Abdul Bookar Kan e wolde Ndirboja

1
2419
Abdul Bookara Kan2.jpg

Hol ko addunoo wolde Ndirboja ? Addunoo wolde nde ko  ɗee geɗe : tuubakooɓe ngonnoo ko e feewnude ɓoggi telefoŋ, hakkundeTebegut (Salnde) e Bakkel.  Abdul Bookar betti ɓe, yani e maɓɓe. Konu Abdul Bookar fooli tuubakooɓe ɓe, wari heen heewɓe.  Abdul Bookar, nde foolnoo ɓe, yandini ɓoggi telefoŋ  ɗii fof. O heɓti Fuuta, o rimɗini ɗum. O haɗti laamɓe diiwanuuji Fuuta jokkondirde e siifondirde nanondire e tuubakooɓe Farayse so o tawaaka kanko e hoore makko, o yiya no  ɗum yahri, e no  ɗum woori.

Hol ko addunoo wolde Ndirboja ? Addunoo wolde nde ko  ɗee geɗe : tuubakooɓe ngonnoo ko e feewnude ɓoggi telefoŋ, hakkundeTebegut (Salnde) e Bakkel.  Abdul Bookar betti ɓe, yani e maɓɓe. Konu Abdul Bookar fooli tuubakooɓe ɓe, wari heen heewɓe.  Abdul Bookar, nde foolnoo ɓe, yandini ɓoggi telefoŋ  ɗii fof. O heɓti Fuuta, o rimɗini ɗum. O haɗti laamɓe diiwanuuji Fuuta jokkondirde e siifondirde nanondire e tuubakooɓe Farayse so o tawaaka kanko e hoore makko, o yiya no  ɗum yahri, e no  ɗum woori.

Golwole  ɗe tuubakooɓe ngumminnoo fof, ko   ɗo mbaɗtini. Abdul Bookar tami

laamɓe Fuuta fof e juuɗe mum, o woni e reende keeri Fuuta, o haɗti laaɗe

tuubakooɓe yahde e maayo ngo. Tuubakooɓe e wallidiiɓe mum en ngoni e

sakkude peeje no ceertiri e Abdul Bookar.

Ñande 30 uut 1885, e nder wuro Ndar,  tuubakooɓe ciifondiri e wallidiiɓe mum en nanondiral, ngam heɓde hoore Abdul Bookar. Kono  ɗum ronki laataade. Nde ɓe ndonkannoo mo, ɓe cakki feere no ɓe ndiisnondiri e makko. E oon sahaa, kanko ne kay, omo soklunoo deeƴre seeɗa, haa o waawa fooftaade, o fooftina yimɓe makko, ɓe ndaña no ɓe puɗɗitorii hare maɓɓe e tuubakooɓe e wallidiiɓemum en.

E hitaande 1890, nde  nanaa Abdul Bookar yantondirii e Ahmadu Sayku, e Alburi Njaay (laamɗo maa Burba  Jolof),  kulol heɓi tuubakooɓe ɓe, sabu dental ɓee ngenndiyankooɓe tato ina boni e maɓɓe. Ɓe paami  ɗum law, tan ɓe mbayi no haangaaɓe nii.

Kadi e nder hitaande 1890, tuubaako ganndiraa ɗo Doodso (Dodds) e koninkooɓe mum njani e Alburi Njaay, to Jolof. Alburi Njaay e yimɓe mum ndañi ɓoccitaade, njahi mooloyii to Abdul Bookar.

Ɓe  tawi ko Abdul Bookar ina wondi e caɗeele : laamɓe e hoohooɓe Fuuta wallooɓe tuubakooɓe ina kaɗi mo wonde e Boosoya. Abdul Bookar e Alburi Njaay tacci maayo, keɓtoyi wuro Kayhay ɗo. E maayirɗe lewru sulyee 1890, tuubakooɓe Farayse ngari, pelli Kayhayɗi,

“mbommbi” wuro ngo (ɓe mberlii heen kanuuji, ummoraade e laaɗe maɓɓe) keɓti wuro ngo, mahi  ɗoon galle koninkooɓe. Alburi Njaay ɓenni, tiindii fuɗnaange,

fayi Ka’arta. Abdul  Bookar  noon, heddii to  Muritani, sabu  o fayi ko to wuro Geru, sara Kiifa (diiwaan  Asaba), to  wallidiiɓe  makko  e hare  tuubakooɓe, hono  safalɓe wulaad Ayda en e Idaw Aysi en, e Saraatiit en.

E maayir ɗe lewru sulyee 1890, tuubakooɓe Farayse ngari, pelli, mbommbi Kayhayɗi, keɓti wuro ngo, mahi  ɗoon galle koninkooɓe. Alburi Njaay ɓenni, tiindii fuɗnaange, fayi Ka’arta. Abdul Bookar noon, heddii to Muritani, sabu o fayi ko to wuro Geru, sara Kiifa (diiwaan Asaba), to wallidiiɓe makko e hare tuubakooɓe, hono safalɓewulaad Ayda en e Idaw Aysi en, e Saraatiit en. Nde Abdul Bookar ari toon, o wonti ko eggiyanke hakkunde rewo e worgo, e nodumunnaaji mbaydi, omo jokki hare makko.

