Holi ko kewi to Ecopia mo Hayle Selaase ?

0
567
Kartal Ecopi e diiwanuuji mum
Kartal Ecopi e diiwanuuji mum

Hare mawnde leñƴiire inan laya nder Ecopia, hakkunde laamu Ecopia e diiwaan mum inniraaɗo Tigere. Ciftinen njuɓɓudi laamu Ecopia ko dental dowlaaji, dowla fof ina jogii won ndeen wellitaare, ɗi nduttii ɗi ndeenti he laamu ngootu. Gardiiɗo Jaagorɗe ko Abiy Ahmed, ko oon jogii hattan golle laamu ɗee fof. Aɓe njogii hooreejo leydi kono ko to teddungal tan. Woni hannde Hooreejo Ecopiaa ko Debbo biyeteeɗo Sahle-Work Zewde gila 25 Yarkoma (oktoobar) 2018.

Tigere noon ko gootal he diiwe leydi ndi, heedi ko bannge rewo Ecopia, heerondiri e Eriterea. Laamorgo Tigere ko Mekele. Ciftinen Eriterea e hoore mum jeyanoo ko he Ecopia, ɓe ceegii ɓe keɓi jeytaare maɓɓe timmunde gila 1993. Diiwe goɗɗe dummbuɗe ina toon, ina heen leñol Oromo’en (won wiyooɓe ɓee ko Fulɓe kono ɗum jaalaaki), ina heen leñol Afaar e Iisaa (ɓuri ɓadaade ko leñol Somaali’en to leydi Somaalia). Ɗii leñƴi fof kaɓii cili keewɗi e Ecopia gila he yonta Menelik II, dadde mum Haayle Selaase, Laamɗo laamɓe. Ko oo Menelik II faddinoo Italia haɗi ɗum halfude Ecopia. Ko ɗuum tagi nder Afiriki ko Ecopia e Liberia ngoni leyɗe ɗe meeɗaa halfeede. Ciftoren Liberiyanaaɓe ko Ɓaleeɓe Amerik ngartiaa Afirik.

Diiwaan Addis-Ababa (laamorgo Ecopia) moofti ko leñol Amhaara, ɓurɓe ɗoon heewde, ɓurɓe kadi jogaade ɗowngu laamu. Ko ɗemngal maɓɓe Amhariki ɓuri ɗoon waawde haaleede.

Hare huɓɓunde toon nde ko hakkunde laamu Ecopia e heen bannge Tigerenaaɓe tafɓe Maalde Wellitaare Ɓesngu Tigere (LFTP – Liberation Front of Tigre People), oya bannge Konu Wellitaare Oromo (ALO – Army Liberation of Oromo). Hare nde fuɗɗiima gila 4 (Jolal) Nowambar 2020. Adorii ko Tigere layi haa yettii diiwal Oromo. Ɗee diiwe ɗiɗi fof njaakorii ko heɓde jeytaare mum en, no Eriterea heɓiri hoore mum gila 27 Abiril (Seeɗto) 1993. Hare wertii haa yettii diiwe Amhaara e Afaar.

DALLILLAAJI HARE NDEE

LFTP haɓata ko e laamu Abiy Ahmed, Gardiiɗo Jaagorɗe Ecopia. Ina jeyaa he ko addi ɗum nde Abiy Ahmed cetti kuule he 2019 ngam waylude ngonka laamu ngu, ngonka lelnanooka gila 1994 : jerondiral e tawtoragol diiwe e leñƴi ɗii fof nder laamu. Abiy wiyi ɓurata teddinde ko mbaawka e hattan, wonaa jeyeede he leñol maa diiwal. O sosi Heerto dawrugol o inniri ɗum Party of Prosperity (Heerto Ɓamtaare). LFTP salii naatde heen, Tigerenaaɓe ngooti yoo LFTP yaltu he “njiimaandi” Addis Ababa he Jolal 2020.

Doosgal leydi Ecopia ngal 1994, waɗi Ecopia ko leydi « Federal » denndingal dowlaaji pawiiɗi he leñƴi. Ɗowngu laamu laatii tiisngu, ngu yiylata ɗum heerto Maalde Demokaraasi Filñitere Ɓesngu Ecopia (FDRPE : Front démocratique révolutionnaire du peuple éthiopien). Tigere fof e famɗude hoɗɓe (6% Ɓesngu Ecopia fof), aɓe tawtoranoo tigi he laamu ngu. Ɗum ɓurnoo teeŋtude ko he yonta Meles Zenawi, laatinooɗo Gardiiɗo Jaagorɗe gila 1995 haa maayde mum he 2012.

