“Ko on nganndaano e Kajjata Maalik Jallo”

0
1712

Habsa Jah, ɗoowoowo binndol jaaynde Mauritanies1 jokkondirii e Kajjata Maalik Jallo e nder hello ngo ɓe inniri “AYAAWO”. Tiitoonde  jokkondiral ngal ko  “Debbo Mawɗo, ko on nganndaano e Kajjata Maalik Jallo”. E nder jokkondiral ngal Kajjata maalik Jallo yeewtanii mo cukaagu mum e darnde mum to bannge hare, darnde addannde ɗum, e no o wiyiri «wellitaare tigi rigi» ha o waawa naftude Moritani.

Cukaagu e nder “baadiyya” (dowri)

Kajjata Maalik jallo jibinaako e nder wuro Mbuun (M’Bout), o jibinaa ko e nokku baadiyya ina wiyee Beddel Hamaara jeyaa ko e ko wiyetee hannde komin Lawoysi (fulɓe biyata ko Awoysi) e nder Mugataa (taƴre) Barkewol. O janngii Ɓuraana hade makko siltinde duubi jeeɗiɗi (to fulɓe, so neɗɗo toɓaama dunngu siltii dañii hitaande) haa baaba makko nawi mo to mawni mum ina hoɗi e nder wuro Mbuun, naatni mo « lekkon » (duɗe jaŋde laamu). Kajjata anndinii jaaynoowo oo wonde ina jogii baabiraaɓe ɗiɗo, jiyduɓe yumma e baaba, wiyeteeɓe kañum en ɗiɗo kala Maalik Sammba. Maalik Sammba tigi tigi oo, woni jibinɗo mo, oya ko mawni mum oon, wiyetenoo ko Koobara, mo jinnaaɓe mum neldunoo yo nootoyo e innde oya ina noddaa « sarwiis wonde garde » e yaakoraade oon jaɓetaake so « wicitaama » (visite) tawde ina soli ñiiƴe dow. Feere ndee yuumtaani, Koobara nanngaa waɗaa « garde » e innde Maalik, oya Maalik heddii pullo gaynaako. So « lekkon » udditii Kajjata ara janngude, so uddii o hoota « baadiyya » makko. O yahata ko e ngelooba, walla mbabba, walla e coweeri (ngaari eeltaadi waɗtaa daaba). Hakkunde Mbuun e Beddel ina yahanee ñalawma e feccere, heen sahaa hawrata ko e ndunngu, caaɗngol Gorgol ina ɓilii ɗoon e yolnde hee, maa yinee, waawɓe ndiyam lummbina ɓe mbaawa, so ɗum alaa ko ɓoggol haɓɓetee fonngo e fonngo, mo waawaa ndiyam fof nannga e ɓoggol no cafoowo nih, taccira noon.

Wonande Kajjata, nguurndam baadiyya ko keewnoɗam mbelemma e wellitaare. Ina famɗi ko njiyataa oto, njotondir-ɗaa tan ko e tagooje gaadanteeje (ko jawdi, ko gese, ko huɗo), kadi yurmeende Allah ina yaaji, nguura ina weeɓi, koɗdigal ina weli. Toon ko fulɓe e safalɓe, teeŋti e hardaneeɓe koɗdi (ndeen noon ko e sahaa macungaagu kiisngu). Kajjata ina siftora no ɓiɓɓe jiyaaɓe ɓee ndaaƴirtenoo, walla no halifaaɓe maɓɓe ƴettiratnoo jawdi gooto e maɓɓe so maayii, tawa ɓesngu mum ina jooɗii. Caaɗngol Beddel ngol fulɓe e maccuɓe lewnoo, ina ndema ngol, wiyetee ko joom mum en ko safalɓe woɗeeɓe ina ngummoo wuro Geru, njeyi ɗum ; coñɗo fof, maa totta mawɗo maɓɓe kubbal. Ko noon kadi o teskorii ko won e jinnaaɓe makko ina telloytonoo daande maayo, ngartira gawri. Ndeke a ɓe njogii toon gese waalo, ɗe woɗɓe ndemata, mbaɗda e maɓɓe « rem peccen ».