E lewru oktoobar 1891, tuubakooɓe lammini Siik Mammadu Maamuudu, ɓe mbaɗi mo El Fekki fuɗnaange Fuuta. Abdul Bookar nde nannoo  ɗum tan, ummii rewo, ari Horndolde, yani e makko, wari mo. Tuubakooɓe mettini heen sanne. Ɓe ngummanii yooɓaade wonki Abdul Bookar. Ko adii  ɗum, ɓe pelliti ko jookde mo baŋ yoo baŋ. Ɓe ngadorii ko fuɗnaange, ɓe kaɓi toon e sehilaaɓe makko waawnooɓe arde paaboo mo. E lewru deesamburu 1890, feewde saawiyee 1891, tuubakooɓe, e gardagol Arsinaar (Archinard), pooli Ka’arta, keɓti Ñooro, laamɗo Juulɓe fayti Maasina.

Caggal  ɗum, Dodso ummini wolde ɓurnde mawnude, ina tiindii e Abdul Bookar. E laawol makko, kanko Dodso, o yiyondirii e laamɗo Laaw, e laamɗo Yirlaaɓe, e laamɗo Fuɗnaange Fuuta, e huunde e Safalɓe Saraatiit en :

Dodso yamiri laamɓe Laaw, e Yirlaaɓe e Fuɗnaange Fuuta, yo paddo Abdul Bookar, kaɗa  ɗum taccude maayo, e naattude e Fuuta; Dodso yamiri Saraatiit en ne, yo kaɗ mo yahde maayo, so ɓe keɓii, yo ɓe mbar mo. Nii woni, Abdul Bookar, gañaaɗo e tuubakooɓe e wondiiɓe mum en, fewjanaama tinaani, ejaani  ɗum nii !

E oon sahaa, Abdul Bookar wonnoo ko e heblaade no yahri maa ruttorii Fuuta Tooro, ngam felloyde tuubakooɓe e wondiiɓe mum en. O yani e fuɗnaange Fuuta ko e mars e abriil 1891, omo wondi e yimɓe Alburi Njaay heddodinooɓe e makko, omo wondi e koninkooɓe Saraatiit en. Yimɓe fuɗnaange Fuuta kaɓtiima ɓe sanne, caggal ɗum, Abdul Bookar en nduttii Geru.

Feere nde Dodso sakkunoo nde ina woni haa hannde e siyneede, Abdul Bookar tinaani  ɗum haa hannde. O wonnoo nii ko e ndaarde no o hootiri Kayhayɗi, e no o nanondiri e tuubakooɓe. Abdul Bookar neli miñum gorko biyeteeɗo Aali Bookar e yimɓe capanɗe nayo, yo njah Kayhayɗi, kabra kumaandaŋ Kayhayɗi (tuubaako) anniya makko artude Kayhayɗi, e faamondirde e tuubakooɓe. Aali Bookar en ngummii ina njaha, nde ɓe pokkitnoo tan, Abdul Bookar ne woni e heblanaade gartugol mum Kayhayɗi. O felliti soodoyde pucci  ɗiɗi, omo nawana ɗi kumaandaŋ Kayhayɗi.

O ummii soodoyde  ɗi to wuro Wul Muttaar, hooreejo Saraatiit en, ñalnde 1ut 1891. O yettii toon ko ñalnde talaata 4/8/1891. Ko toon o eji feere tuubakooɓe cakkunoo nde. O felliti yaltude wuro ngo subaka law. Ñalnde alarba 5 ut 1891, Abdul Bookar ummii subaka ina hoota, e laawol makko, Safalɓe noogaas wallidiiɓe tuubakooɓe njani e makko, pelli mo, mbari mo ñalnde 5 ut 1891. Yahdiiɓe makko, hono biyetee ɗo Saada Aali (gawlo maa mahbo) waraa, hono ɓiyeteeɗo Saada Mammadu (gonnooɗo Almaami Ɓunndu) gaañii seeɗa. Ko nii woni no Abdul Bookar Kan mo Daabiya joofniri balɗe mum, e jamfagol tuubakooɓe e wallidiiɓe mum en, ɓaleeɓe e safalɓe.

E nder Fuuta Tooro fof no diidorinoo, gila nde tuubakooɓe naati heen haa njalti, ko Abdul Bookar Kan ɓuri fof haɓtaade ɓe. Ko kanko joginoo araaraay ngenndiyankooɓe Fuuta haɓtiiɓe tuubakooɓe Farayse.

Abdul Bookar Kan ! Golle maa haa bada, ko min wuurtinooɓe, sabu a diidanii min laawol : Laawol goonga, laawol ndimaagu e dental e jeytaare, laawol dimol.

Abdul Bookar Kan ! Aan e wondiiɓe ma, golle mon ngenndiyankooje ɗe, haa abada ko min rewooɓe, haa min poola añɓe leñol Muritani e Afrik fof, suuɗiiɓe e feeñɓe.

Aamadu Umar Jah

YOWRE 1

  1. On njaaraama

    On njaaraama e dee binndande ko yawti tuubakkobe ko e hare ngoni haa aduna oo firtoo etee ko buri bonnde fof ko be majjin taariik men mbele yontaaji jooni a garooji ene mbaaasa etaade miijaade wonde tuubaak fooletaake ko kanum tan foolaata , gedel dimmel ngel alaa e sago dum jannginnee e dude Muritani e Senegaal .

    Ko dum woni goonga . hare gasataa haa aduna firtoo

Comments are closed.