Ina woodani debbo jojjanɗe keewɗe he dow gorko mum, ngam konngol Alla toowɗo oo : “ ina woodani rewɓe jojjanɗe e worɓe mum`en, yeru jojjanɗe goodanɗe on e dow maɓɓe fotde no waawraa ” simoore nagge, maande: 226 kadi e konngol nulaaɗo Alla JKM, “ ina woodani on jojjanɗe e dow rewɓe mon, rewɓe mon ne ina njogii jojjanɗe e dow mon ».
Ina jeyaa e ɗeen jojjanɗe:
1. tottude mo ñaamdu e yardu e koltu e hoɗannde fotde no waawraa. Konngol nulaaɗo (JKM) wonande oon naamniiɗo jojjannde gorko e dow debbo mum : “ aɗa ñammina so tawii a ñaamii, aɗa holtina mo so tawii a holtii, hoto fiy mo he yeeso, hoto jalkit mo, hoto bonnit mo, hoto taƴo so wonaa he nder suudu, hoto yaltin mo fayde to suudu woɗndu ngam taƴaade mo »
2. ina waɗɗii gorko lelodaade e debbo mum hay so laawol e nder kala lebbi nay, hay so o ronkii rokkude mo fotde makko heen, ngam konngol Alla toowɗo oo “ ina woodani ɓeen woondooɓe ɓattataako suddiiɓe mum`en happu lebbi nay. So nduttima ko adii ɗuum, Alla ko jurmotooɗo jaafotooɗo. » simoore nagge, maande: 226.
3. yo o waaloy to debbo makko e kala jammaaji nayi hay so jamma gooto, ngam ɗuum ñaawaama e Umar mo weleede Alla woni e mum.
4. yo o tottu mo yontannde makko e nuunɗal, so omo jogii rewɓe wodɓe, ngam konngol nulaaɗo Alla (JKM) “ kala nawlirɗo wuuranii heen gooto, ñalnde darnga maa o ar omo daasa gooto e banngeeji ɓalndu makko walla o mo ooñii ” (humpiti ɗum termisiyyu).
5. so o resii mboombiri yo o ñiiɓ to mum balɗe jeeɗiɗi, ngam konngol nuɗaaɗo (JKM) wiyi : “ ina woodani mboombiri balɗe jeeɗiɗi, ceemeedo balɗe tati, caggal ɗuum o ruttoo to rewɓe makko heddiiɓe ».
6. ina yiɗaa nde gorko newnanta joom suudu safroyde walla juuroyaade mum ɓe gooto e banndiraaɓe ɓe ndagantaako ɗum en resde mo e yahde jenayse e salminoyde banndiraaɓe mum so tawii yahdu nduu lorlataa gorko oo.
Jojjanɗe gorko e dow debbo mum
Ina woodani gorko jojjanɗe tabitɗe e dow debbo mum ngam konngol Alla toowɗo Oo : “ worɓe ina njogii jojjanɗe dow rewɓe mum en hono no rewɓe njogorii jojjanɗe e dow maɓɓe nii. » e konngol nulaaɗo (JKM) “ Ina woodani on jollanɗe he dow rewɓe mon. »
Ɗeen jojjanɗe gorko noon ngoni:
1. ɗowtaade e dow peewal ko aldaa e goofol Alla. O ɗowtotaako mo noon e ko o hattanaani walla ko ina safta e makko, ngam konngol Alla. “ So ɓe ɗoftiima on hoto pawee ɓe goɗɗum ko ɓe mbawaa. » e konngol nulaaɗo (JKM) wiyi : “ sinno miɗo yamiratnoo neɗɗo yo sujjan goɗɗo, ma mi yamirtu debbo yo sujjan gorko mum. » (humpiti ɗum ko termisiyyu e woɗɓe).
2. reende jawdi gorko mum e teddungal mum e waasde yaltude galle so wonaa e yamiroore gorko oo, ngam konngol joomiraaɗo: “ reenooɓe ko suuɗii e ko Alla yamiri yo reene ”. simoore rewɓe, maande: 34. Konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiyi : “ ɓuri moƴƴude e rewɓe ko oon mo ndaarataa mbelto-ɗaa, so a yamirii mo o ɗowto maa, so a wirniima mo, o reenan maa hoore makko, o reenan maa jawdi maa. » (humpiti ɗum ko Abuu Daawuda).
3. gorko oo, so o yiɗii ina ɗannodoo e debbo mum, so wonaa tawa ɓe carɗondiriino waasde ɗannodaade gila e kumal.
4. jaɓande gorko mum so tawii yiɗii dakmitaade e mum, ngam ɗuum ko jojjanɗe gorko e dow makko. Daliilu ɗuum ko konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiyi : “ so gorko noddiri debbo mum ngam lelnde, o salii haa gorko oo waaldi tikkere, oon debbo maa Maleykaaji mbal huɗde ɗum haa weeta ”. (jaŋtawol kawrangol).
5. sakkitinaade gorko mum e koorka yarlitaare. So tawii o ɗannaaki, ngam konngol annabi. (JKM) o wiyi : “ dagantaako debbo gattude koorka so wonaa e sakkitoore gorko mum ”. haadi omo ɗoon.
Jibriil Muusaa Joop