Naatgol e teeru mawngu

Nde Kajjata Maalik ɓenni faade « koles » (duɗe hakkundeeje), o fayi ko Nuwaasoot, sabu ko toon njaatigeeɓe ndañetee (baabiraaɓe sawndiiɓe ina toon). So ummaade Beddel faya Mbuun ko mbayliigu, ummaade Mbuun faya Nuwaasoot ɓuri wonde mbayliigu, sabu ko ɗoo Kajjata yiyi kuɓeeje jooɗɗe, yiyi kuuraa, yiyii ndiyam ina yuppoo e robine. Kajjata siftorii ɗoon njalniika, saanga nde o arti guurte gadane ummoraade Nuwaasoot, o arti ko omo ɓurtii sukaaɓe fedde makko fof, ɓe o ɗaccunoo Mbuun, darnde. Ɓe ngoni e naamnaade, oo kam hol ko addani ɗum ƴaaftoraade nih ? Gooto e maɓɓe ko jalniiɗo wiyi « iih, o wayrii roondaade beñuwaaruuji (paanuuji) Mbuun, ko ɗiin ndenkitta en enen heddiɓe ɓee less». Nde Kajjata ari koles ndee, hawri ko e tuuma mo sukaaɓe janngooɓe ina kaɓoo laamu Moktaar Wul Daddaa no feewi, a ɓe mbiya ko laamu jooɗaniingu njiimaandi kesiri Farayse, laamu ɓaariingu e jaanduuji, ina ɓitti ɓesngu Moritani. E oon sahaa noon, Kajjata fof e jappande kaan haala nofru, so almuɓɓe mbaɗii geroo nih amo yahda e mum en, ɓuri wonde ngoƴa makko ko jaŋde makko. Kono gila ɗoon maale sirŋinaare ina peeña e makko…

Ummanagol hare

Kajjata Maalik ummanii hare ko e duuɓi mum ɗiɗi cakkitiiɗi « liisee », ko adii nde o yeɓata « bakkaa », tawi ina hawri e ummannde mawnde ko fayti e ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije ɗee. Jeeyngal Fedde Ɓamtaare Pulaar yettii mo, o faami himme mo jogii, o naati duɗal puɗɗorgal binndol e taro pulaar e dummunna daɓɓo, o waawi. E hitaande o waɗata « bakka » ndee, o waɗi kawgel Duɗal Keblorgal Jannginooɓe o heɓi seedantaagal makko. E ndeen hitaande kadi laamu Moritani ƴetti kuulal ɓeydude toɓɓe ɗemngal arab (circulaire 02), ɗum addi iiñcuru e nder duɗe njanngiin hakkundeeje ɗee. Sukaaɓe ɓee, teeŋti noon e sukaaɓe ɓaleeɓe ɓee, kolliri heen mettere mum en. Dille baɗnooɗe ɗee jibini pelɓondiral jogingal mbaydi leñal-leñamaagu, huunde haaɓninoonde wonande Kajjata Maalik, kono tan o wiyi “ko ɗum seedantaagal kusumma e haaɓre wonnoonde e leydi hee.” Nde o heɓi « bakka » ndee, o yiɗiino yahde janngoyde caggal leydi, ko wayi no waɗde doktoraagal, walla ganndal faggudu, kono nde tawnoo o alaa balloowo, o ronki. O nawaa Duɗal Keblorgal Jaŋde Toowngal (ENS). E wiyde makko noon, o nimsaani ko o janngi ɗoo koo, sabu, ɗum addanii mo naatde e dingiral hare. Ko ndeen o waɗti jannginde pulaar, o woni tergal timmungal e Fedde Ɓamtaare Pulaar. Gaaga jannginde e nder duɗe fedde ndee, Kajjata Maalik ɓuri gollaade ko e yeewtere fedde nde yaltatnoode e Rajo Moritani kam e winndude e Fooyre Ɓamtaare. Pelle dawrugol cuuɗiiɗe ina tuddini e nder fedde ndee, miijooji mum en ina pelɓondira. Ina heen mbiyata ko ndaranii ko yooltude hakkeeji ɓaleeɓe, ina heen mbiyata ko hare ɓesngu Moritani yo won hare e nder ngootaagu. Miijo wattanngo ngoo noon ɓuri nanngude hakkille makko, rewi haa o naati e fedde dawrugol wiyeteende « MND » hono Dillere Ngenndiire Demokaraasiire.

