KAALDEN GOONGA : « Ko ladde weli fof, ko jatti ɓuri »

0
974
Kaalden Goonga
Kaalden Goonga. Winndannde Malal Sammba Gise

Holi ko woni ɗanngal ? Holi Faandaare ɗanngal ? Holi heewɓe ɗannaade ? Holi to heewi ɗannoreede ?  Holi no heewi ɗannoreede ? Holi ko foti rewde e ɗanngal ?

Ɗum ko huunde he naamne ɗe en keewaani naamnaade koye men, kono sikke alaa, so en njuurnitiima, en miijiima en miijtiima, maa en taw ko naamne jojjuɗe sanne.

Haa teeŋti e hannde, ɗo aduna fof wonti wuro wooto, yimɓe natti yeewnondirde hay so mbayrii yiyondirde hakke duuɓi e kitaale, sabu goodal jokkorɗe kumpitinooje mo woni fof no banndum finiri hay so yiyondiraani e mum.

En mbiyataa eɗen ndokka jaabawuuji ɗee naamne sabu waasataa ɓurɓe en heen ganndal, kono tan, maa en ngeto rokkude heen miijo, wonana ɓeen fartaŋŋe luggiɗinaade heen, haa keɓen ko ɓuri laaɓde koo. 

Sikke alaa kay, ɗannaade kam ko ummaade e nokku mum faya e nokku goɗɗo. Gooto fof noon e ko faanditii heen. Ɓee ko ngam janngoyde, ɓeya ko ngam yiiloyaade ngalu, woɗɓe ko ngam yiiloyaade barke e malu. Pulaar noon tonngii ɗum e konngol gootol nde wiyi “ko yahetee ene artee koo fof ko añde nguurndam mbaɗɗam koyeera tan”. Waɗde en puɗɗiima faamde, faandaare ɗanngal ko yiiloyaade ko ene walla ɗum e wuurde nguurndam moƴƴam, ngonduɗam e ndimaagu.

So en ngartii e naamnal men Holi heewɓe ɗannaade ? Sikke alaa, ndeen kam, ko sukaaɓe worɓe tan keewnoo ɗannaade caggal nde kuli sooño. Mawɓe ɗanniyankooɓe ene ngoodi kono tawata ko fuɗɗiiɓe waɗde ɗum gila ene pamɗi, haa mawnora kisa tawa haajuuji kumtaaki, njokka, haa wonta lutto walla won wiyooɓe luttere. Ko sakkitii koo noon, en mbaɗtii yiyde hay sukaaɓe rewɓe ɗannotooɓe. Nde tawnoo won ɗo caɗeele ene keɓa, gooto fof woƴetee ko hoore mum.

Ndeen, wiyatenoo ko yo sukaaɓe rewɓe njooɗo e gure, sukaaɓe worɓe ɗannoo, gartuɗo heen fof tawa ene haɓɓanaa tekkere e ɓiyi kaaw mum, walla ɓiy gorgol mum. Kono nde tawnoo jooni aduna oo koko weñtitii, rewɓe e worɓe fof ko tufɓe tiiɗe, gooto fof ene yiiloo no wuurdi. Fawaade noon e no diiwanuuji mbaydi.

So en ngartii to heewi ɗannoreede, ene anndaa tan ko ɗo sikkaa jam ene ɓuri heewde. Hay sinno heen sahaaji, won ko sikketee tawa woodaani, sabu en nanii Ñokkaan ene yima jimɗi Ceerno Boy ɗo wiyata “heewii ko yawaa, hutaa, seyfitaa, tawa barke ene heewi majjinaaɓe nganndaani. Heewii kadi ko gite keewi reerɗaa, tawa tanaa mum ene heewi famɗaani”.

No ɗannortenoo kadi ene heewi sifaaji. Sabu ndeen kam won unanteeɓe gawri, cuurtinanee lacceeje, caawa, ndoondoo, njahra koyɗe. Won heen ko pucci ñaantaaɗi. E no mbiyru-ɗen naani nii, fawaade e faandaare joom mum jogitii e ɗanngal mum. Jooni noon kam fof newiima. Sabu ɗo fotnoo waɗaneede lebbi wontii daw-njoftaa.

Naamnal men cakkital ko holi ko foti rewde e ɗanngal. Tawde kay ene paamii fayndaare ɗanngal ko yiilaade no dañiri wuurde nguurnam ɗam alaa koyeera, woni wuurde tawa fawaaki, loritaaki, waɗde eɗen poti waɗtude hakkillaaji e ɗee geɗe:

•So a ɗanniima a dañii, artir, pewjiraa no njooɗori-ɗaa. Sabu ko ladde weli fof, ko jatti ɓuri. Ndeke, eɗen mbaawi waɗde juɓɓule, ndenndinen kal men, liggoro-ɗen ligginoren haa kisa woɗɓe yiɗnooɓe ɗannaade ene ndonki sabu baasal. E binndanɗe men garooje, ene waawi ngartoyen e peeje potɗe sakkeede e oon fannu haa ɗum laatoo; so Alla haajii.

•Geɗel goɗngel ko jahɗo gure jeeɗiɗi e faango hoɗeede dañaani ko yiɗnoo, yo rutto e konngol Pulaar biyngol “donkitɗo anndude to fayi, yo ruɗto to umminoo”.  Sabu ene gasa tawa arsuku oo woni ko bannge goɗɗo mo en njiyaani. Nde tawnoo neɗɗo wiyaa ko yo dillin sabaabu, tee alaa gollal ngal moƴƴaani so wonaa tawa ko ngal hawraani e diine, walla ngal aada e pinal njaɓaani.

Ndokkondiren aadi tan e ko fayi arde, caggal nde ñaagi-ɗen Joomiraaɗo nde rokkata en oon fartaŋŋe, haa mbaawen faccirde naamnal men “holi ko fofti rewde e ɗanngal”.

  Malal Sammba GISE

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.