Siñcaan Njaakiri e wolde ɓamtaare

1
1452
Siñcaan Njaakiri
Siñcaan Njaakiri

Ngam nootitaade e wolde ɓamtaare, wuro Siñcaan Njaakiri suɓtii ko yahrude to bannge cellal tawo. Ɗanniyaŋkooɓe wuro ngoo, caggal nde paami wonde ko dental woni doole, ndentii, tafii njuɓɓudi ŋarɗundi, ndenndinii jawɗeele mumen, mahii safrirde fattamlamre e wuro mumen tawi ko e doole mumen oole ɗo ballal naattungal jillaani. Ñalnde 3 nduu ɗoo lewru siilo 2021 ndu ngon-ɗen, jaagorde Cellal, hilifaaɓe diiwaan Gorgol e ardiiɓe ngalluure Ligisayba e yontaaɓe nokku oo, kañumen fof kawritoyi ko to wuro Siñcaan Njaakiri ngam hurmbitde ndee ɗoo safrirde. Geɗe paayodinɗe, ɗe taariik jogori teskaade e nder cowtanɗe jamanuuji, mbaɗaama toon e oon ñalawma gila golle haa e haala. Ngam noon tonngande banndiraaɓe no kewu nguu yahrunoo, Fooyre Ɓamtaare dañii fartaŋŋe jokkondirde e gooto e ardiiɓe njuɓɓudi ndii hono Umaar Alhajji Bah, jooɗiiɗo to Ponto Nuwaar e nder leydi Konngo Baraasawiil.

Fooyre Ɓamtaare: musiɗɗo Umaar Alhajji Bah, e innde Fooyre Ɓamtaare e   ardorde mum, mi salminii ma kadi mi waɗorii ma juul-mo-wuuri.
Umaar Alhajji Bah : mi salmitiima kadi mi ruttorii e maa duwaaw, aan e ardorde jaaynde ndee e denndaangal tampanooɓe leñol ngol gila to ɗemngal maggol, pinal maggol haa to kisal maggol e faggudu maggol.

Fooyre Ɓamtaare : Hade ko juɗaa ɓenndude, holi aan e hol darnde maa e nder njuɓɓudi mon ndii walla e fedde mon ndee?
Umaar Alhajji Bah
: mbiyetee-mi ko Umaar Alhajji Paate Bah. Njeyaa-mi ko Siñcaañ Njaakiri kono ko mi ɗanniyaŋke, njooɗii-mi ko Konngo e wuro wiyeteengo Ponto Nuwaar. Ko miin ardinoo njuɓɓudi ɗanniyaŋkooɓe wuro am ngoo fotde duuɓi 4.

Fooyre Ɓamtaare : haawnaaki naamnde am ɗee mbaasa diwɗude, ndaña jaabawuuji laaɓtuɗi. Hol no njuɓɓudi ɗanniyaŋkooɓe Siñcaan Njaakiri ardi e no ndi lelorii ?
Umaar Alhajji Bah
: Ko adii fof, ko maa ciloyo-ɗen to woɗɗi seeɗa. Njuɓɓudi ɗanniyaŋkooɓe Siñaan Njaakiri dañii duuɓi 20 walla ko ɓuri. Njuɓɓudi ndii fuɗɗorinoo ko to Konngo, ko toon woni ɗaɗol yummawol ngol. Ko ndiin kadi ɓurnoo yuɓɓude. Maayirɗe lewru fof endi rentatnoo ngam waɗde piye e haalorde ngoƴaaji wuro. Ko heewi dañiino golleede e nder wuro ngoo e oo sahaa gila e jumaaji, ɓalal genaale, duɗe, ballal feewde e won yimɓe, ekn.

