Jokkondiral e Ibraahiima Sillaa koolaaɗo kuuɓal Fedde Jalluɗi Jam
Fedde jalluɗi jam ko fedde mogooji, nde ardii ɗum biyeteeɗo Demmba Saar. Fedde nde sosaa ko e hitaande 2004. Tuggude ndeen fayde jooni nde fiilii leppi ɗiɗi, nde yuɓɓinii kadi njilluuji keewɗi e nder leydi ndi. Fooyre Ɓamtaare jokkondirii e koolaaɗo kuuɓal fedde nde, ngam anndinde ndee fedde daraniinde findinde e jannginde.
Fooyre Ɓamtaare : Ceerno Ibraahiima, aɗa waawi haalande banndiraaɓe ɓe hol ko woni fedde «Jalluɗi jam»?
- Ibraahiima Sillaa (KK) : Jalluɗi jam ko fedde dartoriinde yuɓɓinde mogooji e jaŋde Pulaar, sosaande e hitaande 2004. A nde jogii duɗal to joɗnde Basra mayre to Basra, sara hotel Kummbi Saleh. Hooreejo fedde nde ko Demmba Saar, ko miin woni koolaaɗo kuuɓal mayre.
“Amerik haɓaaki, tee haɓotaako abada diine Lislaam”
Ñalnde 4 suwee 2009, Obama waɗii, to Keer, leydi Ejipt, diskuur mawɗo, mo juulɓe e aarabeeɓe mbeltii e mum, e ko ɓuri heewde.
Abdul Bookar Kan e wolde Ndirboja
Hol ko addunoo wolde Ndirboja ? Addunoo wolde nde ko ɗee geɗe : tuubakooɓe ngonnoo ko e feewnude ɓoggi
Mammadu Sammba Joop yahdii e teddungal
“Miin, pulaar jaranii kam karwaas, kasoo e kasaŋka ; ko pulaar ɓurani mi hoore am, neene am, baaba am, ɓiɗɗo am. So pulaar wuurii, ngenndi men wuura ; so pulaar maayii, ndi falja. Ndeke ɗemngal famɗaani e leñol e renndo, ko kanngal ɓamtirtee, ko kanngal lesɗinirtee, boomirtee leñol.”
Tonngol kiite to bannge dawrugol
«Afriknaaɓe, ɓe kollitaani weltaare no feewi e toɗɗegol Muammaar Kaddaafi e gardagol Dental Afrik, ina poti yuurnitaade pele ɗe o rewi, ngam etaade faamde ko jogori heɓtaade ɗum en. E lewru Mars 2009, tuggi Muritani, ƴaaŋan maa Gine Bisaaw haa yettii Niiseer, taasanɗe ‘’laamɗo’’ laamiiɓe e hoohooɓe aadanteeɓe Afrik, ngonaa maale weltaare. Ɗum ɗoon noon alaa mo foti haawde walla surwinde, sibu Kadaafi ɗo suuɗii woɗɗaani, o hoɗdi ko e juume e jamfa. So neɗɗo waɗii mo sehil, ina foti jooɗtoraade jamfa.»
Laawol lefol Moolo, iwdi Alfaa Moolo
So tawii won jaambareeɓe njejjitaa nder daartol Senegaal, Alfaa Yaayaa Moolo Balde e ɓiyi mum Muusaa Moolo Balde ko heen njeyaa. Gadano o ko baaba mum ɗiɗaɓo o. Ɓe laamiima e yontaaji jokkondirɗi Laamaandi Fulɓe Fuladu. Laamaandi Fuladu fuɗɗii ko e hitaande 1867 caggal nde Kaanaŋkiri Manndeŋ ndi Gaabu yani. E ɗeen kitaale, Fulɓe hoɗnooɓe nder tunndu Firdu, murti caltii hiiɗeende jom leydi en, ɓeen ngoni Manndiŋkooɓe Gaabu. Alfaa Moolo ardinoo ndee wolde salaare njiimaandi e ɓiɗtere. Laamaandi Fuladu mooftunoo yoga e ko wiyatee hannde « Haute Casamance » (Jeeri Kaasamaas).
