Daartol Annabi Nuuhu (1)

0
2559

E Innde Alla jom yurmeende aduna e wattannde. Daartol Annabi Nuuhu mo yurmeende Alla e kisal ngoni e mum. Kanko Nuuhu ko o ɓiy Laamaka, ɓiyum Muta-wasila, ɓiy Annabi Idiriisa mo jam e kisal ngoni e mum (JKM), ko kanko woni mo Alla adii nelde feewde e yimɓe e nder winndere ndee.

Alla neli mo feewde e winndere ndee ngam yimɓe nattii anndude Alla ina woodi, kadi yimɓe mbaɗti ñaawreede majjere kadi alaa ko nganndi so wonaa rewde sanamuuji.Ko ɗum waɗi Alla jangtiima daartol makko e nder Ɓuraana tedduɗo oo e laatinoo e yimɓe makko e ko jippinoo e yeddunooɓe mo e mette ɗe ndañnoo ko wayi no ilam ɗuufaan e hol no o daɗndiri ɓe o wonndunoo e joom laana en ɓee. Tawa jiidaa e ko jangtaa e nder deftere Alla ndee, ko wayi no cimooje garooje ɗoo ɗee : simoore Iiraafi, simoore Yuunus, simoore Huud,  simoore Muuminuun, simoore Anmbiyaay, simoore yimooɓe, simoore  Njambala, simoore Saafaati, simoore aktaribati, Alla jippini heen kadi simoore timmunde, ndeen woni simoore Nuuhu. Denndaangal ɗeeɗoo cimooje jangtaaɗe, Alla jangtiima heen golwole Annabi Nuuhu (JKM).

Ƴeewen no Alla toowɗo oo wiyiri to smoore Iiraafi, Alla wiyi : minen min nelii Nuuhu fayde e leñol o wiyi: eehey mon leñol am ndewee Alla hol ko heɓi on faade e deweteeɗo ko wonaa kanko, miin mbiɗo hulani on leepte muusɗe (59). Gooto e hoohooɓe koreeji  Nuuhu ɓee wiyi “minen min njiyraani ma so wonaa ko e majjere feeñnde ngon-ɗaa” (60), o wiyi “eehe mon koreeji am, miin mi wonaani e majjere, ko mi nelaaɗo jom winndere, (61) ngon-mi ko e yettinde on nele joom am, mbiɗo laaɓana on reedu ngam mbiɗo anndi, ummoraade e joom am, ko on nganndaa (62), walla haawi on ko nde ari e mon kulol Alla ummoraade e joomi mon, e rewrude e gorko ummiiɗo e mon ina jeertina on ngam yo on kul Alla mbele oɗon njurmee (63), ɓe penni mo, min ndaɗndi mo e ɓe o wonndunoo e nder laana, min njooli ɓeen yeddunooɓe kaawisaaji amen, ɓeen laatiima leñol yawtuɓe keeri (64). Simoore Iiraaf, kaawise : 59-64.

Caggal ɗum ƴeewen hol ko Alla haali e Nuuhu to simoore Yuunus. Dursito fiyaaku Nuuhu tuma nde o wiyi leñol makko : “eehey mon leñol am, so tawii laatiima e dow mon mawniikinaare ngam ko ciftinan-mi on kaawisaaji Alla koo, miin noon ko Alla paw-mi geɗe am, ndenndinee fiyakuuji mon e renndidiiɓe mon, refti heen ko laatotaako fiyakuuji mon e dow mette, ñaawron ɗum e dow am, tawa on ƴeewaani mi.” (71). So on ndewii, mi naamndaaki on njoɓdi, waɗi noon njoɓdi am paw-mi ɗum ko e Alla, ko ɗum njamiraa-mi yo mi laato wonndude e jebbiliiɓe (72), ɓe penni mo, min ndaɗndi mo e wonndunooɓe e makko e nder laana, min mbaɗi ɓe lomtotooɓe, min njooli ɓeen yeddunooɓe kaawisaaji amen. ƴeew hol no laatorii jeertinooɓe adinooɓe ɓee (73). simoore Yuunus, kaawise 71-73

