2021 : “Jolooji” karallaagal ɓooyooji

1
2300

He lebbi 18 jawtuɗi ɗii, geɗe keewɗe, ɗe njaakoranooka, njolii to bannge karallaagal. Won heen ngardi ko e soklaaji Covid-19, ko heen njahdata, won heen noon ko keddotooɗi, duumotooɗi, ɓeydotooɗi nii ƴelliteede. He darorɗe 2018, jolo wooto feeñii, ine tonngiroo « deestondiral ». Oon sahaa, en paamaano no feewi ko ɗuum firti, walla en nganndaano baɗte mum. En njiyii caggal ɗuum, gargol Coɓid-19 addanii yimɓe etaade wuurdude, walla « yahdude » e ngonka kesa kaa. Kono, he hitaande 2021 yawtunde ndee, geɗe kese njolii : En njahrii yeeso to bannge « ƴoƴre tafaande », to bannge njeeygu nder internet (e-njulaagu), internet-piije (IoT) ekn. kono ɗuum fof bettaani, sibu ko huunde jooɗtoranoonde. Woni ko jooɗtoranooka ko kuutoragol jaajngol won ngaal karallaagal kesal to bannge jaŋde e cellal, haa teeŋti e sahaa Covid. Mbele ko jolo tan walla ko huunde jogornde laataade he nder nguurndam aadee ?  Ine sikkaa, heen geɗe joy ko duumotooɗe.

Jolo adanngo : He maayirɗe 2020, sabu caɗeele koronaa, yimɓe heewɓe e winndere ndee njiytii gollaade cuuɗi mum en he ceŋol (en ligne). Yeru, to Amerik, 42% ameriknaaɓe ɓuri heewde gollaade jooni ko cuuɗi mum en, tawa ine ceŋii he internet. Eɗen nganndi hay e nder Muritani, almuɓɓe mbaɗtiino janngirde he ceŋol. Ko ɓuri heewde e huutortooɓe ɗum e nder winndere ndee ine mbeltii he golle walla jaŋde he ceŋol, heewɓe heen kadi njiyii heen ɓure goɗɗe, gila to bannge ustagol luwaas e toppitagol gollorɗe (birooji), haa yah-ngartaa, ekn. E tuugnaade e won e wiɗtooji, heewɓe ine njenanaa wonde ɗoo e duuɓi 8 (ɗoo e 2030) maa nattu soklude golloyaade to birooji. Ko noon kadi, ɓetooji gadani baɗaaɗi kollitii wonde gollootooɓe he ceŋol ɓee ɓuri to woɗɗi yahooɓe birooji ɓee moƴƴude golle. Pelle ɓuje karallaagal kesal, baaɗe no Twitter e Facebook kollitii anniya mum en sompude peeje gollorɗe nder galle ɓurɗe duumaade so Covid ɓennii. Kadi yimɓe ine njenanaa wonde « golle he ceŋol » walla mbiyen aadaaji men golle maa nattu waade no mbaanoo nii.

Jolo ɗimmo : Wonaa gollotooɓe tan njogori naftoraade ɓure golle-ceŋol (golle he weeyo). E sahaa Covid, fotde 1,6 miliyaar suka he nder leyɗe 195 mbiyaa ko yo keddo cuuɗi mum en, ekkolaaji uddaa. Gaa-gaa batuuji-weeyo (visio-conférence), kuutorɗe goɗɗe limneeje, baaɗe no jaaɓɗe jannginirɗe ɗemɗe, walla topirɗe jaŋde he nder internet, ɓeydiima heewde no feewi.

Hannde, won dariiɓe mbele ko ɓuri heewde e yimɓe winndere ndee ina mbaawa dañde internet haa mbaawa seŋaade, ngam ustude ɓurondiral, e mbele ine naftoroo ɗum kadi. Nde tawnoo kadi, moƴƴingol nehdi e jaŋde jeyaa ko he paandaale « ƴellitaare duumiinde » Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FND), eɗen njenanaa jaŋde ina foti rokkeede keɓe jonɗe ɗe yimɓe fof mbaawi yettaade. So Covid yawtii, en nganndaa mbele jaŋde he ceŋol maa jokku no woori jooni nii, kono eɗen njenanaa nafoore majjum he jaŋde ɗo tolnii. Laylaytol 5G maa ɓeydu kattanɗe ceŋagol, teeŋtina kattanɗe jaŋde rewrude he ceŋol.