Ngonka fuɗɗii waylaade ko he 2018 nde « wooteeji » ngalluuje paɓɓitaa, e deestagol Gardinooɗo Jaagorɗe ndeen Haile Mariam Dessalegn. Ko ndeen heerto FDRPE toɗɗii Abiy Ahmed yoo won Gardiiɗo Jaagorɗe ñalnde 2 Abiriil (Seeɗto) 2018. O ummanii tabitino laabi mbaylaandi ngonka dawrugol, o yaltini dawriyankooɓe sokanooɓe, o fuɗni demokaraasi, o welditini Ecopia e Eriterea. Ɗuum addani mo darjeende haa Dowlaaji Dentuɗi (UN) piili mo lefol Nobel. O ummanii taftaade FDRPE mbele ina wonta yuɓɓo tiiɗngo, natta jogaade mbaydi ndenndinndi heertooji nay ɓurɗi doolnude : Oromo’en, e Amhaara’en, e Tegere’en, e Ɓesnguuji Worgo. Fof he njiimaandi heerto ɓamtaare (Party of Proserity). Salii naatde he ngoo herrto heso tan ko LFTP.

Ciftinen kadi beldital Ecopia e Eriterea jibinii caɗeele nder Tigere. Sabi ko Tigerenaaɓe keedi e Eriterea, ko ɗoon yoga he kareele hakkunde maɓɓe mbaɗatnoo; ko LFTP gooto ardinoo dawrugol nder Tigere. Ɓe tuumii Abiy Ahmed yiɗde ustude doole LFTP mo Tigerenaaɓe nder maalde laamu. Abiy Ahmed jeyaa ko he leñol Oromo’en, ɓurɓe heewde nder Ecopia. Ko nih LFTP naatti he luulndiiɓe.

NO HARE NDE YAHRI GILA 2020

LFTP waɗti haɓaanaade jeytaare Tigere gila nde « wooteeji » ɗii paɓɓitaa he 2021. Ɓe njani he konu Ecopia wonnooɓe nder laamorgo maɓɓe Mekele, kam e wuro Dansha, bannge worgo Tigere.

Nder konu Ecopia fof, ko ina ɓura feƴtere ko he leñol Tigerenaaɓe, teeŋti tuddinɓe rewo ɓee, ɗuum ko gila he hare hakkunde Ecopia e Eriterea. Haali ɗum ko Dental Iiñturu Winnderewal (ICG – International Crisis Group) nder ciimtol mum bayyinangol he 2020. Yoga he soofaaji Tigerenaaɓe ɗekkii konu Ecopia, njantoyi he konu LFPT. He wiyde ICG, konu Tigere ina renndini ko ina tolnoo he koninkooɓe 250 000, yanti he ballal Miliyoŋaaji 6 hoɗɓe he Tigere.

Ñalnde 5 Jolal (Nofambar), Hooreejo LFPT, Debretsion Gebremichael wiyi ɓe keɓtii tuddunde konu Ecopia bannge Rewo, ɓe marii yoga he kaɓirɗe mum. Woodii nih e wiyde makko kadi, soofaaji Ecopia yantuɓe he LFPT.

Abiy Ahmed itti Seneraal Adem Mohammed mawɗo konu Ecopia, o waɗti cukko makko biyeteeɗo Seneral Berhanu Jula. Gila ndeen, hakkunde Ecopia e LFPT mo Tigere ko njan’guuji, “bommbooje” ina mberlee e “siwil” en, maayɓe keewii baŋ-yoo-baŋ.

Nder kareeli ɗi, LFPT naworii heen Eriterea sabi mum en jinngande Ecopia. E wiyde maɓɓe konu Ecopia ina huutoroo Boowal-Piirooje Asmara, laamorgo Eriterea, ngam werlaade « bommbooje » nder gure Tigere.

« Siwil » en Tigerenaaɓe e Ecopianaaɓe mbaɗtii dogde ina mooloyoo nder leydi Suudaan, kam e Suudaan Worgo. He nder lewru Jolal ndu, ko ina ɓura yimɓe 36 000 mooloyiima Suudaan, ñalawma kala ko yimɓe 4 000 taƴtata keerol.  Mawɗo LFPT wiyi “so Ecopianaaɓe ina njokki huuraade e Tigere, hare nde dartotaako”.

Ko ñalnde 26 Jolal 2021, laamu Ecopia wiyi heɓtii laamorgo Tigere, Mekele. Ko he Bowte 2020 weeyo Tigere udditaa, piirooje mbaɗti diwde e juuraade. Ko ndeen konu Oromo naati he hare nde.