Hol ko addani Nuuhu wiyeede Nuuhu ? Biyeteeɗo Kisaani wiyi : Innde makko adannde wiyatee ko Abdul gaffaar Awiskuru. Addani mo wiyeede Nuuhu ko o meeɗii hawrude e rawaandu ina waɗi gite nay, o wiyi kooni nduu boni no wayi. Firti ko rawaandu nduu yooɗaani. Rawaandu ndu wiyi mo “aan Abdul gaffaar, aɗa aybina ko ɗakkaa, so tawii ngaybintaa ko ko ɗakkii walla ko ɗakkaa, oon ɗoon fiyaaku so tawii ko miin waɗatnoo ɗum, ndeen mi suɓotaako wonde rawaandu, waɗi noon baɗɗo ɗum oo waɗata ko ko welaa”. Ɗum rawaandu nduu anndinii mo ko Alla waɗi ɗum no wayi nii.

Ndeen o nanii ko rawaandu nduu haali koo tan, o huli, o hersi heen e ko o aybini rawaandu nduu koo, o hiiwtii o woyi. Waɗti hankadi, kala nde ngoon miijo ari e makko, o hiiwtoo o woya, ngam fergitere e bakkaat mo o waɗi oo, o tooñii rawaandu nduu, etee o yiɗaa tooñannge. Ko ngam heewde mo kiiwtaali bojji, ko ɗum addani mo wiyeede Nuuhu, helmere Nuuha, firti e ɗemngal Arab ko hiiwtiima. Nuuhu kiiwtotooɗo.

Hono Wahab ɓiy Man-mbahi wiyi : “nde yahi haa Nuuhu heɓi duuɓi teemedde nay e capanɗe jeetati, ko ndeen Jibiril (JKM) ari e makko, ndeen Nuuhu yiyii mo tan wiyi mo : “holi baaɗo no muumuntewel ?” Jibiril wiyi mo : “ko miin nelaaɗo ummiiɗo e jom winndere mi addanii ma nelal, wonde a nelaama feewde e leñol maa”.”

Fawaade e konngol Alla toowɗo oo : minen min nelii faade e leñol mum nde njeertinta leñol maa ko adii nde arata e maɓɓe lepte muusɗe (1) o wiyi : eehey mon leñol am, nganndee miin wonan-de on ko mi jeertinoowo peeñɗo (2), ndewee Alla kulon mo ɗoofto-ɗon mi (3). Alla yaafoo mon bakkatuuji mon, o dirtinana on mudda innaaɗo, oon mudda innaaɗo so tawii arii neemnataa, so tawii laatiima oɗon nganndi (4). O wiyi “joom am mi noddii leñol am ngol jamma e ñalawma (5) alaa ko ɓeydani ɓe e noddaali am ɗii so wonaa dogdu (6), miin kala nde noddu-mi ɓe ngam njaafo-ɗaa ɓe, ɓe ƴetta peɗeeli maɓɓe e comci maɓɓe ɓe cukka e gudde noppi maɓɓe, eɓe cayfita, ɓe mawnikinoo mawnikinaare mawnde (7), refti heen kadi mi noddii ɓe e peeñɗi (8), refti heen kadi mi eewniima ɓe, mi haalanii ɓe ɗo suuɗii e ɗo weeji (9), mbiy-mi ɓe njaafno-ɗee joom mon ko kanko tan woni jaafotooɗo (10)”. simoore Nuuhu, kaawise 1—10

