Laamu Abdel Asiis Nanalla jam !

0
780
Abdel Asiis Mohamed
Abdel Asiis Mohamed

Ɗum ko duwaawu wonande Moritani, caggal nde laamu Abdul Ajiiju joofi ñalnde 1 ut 2019, lomto makko Gaswaani fiilaa hooreejo leydi. Waɗi ɗum wonande en duwaawu, ko duuɓi sappo ɗi Abdul Ajiiju ardii leydi ndii, daande ko wootere, woondu  faaɗeende ko wooturu, hay laamu ngootu meeɗaa ɓittirde nii ɓesngu mum to bannge dañal, geɗe keewɗe mbaɗaama ɗe meeɗaa yiyeede, ko wayi no jeeyngol ekkolaaji …

Yah hello 3

Ɗum ko duwaawu wonande Moritani, caggal nde laamu Abdul Ajiiju joofi ñalnde 1 ut 2019 e nder piilungal lomto makko Gaswaani. Waɗi ɗum wonande en duwaawu, ko duuɓi sappo ɗi Abdul Ajiiju ardii leydi ndii ko faaɗeende kawru-ɗen gila e ɓeydagol cogguuli, ŋakkeende nokkuuji ɗo gollaa, borjugol jaŋde (ko arwata e bakkaloriya, hitaande kala ine ustoo), tilfugol jawdi laamu, ndi o huninoo daɗndude e sahaa nde o saaynotoo laamu ndee. Kono ko tengiti ngal dow fof, ko duttoragol caggal seeɗa e ko woodanoo e ngootaagu leydi ndii : paltoor leƴƴi wontii dawrugol kooningol e nder leydi hee, leƴƴi ɓaleeɓe ɓuri lorde heen wonii ko lolliri hardaneeɓe, haalpular en, soninkooɓe maa jolfuɓe ; ngal paltoraagal ina fuŋŋinii haa ɓurti gila e nder njuɓɓudi laamu, gollagol e liggeyaaji laamu e nder konu, jiytagol koye maɓɓe e nder jaayɗe (rajo walla tele) ekn. Ko o yeeytinoo nde o follata laamu (laamanaade miskineeɓe, daɗndude jawdi laamu e wujjooɓe ɗum) kono maa mbiyaa ko yonta hannde oo fof jawdi laamu ɓuri waasde hisde (njangu kay ummorii ko dow).

Kono, e oo sahaa eɗen ngondi e nguumu-ngaamaldi, laamu Abdul Ajiiju kam yahii walla yahaani tawo  ?

Ɗum ko naamnal ngal yimɓe kala naamnittoo, teeŋti noon e sahaa nde kalfinaaɗo konngol laamu kesu nguu wiyi « guwarnama keso oo ko jokkere laamu Abdul Ajiiju » etee ko jam tan roni ɗum. Ko goonga, yoga e jaagorɗe laamu kesu nguu ko hoolaaɓe Abdul Ajiiju kono kadi won jaagorɗe kese naati e guwarnama hee, ɓurɗe seeɗtaneede wonde haralleeɓe, kono wonaa dawriyaŋkooɓe, ɓe tottaa kadi ko ɓe mbaawi jogaade.

Caggal tottirgol golle, Abdul Ajiiju ɗanniima feewi leydi Turki kañum e ɓesngu mum kala, o rusii geɗe keewɗe, e ko haaletee « o yaari ko jamma, o naworii wolisaaji keewɗi baɗɗi kaalisaaji : dolaar, ero ekn.» feewɓe e juuɗe ɗe ina mbiya ko « 300 » wolis. Ko laaɓi koo tan, o yoɓii diminnaaji keewɗi wonande daraninooɓe mo e sahaa nde o laamii ndee : o rokkirii otooji, o rokkii jamirooje to bannge awo, lowe leydi (teereŋaaji) e geɗe baaɗe noon, kono ɗum fof ko e dow keeci ɓesngu Moritani, sabu ko jawdi dowla. Ɗum ko ngoƴa mawɗo wonande leydi ndii e sahaa nde wiyetee booñuuji laamu ko mehi etee yooro inan dooki leydi ndii sabu leelgol toɓo.