Ko Watsap (WhatsApp) joli koo noon wallii min e taftaade e yaajtinde njuɓɓudi ndii. Min cosi dingiral, min eewnii kala jibinannde Siñcaan to waawi wonde e nder Duunde Baaba Aadama hee haa minen fof min njiytondiri. Ɗo adan ɗoo wonnoo tan ko jam ñalli, jam waali, ekn  caggal mum, min tafi njuɓɓudi kuuɓtidinndi ñalnde 01/01/2018. Nii woni kala leydi ɗo yimɓe amen ngoni, min toɗɗii ɗoon jooɗaniiɗo njuɓɓudi ndii. Njuɓɓudi ndii mooɓi ko ɗee ɗoo leyɗeele : Konngo, Gaboo, Farayse, Almaañ, Belsik, Itali, Anngolaa, Kanadaa, Mosammbik, Sammbi, Gine Ekatoriyaal, Dowlaaji Dentuɗi Amerik e Senegaal.

Min cosani ndi yiilirde siynoore, min mbaɗi doosɗe e sarɗiyeeji mayri, min lelnani ndi tuugnorgal. Ko e oon sahaa, kalfinaa mi gardagol njuɓɓudi ndii.

Fooyre Ɓamtaare: E oo ɗoo dumunna njuɓɓudi ndii mahii safrirde lobbere hurmbitaande ñalnde 3 siilo 2021 etee hannde oo aduna fof nana manta golle ɗee. E hol no miijo ngoo ardi e mayri, kayri njuɓɓudi ndii e hol ko addani ndi adoraade mahde safrirde tawo ?
Umaar Alhajji Bah: Ko adii fof, ena waɗnoo toɓɓe goɗɗe ko wayi no feewnitde duɗe njanngu, waɗde fooraas walla mahde caaleeje jamaa e genaale, kono njuɓɓudi ndii e kuuɓal hawri tan ko e mahgol safrirde ndee. Addani miijo ngoo hawrande njuɓɓudi ndii fof ko caɗeele safaara ɓuri mawnude e nokku hee. Komiin Ligisayba Gorgol waɗi ko palɗe ɗiɗi teeŋtuɗe, falnde jeeri mawndi e falnde jeeri lommbiri. Wuro amen woniri ko bannge funnaange jeeri lommbiri ndii. Falnde jeeri lommbiri ko falnde jookiinde haa diwti keerol, taƴondirnde e cahe mawɗe bayɗe no Ligisayba (laamorgo ngalluure ndee), Ɗalhaya, Jowol walla e Kayhayɗi. E nder falnde ndee fof  maa mbiyaa kadi ko wuro amen Siñcaan Njaakiri ngoo ɓuri jookaade e mettude keɓal teeŋti e nde waadere memi leydi. Min ngoɗɗondiraani e Ligisayba kono yettaade ngo e ndunngu wonaa noon tan neworii. Ko ɗuum waɗi so a dañii ñawɗo walla koriiɗo tampuɗo maa fero e mum ko ɓuri ko mbaɗataa e yannge walla e innde tawa kadi nde joom mum yettoytoo safrirde tawata ko ngonka mum ɓeydiima jiiɓaade.

Fooyre Ɓamtaare : En paamii wonde caɗeele jookre ina njeyaa e ko addani on daraade e himmirde kono hol to ndew-ɗon haa ndee safrirde ŋarɗunde mahaa haa joofi ? 
Umaar Alhajji Bah : Nde minen kawri e kuuɓal e toɓɓere safrirde ndee, min mbaɗaani piye, min mbaɗaani pawe, gooto fof huni tan ko waawi. E nder mudda lebbi nay, min ndenndini fotde miliyoŋaaji sappo pawɗi e ceede Muritani. Min taƴii goomu ngu terɗe 13, kuufanoowu min golle ɗee. Heen njeegomo ko e njuɓɓudi ɗanniyaŋkooɓe, ngoni ko ladde, keedti e roɓanaade min ngaluuji, njeeɗiɗo heddiiɓe ɓee ngoni wonanɓe min to wuro too, kuufi golle mahdi ndii, ndoganta min e laamu mbele safrirde ndee ina heptinee e gardagol sarɗiyaŋke Bah Siley Aali, joom-wuro wuro ngoo, Kolonel Umaar Abdullaay, Muusaa Abdullaay gonɗo to Jaagorde Sato (taariindi), kalfinaaɗo ngalu amen Aali Aamadu, Abuu Sammba Yero e safrooɓe ɗiɗo Abuu Hammadi Buubu e Daawda Aamadu. Emin njogii noon mawɓe amen sakkitooɓe min peeje moƴƴe, wayɓe no Soh Abuu Demmba, gonnooɗo jaagorɗo, Soh Haamiidu Bellu e Umaar Jibi Cooyo. Ko ɓee ndarii haa safrirde ndee mahaa haa  gasi e ballal Geno.