Internet of things, devices and connectivity concepts on a network, cloud at center

Jolo tataɓo : senngo cellal jeyaa ko he ceŋɗe ɓurɗe famɗude ko naftorii karallaagal kesal. Kono ñawu koronaa hollii wonde karalleeje jokkondiral rewrude he internet ine mbaawi naftude no feewi to bannge kaɗgol caragol ñawu nguu rewrude e rewindo e ƴeewndo e safaara. Ƴeewndooji in mbaɗee hannde to bannge njiylawu e kesɗingol, haa teeŋti wonande ƴoƴre tafaande to bannge tijjagol e juɓɓingol soklaaji safaara cellal.

Safaara rewrude e jokkondiral weeyo (yeewtere-weeyo, iimeel, telefoŋ, walla jaaɓɗe telefoŋ-ƴoƴɗo woni smartphone) waawii huuɓnude soklaaji to bannge safaara nder galle. Ɗuum ine heewi nafoore to bannge ballal wonande jom duuɓi en. Caɗeele kawraaɗe e garaangal Cowid maa ngaddan yimɓe ɓeydaade miijaade he peeje e kaɓirɗe ɗe safrooɓe mbaawata naftoraade ngam ƴellitde safaara rewrude he internet. To oon bannge, garaangal 5G maa naatnu geɗe keewɗe, kese, baylooje ko woowaa hannde koo.

Jolo nayaɓo : newagol deestondiral

Waɗii duuɓi jooni ko yimɓe mbaawi yoɓrude cogguuli mum en rewrude e internet, woni tawa a tottiraani kaalis junngo maa. Kala jogiiɓe oon fartaŋŋe waawde yoɓrude noon, nattii yooɓaade kaalis so ine njaha jehre : a hulaani saamreede, walla poosteede. Ine jeyaa e ko aaɓni ɗumɗoo, internet tawo, e telefoŋaaji ƴoƴɗi ɗii (ɗi njogi-ɗen hannde ɗii), kam e kaɓirɗe kisnaaɗe, kaɓirɗe keɓtinirɗe yeeso ekn, ɓeydotooɗe ñalnde kala heewde, kam e laylayti jokkondiral ɓurɗi yaawde, e ƴoƴre tafaande ɓurnde ƴoƴde kadi, ɓeydotooɗe yuumtude ñalnde kala.

Woman making online credit card payment. Top view

Ko jiidaa kadi e geɗe biyeteeɗe aywo-goonga (réalité virtuelle) e ɓeydo-goonga (réalité augmentée), geɗe jogorɗe wayloyde no feewi fannuuji baaɗi no jaŋde, e golle, e jotondire renndo, ɗanle, njeeygu tokoosu…, geɗe gaddanooje en faamde nafoore nawdugol karallaagal e ɓalliwal.

Jolo joyaɓo : kesamkesaagu paatungu e ƴoƴre tafaande, hono masiŋaaji janngooji haa mbaawa, e yeru, ñemtinde nate yimɓe anndaaɓe, walla darjuɓe, kuutortooɗi ko anndiraa « jaŋde masiŋ » (machine learning) walla « jaŋde luggere » (deep learning). E geɗe goɗɗe ɓadiiɗe, hay so en miijotaako ɗum en jooni : ko wayi no njippo-ɗaa golle, aɗa naata galle maa, mbeeynaa junngo tan lampa damal wona e maj-majnude (ine salmitoo), walla rajo maa wona e yimande ma, ɓiiñaa ɗum (a weltaaki) tan deƴƴa, walla carwo njaram yuppan maa ataaye, meeɗaa ñirɓino-ɗaa, ɓeydan maa heen suukara seeɗa… Hannde ko neɗɗo heɓtinta kuutorɗe mum, gonɗe he nder galle mum, janngo maa kuutorɗe galle fof mbaɗtu heɓtinde joom mum en ! Tee ko janngo mo woɗɗaani.

Mbele ɗum firti ko maa ƴoƴre tafaande heɓto aadee to bannge ƴoƴre ? Ɗo njahraten hannde ɗoo dee, ƴoƴre tafaande waɗtii huutoreede ngam waɗde binndanɗe mettuɗe seerndude e binndanɗe ɗe aadee winndi. Iih, haala jaaɓngal ine wiyee GPT-3 d’OpenAI maa haaloye janngo !

