Hoodere lewñunde ñifii, Seek Umar Bah wirniima

1
3040
Abdul Umma, Seek Umar Bah

Yiilirde ngenndiire Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e denndaangal terɗe fedde ndee ina nduwanoo ɓesngu Muritani no diidorinoo, haa teeŋti e jinnaaɓe makko, joom suudu makko, kam e sukaaɓe makko. Fedde ndee ina duwanoo Ɓoggeenaaɓe fof kam e denndaangal fulɓe winndere ndee, sabu sankaare Seek Umar Bah lollirɗo Abdul Umma, cankiiɗo ñalnde alkamiisa 26 mars 2020 to Farayse. 
Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo. Yo Alla haarnu mo Aljanna.
« Seek Umar Bah ko harbiyanke mo tampataa wonnoo, ŋeerɗo fiɓnde. Ko o neɗɗo goongɗinɗo, mo alaa ɗo heddi e Farayse kam e leyɗe Orop ngam findinde Dowlaaji ɗii, juɓɓule e pelle oropnaaje e winndereeje, kam e fiilaaɓe, ngam haalande ɗum en penaale gonɗe e Muritani… Seek Umar ko neɗɗo kumpitiiɗo fannuuji ganndal keewɗi. Ko o daraninooɗo ɗemnɗe ngenndiije, soofaa winndereeje pulaagu, neɗɗo politik mawɗo. »  F.Ɓ

————————————–

Haa goree, dunaa saasetaake!

Haa goree, ndeke dunaa men saasetaake ! Kanngameeri pulaar wayniima duunde Baaba Aadama e naange e hoore cagataagal mum. Sheekh, a hootii sahre goonga, leňol maa rewaani ma ňamaande. A daraniima ngol e kala fannuuji martabinooji, martabinɗi. A jannginii, a wiɗtii, a winndii. E kala nokkuuji hujjaaji maggal, a yooltii. Duunde Afrik, Asii e Orop, yimɓe fof ceedtiima ngenndiyankaagal maa. Senngo dawrugol ne, a welsindinooki. Sabu leydi Muritani e ngenndi Fuuta e Wuro Ɓoggee ngo njiy-ɗaa aduna ngoo, e tafngo diine ndi tafi e mum ndii, alaa fof no mbaawnoo waɗde e no mbaawnoo waɗirde so wonaa cirŋiniiɗo, dariiɗo laŋ, ngam yooltude hujjaaji leňol mum to bannge dawrugol…” hono no woownoo wiyrude ɗum Jooburu Kunndaa nii. On perii laawol ngol firtotaako, laawol tafira ngol pinal, ganndal, cuusal, caasal, jimɗi dakmuɗi, belɗi no njuumri e njuumaan…. Haa leydi taggee ɓaaree, Bahyel, on ngonaa yejjitteeɓe. Inɗe mon maa mbinndire alkule kaŋŋe e kaalis, e nder daartol ngenndiyankooɓe leňol.

ATK, taan Banii Haashim


Holi Seek Umar Bah ?

Seek Umaar Bah jibinaa ko ñalnde 6 saawiyee 1956 to Ɓoggee Dow. Baaba makko wiyetee ko Ceerno Suleymaani Bah, ko e juuɗe mum o naati Quraana, yiɗaano o naata ekkol. Caggal ɗuum o janngii e seerenɓe woɗɓe waawɓe Quraana, humpitiiɓe sariya. ine jeyaa e ɓeen, Ceerno Abdallaay JAH to  Ɓoggee, Ceerno Haamiidu Gaalal de Bagodin, Porfesoor Aliu KAN mo Teekaan, Ceerno Mohamad El Basiiru BAH to Ɓoggee, Ceerno Abuu Malal BAH to Jowol. Caggal ɗuum baaba makko neldi mo to Kayhayɗi e juuɗe Ceerno Aamadu Neene BAH. Ko e juuɗe oon o dañi tolno toowngo, mbaawka ndowrowra. Ko e juuɗe Aamadu Abdul SAL lollirɗo Jibi Bitti o heɓi tolno toowɗo e Arab. E hitaande 1976, o waɗi kawgel ngam waɗtude jannginde Arab. O ɓenni he ngeel kawgel o nawaa to Selibaabi. O janngini ɗoon fotde duuɓi ɗiɗi hade makko toɗɗeede, e hitaande 1978, gardiiɗo duɗal Garlol. 

Ko e hitaande 1977 o fuɗɗii naatde e jaŋde Pulaar, nder duɗal Umar Alasan Jah mo Ɓoggee. 1978, o waɗti fentude jime e Pulaar. Ɗo adana ɗoo, ko jime Arab tan o waɗatnoo. Caggal ɗum o wiyi alaa e sago o waɗa jime Pulaar mbele renndo ngoo o yimanta ngoo, faama. Ko nih woni, tuma nde o fektaa Garlol, o fuli jime e jimɗi keewɗi gonnooɗi e defte Arab. Kala ɗo tilliisa wonnoo, o waɗti ɗoon tiba haa e huɓeere e fawaade e sato, maa taariindi jannginteeɓe ɓee, ko ngoowi yiyde.  E hitaande 1979, o fektaa to ekkol ilo K, to Nuwaasot.  Ko e ndeen hitaande o dañi burse makko ngam jokkoyde jaŋde makko to leydi Libi. O janngi toon e duɗal Duɗal ndema Awoyliya haa o dañi heen seedantaagal makko, o woni cukko aasiñoor e hitaande 1983. Kono nde tawnoo Seek Umar Bah ko kuuñɗunooɗo he jaŋde, jiɗɗo ganndal, o nimsi ko o janngaano Farayse koo. Ko ɗum waɗi e hitaande 1985 o yahi Farayse ngam waawde jokkoyde toon  jaŋde makko. O janngii toon Farayse kisa haa o dirsi, sibu o wontii toon jannginoowo he nder  duɗe jaaɓi-haaɗtirde.       F.Ɓ


YOWRE 1

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.