Caggal ɗiiɗoo kaawisaaji ɗi Alla haali e Nuuhu, Jibiriil (JKM) ɓoorni mo comci jihaadi, o fiili mo kaala pellital, o wiyi mo fokkit yah to gaño Alla biyateeɗo Dirmisil, ɓiy Fuumil, ɓiy Jiiji, ɓiiy khaabil, ɓiy Aadama (JKM). Kanko Dirmisil noon ko o laamɗo keewɗo doole, gaƴiiɗ,o kaaɓniiɗo mo hono mum alaa e winndere to bannge heewde caɗeele. Kanko Dirmisil ko kanko adii ɓiɗde won e puɗi o yaltini heen sanngara, ko kanko kadi adii waɗde fijirde tege, ɗum firti ko ngaddaa kaalis mi adda kaalis, yimɓe men cippira, liɓɗo heen fof liɓaaɗo oo waasi kalis mo tegnoo oo. Walla, to bannge dam, gooto e men fof waɗa huunde so kaalis so ɗum kaŋŋe walla nih jawdi ndariindi, kala e men poolɗo goɗɗo oon, ko kañum nawata ko tegaa koo. Ndeenɗoon  fijirde ko laamɗo biyeteeɗo Dirmisil oo fuɗɗi ɗuum gila aduna oo tagaa feewde jooni. Ko kanko kadi fuɗɗi ƴettude comci cañaaɗi, o sooɗta ɗum kaŋŋe.

Hol ko Dirmisil e leñol mum ndewatno ? Ɓe ndewatnoo ko sanamuuji joy ɓurɗi anndeede e oon saanga, ɗiin ngoni garooji ɗo ɗi : waddu, sawaa-u , Yaaguuta, yaaguuga e Nasra. ɗiiɗo Sanamuuji joy Alla jangtiima ɗum en e nder Ɓuraana Mawɗo tedduɗo oo.

Hol no ɗi sanamuuji ɗi ciforii ? Ɗiin ɗoon sanamuuji Dirmisil, eɗi mahanaa galla ina heen cuuɗi mahiraaɗi (maarbere) kellinaaɗo, njuuteendi galle oo ko ujunere diraa njaajeendi ko noon wayi. ina woni saraaji majji ujunere e teemedde jeeɗiɗi sanamon tokoson, eɗi mbaɗanaa kadi jooɗorɗe kaŋŋe e wonndude e cuɗaari mbasorteendi, e ɗi mbaɗanaa liggotooɓe ngam toppitaade laaɓal majji.

Laatiima kadi sanamuuji ɗii ina njoganaa ñalngu e nder hitaande kala, kamɓe fof e ɓe ndennda ɗo galle majji ɗoo, ɓe mbaɗana ɗi welnere. Nuuhu ina heewi yaltude ñalnde heen feewde e maɓɓe ngam ƴeewde no ɓe nguurdi, e ɓe kuɓɓani ɗi jeynge, ɓe ɓadtina heen fotɓe ɓadtaade ɗum, refti heen ko ɓe cujjana ɗi ngam hormaade ɗi. Caggal ɗuum laatiima ɓe mbaɗa gorwoccol, eɓe piya bawɗi eɓe ngutta liite eɓe ngama e sara majji, njara sanngaraaji maɓɓe, eɓe njinnda e peeñɗi ko aldaa e suuɗaade, eɓe mbaɗɗoo e rewɓe ɓee no kullon nii e jeese yimɓe.

Ndeen bonannde ndee juutii, Nuuhu yalti ɓe, fayi ladde hooynii dow asamaan o wiyi : “eehey maa geeno mbiɗo naamndi maa nde mballataa mi e dow ɓeeɗoo e annoore Mohammed”. Laatiima e oon yonta ɓe ngonaa limatnooɓe keewgol maɓɓe.

Caggal ɗuum, Nuuhu yalti lawol goɗngol fayi ladde darii e dow tulde ɗo darinoo adan ɗoo, o noddi daande dow “eehey mon leñol am tinee mi arii e mon ummoraade e jom winndere mbiɗo nodda on nde ndewaton mo kanko gooto, mbiɗo haɗi on rewde sanamuuji”.

Jibriil Muusaa Joop

Ina Jokki