Bookara Aamadu Bah

Jooni teleeji dobeteeɗi, dirtintooɗi

Wonnoo ko ɓuraa mawnude tele ! Jooni, feewnooɓe ɓee njiɗi ko feewnude teleeji dirtintooɗi, ɗi neɗɗo waawi reegnude, darna ɗum en ɗo welaa nder galle. Jaynirgal (Ekraa) ngal kadi tawa ina waawi yirlaade, huccita ɗo neɗɗo welaa fof, nano, ñaamo, yeeso, caggal, dow, les ekn. so neɗɗo ajjiima dow matelaa mum, maa jooɗiima e siis mum, walla dariima, no yiɗiri fof ooñcira tele mum no feewnitorii ɗum. Tele oo ina waɗi kadi batiri, ɗum noon soklaani seŋeede he yiite. Gasaani tawo dee : tele oo ko dobeteeɗo, neɗɗo soklaani huutoraade telekomaande, ko peɗeele maa tan ndoboto-ɗaa heen, addan maa ko njiɗ-ɗaa. Neɗɗo ine waawi kadi seŋtude tele oo, fawa ɗum he dow koppi mum, no alluwal mawngal nii, ine golloroo ɗum peɗeeli !

Hol nafoore tele deegoowo ?

Yoga e alluwon ine kuutoree jooni ngam yeeɓde filmuuji ɗo neɗɗo welaa kala nder galle. Ine jeyaa e paandaale peewnugol tele baaɗe nii, waawde lomtaade koon alluwon, sibu addani kon huutoreede e ngoon yeeso ko donkal ko ɓuri ɗuum. Alluwon ina ɗaɓɓi aafeede jaaɓɗe, no ordinateer nii, jaaɓɗe ɗaɓɓuɗe hesɗitineede he kala sahaa. He tele noon, ɗuum fof soklaani, so a soodii tan, a huɓɓat, ngonaa e yeeɓde tawa hay huunde goɗɗum a aafaani heen. Kadi kañum ɓuri alluwon mawnude to woɗɗi, sibu ine sowoo ɗum ko famɗi fof laabi ɗiɗi.

Bookara Aamadu Bah

Haawnii haawaani Alla ! Njoɗɗinaa telefoŋ maa, kurminaa mawninooji makko (hooparleeruuji makko), kono haɗataa ko aan gooto tan, aan joom telefoŋ oo, nanata mo. So a dillii, a ummiima, a ɓosii, hito ngoo (ojoo oo) abboo e maa, sibu ngo toɓɓata tan ko noppi maa. Hol no ɗum wonirta ? Mbele pulaar wiyaani « weddere wiyataake haaɗ ɗoo ! ». Sinno mbaɗno-ɗaa e noppi maa ko keɗorɗi (ekuteeruuji), ɗuum haawnaaki. Kono alaa keɗorɗi mbaɗ-ɗaa e noppi maa, tawa ko aan gooto tan nanata ? Faammin min no ɗum aaɓnortoo !

Ko nii ɗum aaɓniraa : ko kameraa, gonɗo he telefoŋ hee, rewata e yeeso maa, toɓɓa noppi maa, werloo heen sereendu hito, ndu yanataa so wonaa e noppi maa. Soklaani hankadi waɗde kaske walla keɗorɗi. Tawa kadi aɗa nana dille keddiiɗe, sibu a uddaaki.

Mbele won kaɓirgel goɗngel seŋetee he telefoŋ hee ? Wonaa alaa e sago. Nde tawnoo mawninoowel ngel wondi ko e kameraa hee, huunde ndee ine waawi waɗeede e kala nokku : fawee dow tele, yeeso oto (konndiroowo oo tan nanata jamminooje GPS), ekn.

Ngalɗoo karallaagal ummorii ko he sosiyatee israayiilnaajo biyeteeɗo Noveto. Kono, e oo sahaa, ko neɗɗo gooto tan waawi heɗoraade noon, sibu ko kameraa gooto woodi heen. So medelaaji paaɗi ɗii mbaɗii kameraaji keewɗi, e oon sahaa yimɓe heewɓe maa mbaaw nande, tawa ko suɓtaaɓe he nder yimɓe heewɓe.

Heewɓe ine njaakorii feewii e ngalɗoo karallaagal. Sosiyatee almaañnaajo gooto ine wiyee Holoplot huutoriima ngal he nder saaluuji sinemaa kam e nokkuuji ngamri (boites de nuit). Ɓe toɓɓaani noppi tan, ɓe toɓɓi ko bannge no woorunoo he nder saal hee. Nii woni ɓe keɗna ngolɗoo gorol huunde, gorol goɗngol goɗɗum.

Enen kam eɗen keñii e naftoraade ngalɗoo karallaagal, sibu maa ɗum newnanoy en firooji nder dente men, ɗo ɗemɗe nay haa joy mbaawata huutoreede : ɓee (bannge walla gorol, ekn) keɗnee arab, ɓee keɗnee pulaar, ɓee sooninke, ɓee wolof, ɓee farayse ekn. Kesum keewɗum faayiida ɗum keppan-ɗen. 

Bookara Aamadu Bah

Ƴoogaa ko he « kesi Anicet Mbida »

YOWRE 1

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.