Koorka e Jabet : wasiyaaji seeɗa newiiɗi

0
1307

Balɗe seeɗa keedi en koorka. Ɗum noon miɗo wasiyoo ɗoo wonduɓe e jabet yiɗɓe hoorde, wasiyaaji teeŋtuɗi.

Ko adii fof, miɗo habra wonde kabaruuji gonɗi ɗooɗii lomtaaki wasiyaaji karallo cellal, woni wasiyaaji doktoreeɓe mon ndokkata on. Ina waɗɗii ñawɗo kala yahde to doktoor mum, mbele oon ina rokka mo wasiyaaji ɓurɗi yahdude e ngonka ɓalndu makko, kam e ƴeewtagol jabet makko, e tanaaji gonɗi e koorka makko, e safaara e ndeenka tolno suukara nder ɓalndu makko.

Koorka neɗɗo gonduɗo e jabet ina soomi tanaaji keewɗi :

– ipogilisemi (ŋakkere suukara nder ƴiiƴam);

– ipergilisemi (ɓurtugol suukara nder ƴiiƴam);

– asidosetoos jabet (goodgol seton nder ƴiiƴam) e

Yimɓe ɓe tanaa oo waawi heɓde ko ɓeeɗoo :

– horo ndiyam ɓalndu.

– Ñawɓe jabet, safrortooɓe ensulin (insuline) walla ɓulnooje ensulin (Diamicron, Diamicron MR, Amaryl, Diabeta, GlucoNorm) ;

– Yimɓe ɓe deenataa no moƴƴi tolno suukara nder ƴiiƴam mum en;

– Yimɓe ɓe suukara heewi ŋakkunde e ƴiiƴam mum en, walla/e ɓe suukara ustii no feewi e ƴiiƴam mum en e nder lebbi tati ko adii koorka ;

– Yimɓe nattuɓe tinde maale usto ŋakkeende suukara nder ɓalndu (ipogilisemi);

– Yimɓe ɓe jabet mum en waawni (jibini ñawu ngoɗngu).

– Gaa gaa koorka ñalnde kala kaa, lewru koorka nduu ina wayla no feewi aadaaji neɗɗo gonduɗo e jabet, haa teeŋti noon jokkondiral gonngal hakkunde ñaamdu e ɗoyngol. Mbayliigaaji battinooji no feewi e ñawu nguu, gaddanɗi en teeŋtinde wasiyaaji garooji ɗii :

• jogaade waktuuji ñaamde duumiiɗi e reentaade cikagol dewondirngol ñaamdu ;

• ñaamde ñamri moƴƴiri (mbaɗndi ko ɓuri heewde e geɗe ɗe ɓalndu soklata) e teddinde yarde ndiyam;

• hejjoraade ñamri mbaɗndi gilisidaaji leelɗi dolngo (yeru : mburu, maaro, lacciri/kuskus, ñebbe e suppuuji);

•taƴrude koorka kaa gilisidaaji jaawɗi dolngo (yeru : ɓiɓɓe leɗɗe e tamarooje), rewna heen ñamri gilisidaaji leelɗi dolngo;

• reentaade tampere ɓalndu ɓurtunde e reende sahaa e sahaa kala gilisemi mum (tolno suukara nder ƴiiƴam mum);

• taƴde koorka kaa so tinii e ɓalndu mum ipogilisemi (ŋakkere suukara nder ƴiiƴam) walla ipergilisemi (ɓurtugol suukara nder ƴiiƴam), jokkondirde e doktoor mum so tinii e hoore mum caɗeele.

Mbaasen yejjitde wonde : “Lewru Koorka  nduun ndu Quraana jippinaa e mum, ko peewal wonande yimɓe, ko hujjaaji peeñɗi wonande peewal e seerndoore . Kala e mon tawaaɗo lewru koorka, yo o hoor ndu. Oon laatiiɗo ko ñawɗo, walla ina woni e ɗanngal, ina defii mo limoore e balɗe goɗɗe. Alla faandii e mon ko newuya, o faandaaki e mon saɗteende, haa timminon limoore , haa mawninon Alla e no O feewniri on, mbele yoo oɗon manta (neemaaji makko) !” (Quraana : 2/185).

Doktoor Al Huseynu Sal, hooreejo ONG ASSIDE (Action Sahara pour la Santé, l’Innovation, le Développement et l’Éducation)

Fulo : Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.