Fooyre Ɓamtaare : Mbele on ndañii ballal e laamu paytungal e mahdi ndii ?
Umaar Alhajji Bah
: So woodii, ballal ngal min keɓi e laamu ko e sifaaji tati :
- Heptinde safrirde ndee e yantinde nde e doggol cafrirɗe laawɗuɗe diiwaan oo walla e leydi ndii.
- Neldude seto teskinngo ummoraade e Jaagorde Cellal ngam hurmbitde safrirde ndee e mbaydi laawɗundi.
- Rokkude min cafroowo mo laamu defii njoɓdi mum.

Fooyre Ɓamtaare : To bannge gollorɗe walla kuutorɗe ɗe safrirde fotata hatojinde, alaa heen ko laamu nguu walliti on ?
Umaar Alhajji Bah
: Caggal cafroowo mo laamu addani min oo, kala ko woni ɗoo ko ɓiɓɓe Siñcaan mbaɗi. Ko kañumen mahi safrirde ndee, mahori hoɗorde cafroowo, mbaɗi heen leece, filsideer ɓuuɓrirɗo leɗɗe, mbaɗi gallol e jeynge tawi ko ko kuɓɓam naange (panneaux solaires). Emin njetta ɗoo noon banndiraaɗo debbo biyeteeɗo Ummu Demmba, jooɗiiɗo to leydi Farayse. Ko kaŋko wonani min fuɗɗi-belaa.

Fooyre Ɓamtaare : Aɗa anndi ngalu mahraangu safrirde ndee jiidaa e coodgu kaɓirɗe gollorɗe ɗee. Mbele aɗa waawi qiimanaade en to bannge ceede fere nawaale gabbitinaaɗe heen ɗee haa safrirde ndee waawi gollaade ?
Umaar Alhajji Bah
: kaɓirɗe gollorɗe ɗee e dimndugol mumen daroyiima e miliyoŋ pawɗo seeɗa e tuugnaade e ɗerewol qiimo ngol cafroowo oo winndi. To bannge leɗɗe e kaɓirɗe cafrirɗe kadi ndoondiima fotde 300.000 mbuuɗu.

Fooyre Ɓamtaare : mbele safrirde ndee huutoriima jibinannde wuro ngoo walla ko hoɗɓe tan ngollotoo e mayre ?
Umaar Alhajji Bah
: Eey, nde safrirde ndee udditaa haa gasi, mawɓe safrooɓe arnooɓe ɓee naamndiima dañde ɗoon e wuro hee ŋarwinoowo, deenoowo e  gollotooɗo jarlitooɗo.

Fooyre Ɓamtaare: hol konngol maa cakkitol ?
Umaar Alhajji Bah:
Ko adii fof ko yettude denndaangal banndiraaɓe, woɗɗuɓe e ɓadtiiɓe suusnunooɓe min e wallitnooɓe min e peeje juumtuɗe. Mboɗo ƴetta kadi njettoor keeriiɗo ɓesngu Siñcaan Njaakiri e kuuɓal, debbo mum e gorko mum, suka haa e mawɗo, jaɓɓinooɓe miijo ngoo gila e koyɗe gule, ndarii darnde laaɓtunde haa wonani min teddungal e nder winndere. Mboɗo wiya yo ɓe njokku tiiɗnaare sabu wuro ɓamtortoo ko hono ngal kawral. So ɓiɓɓe nokku ina njiɗi hoonaade ko maa ɓe njaɓa ñobbude ɓerɗe maɓɓe haa ɗaata, ɓe kaɓa e koongu e feccooru haa ɓe poola . Wune e teddungal mbarñante kono ndañetaake e ɓuuɓri walla e ɗoyngol. Yo Geno won ballo. On njaaraama!

Njaay Saydu Aamadu

YOWRE 1

Répondre à Silli Demmba Bah Haaytu jaabaade

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.