Anthoñ Blinken, Jaagorgal Dowla Amerik ñiŋi Ecopia, takki ɗum daranaade « mumto leñol » Tigerenaaɓe. Ko ndeen Demeke Mekonnen jaabii mo wiyi kaa haala wonaa goonga. Kono, nde Kalfinaaɗo Hakkeeji Aadee mo UN nebbisii toon, o tawi  ko Tigerenaaɓe ina tampinaa, heewɓe mbaraama, rewɓe njanaama. Ko hono noon daraniiɓe hakkeeji aadee Ecopinaaɓe mbiyri.

He lewru Abiriil ɓennundu ndu, ICG hollitii hare naatii he « suudu ndu alaa damal ». Jaltugol mum weeɓataa, kadi hare maa juut « alaa kawɗo alaa kawaaɗo ». He wiyde maɓɓe, ko konu Ecopia jogii gure mawɗe ɗe, kono ko LFPT reeni dowri ndi, kadi ko e maɓɓe ɓesngu Tigere wondi.

Konu Tigere ko ko yaltunoo gure teeru ɗe, konu Ecopia jooɗii heen. Gila he lewru Korse (suwee) 2021, konu Tigere TDF (Tigray Denfense Forces) heɓti laamorgo mum Mekele. Ko ndeen Abiy Ahmed wiyi ko kamɓe mbelaa yaltude wuro mbele “remooɓe ina mbaawa yahde gese, mbele addooɓe balle ñaamdu ina kattana naatde wuro ngo, mbele kadi LFPT ina yahɓana deeƴre”. Ɓecerindii ɓe ndartini conndi bannge maɓɓe, kono LFPT jaɓaani.

LFPT wiyi nanngii ko ina tolnoo he soofaaji 6.000. Ko he lewru Morso (juillet) 2021 senngooji ɗiɗi ɗi puɗɗii haaldude. Ɓe ndonki hawrude he haala hay sinno ko yiɗnoode deƴƴinde conndi tawo. Ko ndeen Abiy Ahmed werlii noddaango feewde e Ecopianaaɓe hattanɓe fof nde nganndata “yontii aɓe kollita ngenndiyankaagal maɓɓe”. He darorɗe lewru Jolal, filñitiiɓe maaldondiri, njahɓani liɓde Abiy Ahmed.

KO HEEWI FUƊƊAAMA ƁELSEEDE HE NDEE HARE

Ɗo yahretee ɗo, cewle konunkooɓe kollitii ko ina abboo he 500 konunke Tigerenaajo waraama, fotde 100 koninke Ecopianaaɓe caŋkiima.

Heege fuɗɗiima saraade nder Tigere, Kononawirus ina yooɓoo piɗtaali, diwooji cariima he gese. Ko ina tolnoo he 950 000 ferɓe sabi hare nde, heen 50 000 mooloyii ko Suudaan. Heege ina tampini ɓeen mooliiɓe.

Ngenndiiji Dentuɗi (UN) ɗaɓɓii yo nebbiso rimɗanngo hoore mum waɗee nder Ecopia e Tiggere fof. Mbele maa anndee waraaɓe no poti, no ɓe mbardaa, holi warɓe ɓe… He nder winndere hee, pelle ɗe ngonaa laamuyankooje puɗɗiima dillude, dawriyankooɓe e haralleeɓe renndiyankooɓe, yimɓe ñaagii dartinde conndi e kure to Ecopia e to Tigere, yoo balle ñamiri yetto mooliiɓe ɓe heege e ñabbuuli njillii.

Darorɗe lewru Jolal hollitii kadi ɗo Ecopianaaɓe diiwe mum fof mbaɗti seppude caggal nde leyɗeele Amerik e Orop njamiri yoo yimɓe mum en njaltu Ecopia fes. Tigerenaaɓe e Ecopianaaɓe e Eritereanaaɓe njaggondiri kolliri njiɗaa hare fawaande e mum en nde. Ɓe lelni tuugnorgal seppooji nder gure mawɗe Amerik e Orop :

 To USA, 9 Jolal to Washington D.C.

 To USA kadi, 12 Jolal to wuro Denver, Colorado

 To Holannda, 14 Jolal

 18 Jolal to Las-Vegas

 21 Jolal to Stavanger, ko he leydi Norway

 25 Jolal to Afirik-Worgo

 Go’o Bowte ko Bruxelles, he dingiral Dental Orop.

Ɗii seppooji fof ko salaade hare ñiɓiinde nder “Allaadu Afirik”, hare leñƴiire nder leydi Haaylee Selaase, leydi Menelik diiwɗo Italinaaɓe nde miijinoo halfude leydi Ecopia, Habasha ngenndi Bilaal ɓiy Rabbah, leydi ɗo sete Juulɓe Lislaam moolinoo ngam dogde boneeli Abuu Lahab e Abuu Jahli. Ko he dabi Lislaam wonanoo.

Aamadu Malal Gey

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.