Soodde poɗɗe e bitik walla mbedda, moƴƴaani

0
1690

Ko saabii mbiy-ɗen hoolnaaki, ko lekki bitik alaa dat (ñalngu), alaa kaayit mbo mbaaw-ɗaa janngude haa paamaa no mbaɗirtaa. Jeeyoowo oo ne, anndaa saka haalan maa, hol no mbaɗirtaa; o anndaa “limit” mum, o anndaa happu mum, ɗuum ko go’o. Ɗiɗi, poɗɗe ɗee, na waawi tawo ko ɗe beddaaɗe, ɗe koccee, ɗe mbaɗta yeeyeede e bitikaaji, e wakkotooɓe na njeeya e mbeddaaji. 

Ko saabii mbiy-ɗen hoolnaaki, ko lekki bitik alaa dat (ñalngu), alaa kaayit mbo mbaaw-ɗaa janngude haa paamaa no mbaɗirtaa. Jeeyoowo oo ne, anndaa saka haalan maa, hol no mbaɗirtaa; o anndaa “limit” mum, o anndaa happu mum, ɗuum ko go’o. Ɗiɗi, poɗɗe ɗee, na waawi tawo ko ɗe beddaaɗe, ɗe koccee, ɗe mbaɗta yeeyeede e bitikaaji, e wakkotooɓe na njeeya e mbeddaaji. 

Ɓuri hulɓinaade heen fof, ko wakkiiɓe sakkosaaji na njeeya leɗɗe ngalanaa ɗum ganndal, ngalanaa ɗum humpito. Ɗuum ko huunde bonnde, fotnde haɓeede haa yalta leydi haa gasa, woni finnde mum tan ko miin e hoore am, mi yiyrii yitere am to Ndakaaru laamorgo Senegaal, e hitaande 2007, gorko gooto jeeyoowo poɗɗe, o tawi hamin njooɗii ɗo daral baali Yarak ɗoo tan, ombo wulla ombo wiya : “poɗɗe safaara nani, koyɗe muusooje e koppi muusooji e keeci muusoowi e ɓanndu ƴakkooru”, tan gorko gooto ina jooɗinoo ɗoon tan wiyi : “miin dey mbeɗa wonndi e keeci muusoowi ina tampini mi no feewi”, nde o joofnata konngol makko, tawi jeeyoowo poɗɗe oo taƴii konngol makko korsiti saak mum yaltini taablel ina waɗi poɗɗe 4, o wiyi “so a hirtiima, so a fayii e lelaade, moɗaa heen poɗɗe 2”, o itti kaalis o yoɓi,  jeeyoowo ɓenni, kanko ne o faati leegal maɓɓe. Ndeen o yottiima galle njaatigi makko, o hirtii haa o haari, o itti poɗɗe ɗiɗi o moɗi : ko ɗoon o wayri jam, ndeke ko poɗɗe ngoraagu, tan jogoram feefi tan ɓe ƴetti mbo, ɓe paari mbo to rewɓe yeeyooɓe koye mum en, nde o yottotoo tawi jogoram ɗam feefii haa ɓurti, ɓeen ƴeewi tawi ngalanaa ɗum feere mbiyi ɓe “ɓennee opitaal”, nde o yottotoo opitaal tawi tooke ɗe ŋabbii, maniyyu o e ƴiiƴam ɗam hawri. Doktoreeɓe ɓee mbaɗdi heen haa peeje mum en ngasi, battane makko ko maayde. Doktoor oo wiyi so poɗɗe o moɗnoo ɗee ina keddii yo ɓe ngaddu ko heddii heen koo. Ɓe tawi o moɗi ko poɗɗe ɗiɗi heddii ɗiɗi, ndeen Doktoor oo ƴeewi poɗɗe ɗee, o wiyi ko ardii fof ko gorko nayeejo jahroowo e duuɓi capanɗe jeetati, foti moɗde ko yontere fof foɗɗere wootere, haa ñalawma o arta , o moɗa kadi foɗɗere wootere, ko noon o moɗirta ɗe haa ɗe gasa.

Ƴeew noon oo moɗɗo ɗee poɗɗe yaarata ko e duuɓi capanɗe nay fat, tee o moɗi ko poɗɗe ɗiɗi laawol gootol, tee o anndaa ko poɗɗe ngoni saka ko cafrata. Jooni hol to jeeynooɗo mo poɗɗe ɗee woni? Ulliima e ladde,  alaa palaas, alaa adrees. Banndiraaɓe, ko siftinde mon,  e jeertinde mon, kala ɗo aɗa naata, naat ɗo nganndu- ɗaa, haa teeŋti noon e safaara.

Salli Sih to Magaama, noddirgel :46 77 02 62