Deftere SIDA e Pulaar : jokkondiral e doktoor Alhuseyni Sal
“Yiɗde hoore mum fuɗɗorii ko e yiɗde ɗemngal mum”
Fooyre Ɓamtaare jokkondirii e gooto e annduɓe men, biyeteeɗo Alhuseynu SAL, noddirteeɗo kadi Maamuudu Rakiyel, jeyaaɗo Baabaaɓe Looti, gonɗo oo sahaa, to leydi Kanadaa (Canada) e wuro wiyeteengo Vancouver, ligootooɗo e Opitaal (hôpital) mawɗo biyeteeɗo "Saint Paul's Hospital" e nder tunndu (départment) "Pathology and Laboratory Medicine The James Hogg iCAPTURE Centre for Cardiovascular and Pulmonary Research ".
Ñawndugol gagga warngooji : pelle njaɓaani !
«Jom en hakkeeji ɓe njaɓii wonde kala golle umminanooɗe walla jogorɗe ummaneede, paytuɗe e warngooji ɗi, niilii, ngoppaama» . Ɗum woni ko kuulal 3 nanondiral ciifondirangal hakkunde jogorɓe naftoraade lomtingol warngooji ngol e laamu Muritani.
E lewru mars 2009, nanondiral jowitiingal e ñawndugol warhoore siifanooma to galle laamorɗo leydi, ɗo e Nuwaasoot, hakkunde goomu kalfinanoongu ngaal gollal e huunde e ɓe bonannde nde yettinoo, ɓe fedde wiyeteende COVIRE yahani toon. Ardii goomu ngu ko kolonel Aadama Umar Jah. Ardii COVIRE ko Abuu Demmba Sih. E ooɗoo sahaa ko 244 mbinnditaa, fotɓe lomtinaneede (indemnisés). Lomtingol ngol fuɗɗiima. Kono, kala lomtinanaaɗo ina harmi e mum hankadi hullitaade to ñaawoore.
Huunde e nguurndam Sammba Hammaat Gaajo
Ko mbaaw-ɗen seedtaade e nguurndam kam e golle naalanke men mawɗo biyeteeɗo Sammba Hammaat Gaajo, duttiiɗo e joom mum ñalnde altine 27 lewru abriil 2009, waktu 22ɓo jamma, birnaaɗo ñalnde alarba 29 lewru abriil 2009, waktu 10ɓo. Sammba Hammaat Gaajo jibinaa ko 1960 to Njoofaan Sooro e Gaajooɓe. Ko ɗoon o jeyaa. O jeyaa kadi ko e hinnde wiyeteende subalɓe. Ko ɗum o woni ha o dañi duuɓi 49. Omo ɗacci ɓiɗɓe njeetato, njoyo worɓe e tato rewɓe.
Daartol : Seek Anta Joop e golle mum
Seek Anta Joop jibinaa ko ñalnde 29 desammbar 1923 to Ceytu diiwaan Jurbel to Senegaal. Nde o dañi duuɓi 30 o yahi Pari ngam janngoyde fisik e Simi (physique et chimie) kono o wayli o faati e daartol e ganndal renndo. Ɗoon ɗoon miijo makko heertini, sibu yoga e oropnaaɓe mbiyatnoo ko Afriknaaɓe ngalaa daartol. E nder wiɗto makko ngam heɓde doktoraa o holliti wonde idii hoɗde e Ejipte ndeen ko ɓaleeɓe Afrik, caggal ɗum ɗemngal e pinal Ejipt carii e nder Afrik hirnaange.
Njillu Fedde «Sifaa Hanki Pinal Hannde» to Nuwaadibu !
Fedde Sifaa Hanki Pinal Hannde yuɓɓinii kiirɗeeli ɗiɗi e nder Nuwaadibu ñalnde 30 lewru Abriil to galle FƁPM catal Nuwaadibu, e ñalnde 1 mee to leegal Laawoyna e ballondiral e catal fedde FƁPM (Goomu Ngatamaare) e fedde sukaaɓe Kundel.
Ko idii eɗen naatana ko yuɓɓinaa e kiirɗeeli ɗi, ndutto-ɗen seeɗa e nguurndam fedde nde. Fedde Sifaa Hanki Pinal Hannde ko fedde pinal renndinde sukaaɓe e mawɓe, worɓe e rewɓe, sosaande e hitaande 1976 to Nuwaasot, heftinaande e hitaande 2005 to bannge laamu. Ardii fedde nde hannde ko Jaak Mammadu Yero. Gila nde sosaa, nde meeɗa seerde e gollanaade leñol ngol ko fayti e pinal fulɓe e ƴellitde ɗemngal pulaar.