Debbo harbiyanke

Kajjata Maalik nawdii janngingol ganndal leydi e guurte e daranaade ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije e jeyeede e fedde dawrugol. E miijo makko nih, daranaade ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije jeyaa tan ko e dawrugol sabu ko ɗum yiyannde hol to ɓamtaare leydi men foti fawaade. Won wiyooɓe foti rewreede ko e ƴellitgol ɗemɗe men, won wiyooɓe arab tan yo jannge, ngoƴaaka ɗemɗe heddiiɓe ɓee, won wiyooɓe kadi ɓamtaare men woni tan ko janngude Farayse, haalooɓe haala jaŋde ɗemɗe men ɗee, ko tardinooɓe. Goongɗinnooɓe ɗemɗe ɗee kaɓaama haa mbayliigu tippudi nehdi e jaŋde waɗi e hitaande 1979, heɓtini ɗemɗe ɗee yo keble, njanngee ; duɗal ɗemɗe sosaa, duɗe jarriborɗe udditaa, faayiida mum yiyaa, kono ŋakkeende yiɗde politik wonande laamu nguu haɗii ɗum yumtude.

Nguurndam njuɓɓuɗam

So tawii wonande leyɗe hirnaange (leyɗe jahruɗe yeeso) ina wiyee ina saɗi ko neɗɗo waawata nawdude golle mum e dawrugol e toppitaade ɓesngu walla galle, Kajjata wiyi kañum “nawdii ɗe, kañje kala, tawi alaa heen fof ko welsindaa, sabu gollaade no nguurdu-ɗaa ko alaa e sago, etee aɗa difii heblo sukaaɓe to bannge jaŋde, waɗde dawrugol ko fellitde, ko jogaade fiɓnde e yarlitaare mbele miijooji maa ina laatoo, toppitaade ɓesngu mum ko waajibu neɗɗo”. Addani mo waawde nawdude ɗee geɗe noon, caggal ballal Allah, ko ballal wuurdaaɓe (jom galle ina renndaa miijo, yantude e neene e miñiraaɓe, e ɓiɗɗe mawniraaɓe, fof ko wallooɓe). Kulhuli maɓɓe tan ko politik ina waawi ɓilde neɗɗo, ina teppa ɗum. Ko goonga maɓɓe noon sabu Kajjata fof e ardaade ɓe janngidatnoo, heɗtii caggal kala ɓe ƴettidnoo liggey ! Ko ɗeeɗoo geɗe fof ngoni muulɗe Kajjata Maalik, sabu o wiyi, “ɗo adan ɗoo o weeɓanooka ko o haalata e nder renndo, kono ɗum ardi ko seeɗa seeɗa…”

Heeynaade kareeli rewɓe

So tawii darnde makko e nder Fedde Ɓamtaare Pulaar rokkii mo innde e nokkuuji ɗo ɗum yiɗaa ɗoo, Kajjata jogiima darnde woɗnde, so darodaade e rewɓe heɓnooɓe tanaaji e kitaale 1989-1990-1991 (duuɓi ewenmaa). O wiyi : “min tafii Goomu ballal (comité de solidarité) tawi ko rewɓe tan ngonii heen, min mballii rewɓe warananooɓe ɓee e yaltude e seppude e mbeddaaji e naamnaade hakkeeji mum en, e yiilaade yo ñaawoore geɗe ɗe ɓe mbaɗaa ɗee, yo won. Ko nguun goomu feri laawol, hokki yeru haa heddiiɓe fof dewi heen, waɗti hankati kala cokaaɗo walla tooñaaɗo, ko banndiraaɓe mum en rewɓe njaltata e mbedda ina ceppa.”