Weeyo politik ngoo ina niɓɓiɗi tawo, sabu yaakoranoo ko wooteeji poti ko ñawndude luure e nder leydi, ñaawa hakkunde luulndo e jogitiiɓe e laamu, kono ɗiiɗoo wooteeji ɓeydi ma a taw ko luure sabu luulndo ngoo e ko huuɓtidini heɓtinaani wonde foolaama (kanndidaaji 4 keɓtinaani poolgu Wul Ghaswaani) sabu ɓe kolliti ko ɗi laaɓtaani ; sabu gila e fuɗɗoode, laamu nguu jaɓaani yo doggol wootooɓe wiñe, sunnee, jaɓaani yo luulndo naat e nder ko lolliri CENI (no sariya oo yamiriri ɗum nii, potal e nder terɗe, ko sagata dañi fof sagata banndum daña ko foti noon), jiidaani noon e geɗe ɗe ndewaani laawol ɗe laamu nguu huutorii : njeenaari, waawnere won yimɓe, jilɓugol won birooji ekn. So tawii ko ɗum ɓuri saabaade baasgol woote ɗee laaɓtude kono eɗen poti heɓtinde wonde peƴtagol luulndo ngoo ɓeydii jaastinde doole mum, banndam-banndaagu hooniima ngol laawol, ko ɗum addani wootooɓe feƴtitaade e nder leƴƴi, ko ɗum waɗi luulndo ngoo foti hiiseede ko ngo gallii tawde ngo roŋkii nanondirde e kanndidaa gooto walla kam denndinɗo yimɓe heewɓe. Ɗum newnanii Ghaswani (walla, biyen tan Abdul Ajiiju) ko ummaninoo koo hay so tawii noon poolgu maɓɓe ko fiɓanoo ko waawi keewde fof, ɓe keboraani yahde « 2e tuur » ko ndaarooɓe politigi fof njooɗtorinoo.

Kono ko teskini kadi, ko hay senngo laamu nguu ko luurdungo hakkunde wonduɓe e Abdul Ajiiju e lannda UPR e wonanɓe Gaswaani laamiiɗo keso oo, adiiɓe ɓee kiisii ko ngoni ko e ɗaweede e laamu hee, sabu ɗum feeñii e guwarnama keso oo, heddiiɓe ɓee kañum en fof e waasde ɓoraade laamu Abdul Ajiiju haa laaɓi, ina yaakoraa ina njiɗi addude kesam-hesaagu seeɗa, mbele yimɓe ɓee ina ɗaminoo wonde mbayliigu e laamu Abdul Ajiiju maa waɗ. Abdul Ajiiju noon yo faam haalpulaar en ina mbiya « laamu lumortaake ». Jooni kam alaa ko laaɓi tawo, woodi “ko dir mi heƴa, alaa mi diraani”, to bannge Gaswaani, ko niɓɓere kunuus tawo hay so tawii ɓadtiiɓe mo e banndiiko en ina keppi e loɓɓaade e “faandu njuumri nduu”, dageeje Abdul Ajiiju kaaraani tawo, etee ina ngoongɗini e nder hakkillaaji mum en wonde o yahaani tawo walla nii ko o gartoowo.

Gollotooɓe politigi heewɓe ina ngoongɗini waawi yaltinde Muritani hannde e kaayaa mbeeyaa mo wondi hannde oo tan (luulndo ina jeyaa e ɓeen), ko kaaldigal hakkunde ɓeen gollotooɓe politigi, tawa noon ko kaaldigal goongiranteewal, tawa wonaa “fuunti funeere” nde Abdul Ajiiju ɓami waɗde gila e “nanondiral ndakaaru”. Ngaal kaaldigal addanta luulndo jogaade e Gaswaani hoolaare wonde ina yiɗi addude mbayliigu no fotiri fof e ko Abdul Ajiiju waɗatnoo koo, luulndo ngoo ummoo e darnde nde darii ndee, heɓtina ko woodaa koo. Ɗum firti ko ngalɗoon kaaldigal ina foti jeyeede e ngoƴaaji mum gorwori laɓɓitinde laabi wooteeji tawa ina tuugoo e no sariya wiyri nii. Ko ɗuum tan waawi gaddaade jam e ko duumii, caggal Abdul Ajiiju waasa finirde en.

Gelaajo

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.