Maanditaare jebbilaare Japon to Siin

0
1507
Defile Chine.jpg

Ñalnde 3 settaambar 2015, leydi Siin mawninii duuɓi 70 jebbilaare Japon. Ko kewu mawngu no feewi, sibu ko 12 000 soldaat e 500 mobel e 200 ndiwoowa ceppi ñalnde heen, ngam seedtinde doole leydi Siin e nder winndere ndee hannde.

Ñalnde 3 settaambar 2015, leydi Siin mawninii duuɓi 70 jebbilaare Japon. Ko kewu mawngu no feewi, sibu ko 12 000 soldaat e 500 mobel e 200 ndiwoowa ceppi ñalnde heen, ngam seedtinde doole leydi Siin e nder winndere ndee hannde.

Huunde e hoohooɓe winndere ndee ina tawtoraa kewu nguu, ko wayi no Wadadmiir Putin hooreejo Riisi e Jakob Sumaa hooreejo leydi Afrik worgo e Ban Ki Muun gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe e Park Gen Hii hooreejo Kooree worgo.

Ardiiɓe leyɗe hirnaange, kam en fof e wondunoode e Siin e senngo wooto e nder wolde adunaare ɗiɗmere, ngeddu kewu nguu, ngaraani.

Kewu nguu waɗi ko e gardagol hooreejo leydi Siin hono Xi Jinping, gardo dowrowo konu, hooreejo goomu koninkaagu Heerto Maruceewo Siin (PCC), ardiingo Konu ɓesngu ngam ndimaagu (Armée populaire de libération (APL)). Ɗumɗoo haawaani heewɓe sibu gila o laamii leydi ndii, o naatni ko laawol kesol tuugingol e sirŋinaare e petgol becce, luutondirgol e laawol nuɗɗinaare ngol Den Xiaoping lomtinooɗo Maawoo Tsee Tung rewnoo ngol. Ɗuum waɗi o naatni kesamkesamaagu e nder konu leydi hee. E miijo huunde e haralleeɓe leydi Siin, ko ɗuum haɗi hooreeɓe leyɗe hirnaange nootaade, sibu, e miijo maɓɓe, ko ɗum “kewu koninkaagu”, tee “ɗuum” e “ƴellitaare Siin ko huunde faaynunde ɓe no feewi”. Goonga oo tan ko leyɗe hirnaange, kam en fof e maayande gollondirde e Siin to bannge faggudu, njiɗaa ndi, tee ina kuli ndi, sibu gila 2014, ina hiisaa ko kayri woni leydi ɓurndi ƴellitaade to bannge faggudu e winndere ndee.

Ko wonaa ɗuum, so Siin mawninii jebbilaare Japon 1945, waɗi noon ko ɗum ñalngu maantinngu e nguurndam mum, sibu ɗum maantini ko poolgu mawngu dow leydi ndi meeɗaa seerde e yiɗde halfude ɗum. Golwole hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee ina keewi tee ko muusɗe. Yanti heen aduna oo heewaani siftorde wolde hakkunde Japon e Siin 1937-1945. Duuɓi 4 leydi Siin ina dartii kam tan bannge mum, konu mawngu, keewngu doole, cappinoongu heɓtude Siin e nder lebbi tati. Ko ndeen wolde dartini wolde ɓesngu (duuɓi 10) wonnoonde nder Siin hakkunde “ngenndiyankooɓe” (e gardagol Canngaay Cek) e “koministe en” (e gardagol Maawoo Tsee Tung), sibu ɗum addanii ɓe haɓɓondirde e haɓtodaade Japon.

Ndeen wolde ko muusnde no feewi e leydi Siin, sibu ndi waasii heen ko ina tolnoo e miliyoŋaaji noogaas fittaandu. Laamɗo Japon e oon sahaa, yow denndaangal piɓondire fiɓondirnoo e leyɗe winndere ndee paatuɗe e ndeenka jaggeteeɓe e wolde, ɗum firti ko ɓe mbaɗa ko ɓe mbelaa e kala mo ɓe njaggi e wolde hee : nii woni kala nokku mo ɓe keɓti, ɓe ngondaaka toppitaade yimɓe wuurɓe heen, walla nii ɓe mbarat ɗum en tan hoto tampinde ɓe jogagol. Yeru mum ko keɓtugol wuro Nankin, hakkunde desaambar 1937 e saawiyee 1938, ɗo konu Japon wari fotde 300 000 neɗɗo, bonni 20 000 debbo, wari ko ɓuri heewde heen.

E hitaande 1942 Seneraal Japonnaajo biyeteeɗo Yasuji Okamura heɓi yamiroore ɗaɓɓunoo e laamu Japon huutoraade feere “fofuuji tati” (war fof, duppu fof e dah fof). Ko ndee feere bonnde boomi fotde miliyoŋaaji tati siwil sinuwaa en. Ko noon kadi, Japon bommbiri wuro Canngaay Cek waɗnoo laamorgo mum (Congqing); haa waɗti hiiseede wuro ɓurngo bommbeede e wolde adunaare ɗiɗmere.

Oo warhoore nde waɗata ndee, oropnaaɓe heddinooɓe Nankin ina kucciti heen, ngondaaka. Ko maa Japon yani e Amerik to tufnde Pearl Harbor, nde wolde ndee wonti wootere hakkunde “haɓɓere” bannge, e Japon e Almaañ bannge goɗɗo oo.

Laamu Canngaay Cek  ngardinoongu Siin e oo yonta kam e Maawoo Tsee Tung nanondiriino gila 1936 dartinde ko kaɓata e koye mum en koo, e huccitande gaño denndaaɗo oo. Kono Canngaay Cek salii yo konu mum huccondir e konu Japon, wowii ɗum ngam heblanaade haɓde e maruceeɓe (kominist en), so Japon yahii.

E miijo yoga e haralleeɓe wolde, dartagol siinnaaɓe juutataa sibu ko ɓurnoo faayodinde e isinaaji peewnooji njogitaaje ngoni ko e nokkuuji  ɗi Japon idii heɓtude ɗii. Leyɗe hirnaange kadi calii wallude ɓe sibu, e miijo majje, Siin ko ko fooletee, tee ɗe njiɗaano bonondirde e Japon. Almaañ e Dental Sowiyet mballitii konuuji Siin no feewi. Almaañ wallittunoo ko Canngaay Cek (haa 1939) : ko kamɓe kuufnoo konu mum to bannge karallaagal e kaɓirɗe. Dental Sowiyet wallittunoo ko kominist en (Maawoo en).

Eɗen ciftina tan Japon jebbilinoo ko ñalnde 14 ut 1945. Konuuji Japon lelnani konuuji Siin daande ko ñalnde 9 settaambar 1945.                                  

Bookara Aamadu Bah