Cellal : nafoore ñebbe daay

0
2248

 

Hol ko woni Ñebbe daay?

Ñebbe daay ko puɗol ngol baramlefi pamari, jibinoowol potte. Ko leɗki ki nganndu-ɗaa nafoore mum ina yaaji, etee yimɓe heewɓe wiɗtooɓe ko fayti leɗɗe safaara keso, hono ko wiyateeko safaara tuubakooɓe, maa yimɓe tan mehɓe, walla safrirooɓe leɗɗe, hono wileeɓe men walla seernaaɓe men, kamɓe fof, eɓe korsini kii lekki.

 

Hol sabaabu ndee ɓayre nde ñebbe daay jogii?

Ina wayi no, so a naamndiima yimɓe heewɓe hol ko saabii ɗum en horsinde ñebbe daay, ɓe keewi jaabaade ma ko ñebbe daay ina safra! so a naamndiima hol ko safrata, ɓe mbiy maa ina safra ko heewi? Tan gasii, ɗum tan njaabete-ɗaa.

Eɗen teskii e ɗii dumunnaaji, wonnde hay yimɓe ‘koor de laapee’ (Corps de la paix) , ina ndokki ɗum himme no feewi, eɓe ngaddana yimɓe yo ngaaw, etee won e nokkuuji ko kamɓe coodtata ɗum.

Faayiida mo ɗum hokkaa o, saabii ɗum ndeke ko naafoore heewnde wonnde heen nde.

Ñebbe daay ko farmasiŋ tan, ina safra ko arata ɗoo ko:

  1. 1. ina safra jalbi e gilɗi reedu : ko haako ko ƴettataa, hono baramlefi ɗi tawi ko kecci, pasnaa ɗum en, aɗa yara heen.
  2. 2. ina safra jabet kadi, ina safra ɓuuɓri, ina safra maɓɓo, kadi ina tellina nguleeki ɓanndu.
  3. 3. So a fasnii kadi aɗa waawi ɗum lootaade, sibu ina safra ɓalndu mouusooru.
  4. 4. So a fasnii a yarii, ina safra kadi teko, e jiiloli, ina usta fayfayo neɗɗo, ina tellina taasiyoŋ.
  5. 5. So a loppii haako koo kadi, a debbinii ɗum e ndiyam a siiwtii, so a yarnii gonduɗo e likƴere, ina itta ɗum. Ina safra reedu muusooru, ina safra ndogu reedu. Ina safra noppi muusooji (a toɓɓitat seeɗa e nder nofru muusooru ndu), ina safra gite ñawɗe, a toɓɓitat kadi e nder gite ɗe.

So tawii ko koyɗe ma ɓuuti, aɗa waawi loppude haako ko mbaɗaa heen lamɗam, muulaa e koyɗe ɗee.

Conndi haako ñebbe daay tawi ko yoorko (mbaɗataa ɗum ko e ñaamdu)

So tawii yummiraaɗo muuyninoowo ina ŋakkiraa kosam, yo o teddin conndi makko ñebbe daay kala nde o ari e ñaamde o fulla heen. Ɗoon e ɗoon o heewa kosam.

Muuseeki keeci, usto jiyɗe, taasiyoŋ, barogal, caɗeele taare, puƴe, kam e ñawu nguru fof, walla ñawu joorngal (menejite); ɗiiɗoo ñawbuuli fof mbaɗdataa conndi ndi ko e ñaamdu, ñaamaa, haa nde Alla hokku maa jam fof.

Siro ko walla baaji ɗi

Siro ko walla baaji ɗi ina safra ñiiƴe muusooje : a fasnat ɗum, nguufaa haa nguleeki ki naata no moƴƴi e ñiiƴe ɗe, kadi njaraa ɗum. Aɗa waɗa noon sahaa e sahaa fof.

Ɗaɗi ɗi ina coofnee, ina yaree, eɗi cafra

– Ñawu nguru ɓalndu; – timsi; Ɓoccitel taare ; ŋakkere ngoraagu, debbo dimaro (ɗaɗi ɗii ndefete ina njaree) ; ŋakkere ndiyam ɓalndu ; ñawu ooldu (sooynabo) ;

Loppugol ɗaɗi ɗii ina daamoroo, ina safroroo memagol laadoori, fiɗannde yaare, ŋatannde rawaandu sayaandu, daaɗe muusooje (no guwaatar ekn) ; ñawannde ; barmannde ; ñawu ɓooƴe ; keeci muusoowi ; felwere

Piindi ndi

A fasnat aɗa yara kaas ataaye subaka e kaas ataaye kihiiɗe ina uree kadi. Safrata ko ñawu kine walla maɓɓo, walla yaaf.

Ustude ɓalndu ( ɓellere):

A lawƴat haako ñebbe daay, liiraa e ɓuuɓri haa yoora, cabbinaa ɗum e ndiyam ɓalɗe ɗiɗi, ciggaa, ɓeydaa heen kudduuji tati (3) tige dege, kudduuji tati njuumri. Njaraa heen ñalawma fof laabi tati : subaka, naange e hoyre e kikiiɗe, hakke balɗe jeeɗiɗi.

Tonngol : Ñebbe daay ko lekki keewki witaaminaaji, jamɗe ɓalndu, kalsumaaji, asidaaji, ngeɗon ɓeydowon nguurndam e cellal kam e hakkillantaagal aade.

Maalik Saar

Ndee wiindannde loowanooma ɗoo e lowre e lewru sulyee 2008