Faade suudu sarɗiyeeji

Nde yimɓe mbellitaa yo cos lanndaaji dawrugol e hitaande 1991, hawri ko sahaa peccooru mawɗo, leƴƴi ɓaleeɓe e safalɓe ina nduŋtondiri kono kala luulndinooɓe laamu Maawiyya ndentii mbaɗi lannda gooto wiyaa UFD, heddii noon ko demokaraasii oo, ko innde tan wonnoo. E nder wooteeji meeruuji e dipiteeji, kala nde luulndo tawtoraa, Kajjata Maalik jeyaama e toɗɗeteeɓe yo gon kandidaaji, faayndaare ndee ɓurnoo wonde tan ko bayyinde miijooji luulndo ngoo, kono wonaa gañaade sabu laaɓal woote alaano. Ko caggal nde Maawiyya liɓaa, yimɓe mbaawi miijaade wonde mo wondaani e laamu ina waawi gañaade e woote, rewɓe ɓee ndadii hoto ɗaweede, lannda UFP ardini Kajjata Maalik doggol mum ɗoo e Nuwaasoot. O wootanaa, o woni dipitee, o jeyaa e dipiteeji ɓurɗi teskeede, o walliti lannda makko kadi e anndeede. O wiyi “adan, lannda amen alaano doole no feewi e Nuwaasoot, kono hade amen yaltude Assembele, min njeytaama e lanndaaji ɓurɗi anndeede e dingiral politik leydi ndii haa e caggal leydi ndii”. Kajjata heewi yiɗɓe e yeeɓooɓe (hay e ɓe o jiidaani miijooji politik), sabu alaa ɗo daande makko yettaaki. Won wiyooɓe o daranii ko ɓaleeɓe, won wiyooɓe o daranii ko Moritaninaaɓe fof, moni kala e yiyande mum, kono o wiyi, kanko fayndaare makko “ko naftude Moritani fof.” Kajjata ina sikki kañum dañ fartaŋŋe tan haa waawi wonde ko woni koo, kono yiɗi ko yo rewɓe mballe haa njahra yeeso. Won ko heɓaa nih, kono yonaani. Ko tamondiral maɓɓe kamɓe rewɓe e hitaande 2006 addani tolno rewɓe ɓeydaade to bannge fiilaaɓe. Sago makko ko yo ndeen darnde jokku.

Kajjata Maalik ina sikki won ko heɓaa, kono ngoƴa makko ɓurɗo teeŋtude hannde ko yo moritaninaaɓe njaɓ difaade geɗe mum, mbaasa sikkude wonde ko yeeɓooɓe haɓooɓe.

Kajjata Maalik ina heptini ko naatgol mum dingiral politik rokki ɗum wellitaare tigi rigi, so ɗum alaa o wonatnoo tan ko debbo dewtiiɗo.

Sago makko e Moritani

O yiɗi ko yo Moritani won dowla demokaraasii, waɗa ngootaagu, kuutoro-ɗen semmbeeji men kala. Ko ɗum woni yiɗde makko gila o naati e dingiral politik, gila omo woni « liisee » haa hannde.

Nde o naamndaa hol dowla Moritani foti ñemmbude e Afirik, o wiyi o anndaa sabu “Moritani ina jogii ko heerorii no yoga e leyɗe Sahel, so jogaade ɓesngu ngu goobuuji ɓalndu ceertuɗi, ɗum ina adda juumre e sikkude ko ɗuum woni caɗeele men. Caɗeele men ko hol no mbaawirten enen fof heƴde e ngaluuji leydi ndii, sabu hay so en njiidii goobu ɓalndu, so won e men ɗawaaɓe, en kawrataa. O rokki yeru Suudan ko ɓaleeɓe e woɗeeɓe ngonnoo, ndoŋki wuurdude pecci leydi mum en, kono Suudan Worngo ko ɓaleeɓe ɓolɓe ngoni toon, kono inani e hare (guerre civile).”

Nde o naamndaa mbele omo sikki Moritani ina waawi hannde toɗɗaade yo debbo ardo laamu mum, o moosi, o wiyi “suwaa tawo sabu ina waawi tawa hay rewɓe ɓee tolninaani ɗoon koye mum en.”

E wattan jokkondiral ngal, o wiyi sago makko ko yo Moritani “won leydi ndentudi, mbaɗndi potal tawi moni kala ina yiytoo heen hoyre mum.”

Ciimtol Hapsa Dia
Fulo Fooyre Ɓamtaare