Ɓeydagol nguleeki weeyo : Horngilitde gulli leydi

0
1046
Horngilde gulli leydi
Horngilde gulli leydi

Maa heewɓe mbiy ko feere haangaande, hay so tawii ko annduɓe miijii ɗum. Kamɓe annduɓe ɓee noon ko ɓe hoolkisiiɓe tawo ko ɓe kaalii koo, haa ɓe nganndi ine aaɓnoo. Ɓe ngoni ko to Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Yale, to DDA. Feere maɓɓe ine facciraa haa laaɓi, tee njaru mum ine hiisaa haa timmi. No paamirten ten, faandaare feere ndee ko niɓɓiɗinde dow gulli leydi too.

Maa heewɓe mbiy ko feere haangaande, hay so tawii ko annduɓe miijii ɗum. Kamɓe annduɓe ɓee noon ko ɓe hoolkisiiɓe tawo ko ɓe kaalii koo, haa ɓe nganndi ine aaɓnoo. Ɓe ngoni ko to Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Yale, to DDA. Feere maɓɓe ine facciraa haa laaɓi, tee njaru mum ine hiisaa haa timmi.

No paamirten ten, faandaare feere ndee ko niɓɓiɗinde dow gulli leydi too. Ko diwooje neldetee to toowi no feewi ngam saakde toon ñilkon (cristaux) kaaƴe tokoñillon. Koon ñilkon kaaƴe caytina huunde e caafe naange ɗee, nduttina ɗum en dow. Baɗte majjum : ustude nguleeki.

E hiisa maɓɓe, 125 ndiwoowa, so mbaɗii yah-ngartaa seeɗa he ceeɗu, maa mbaaw ustude fotde 2°C hitaande kala he nguleeki kii nder diiwaan hee fof : huunde mawnde no feewi. Ɗuum maa artir gulli leydi ɗii he ngonka mum en ko adii mbaylaandi. Ɗuum kadi maa ustu ƴergol diƴƴe geec.

Mbar ɗum jinbintaa baɗte goɗɗe ɗe njaakoraaka ?

Eɗum waawi soomde tanaaji ko goonga. Sibu maa asamaan wirno e sifaa duumiiɗo he diiwaan hee. Ñilkon kon kadi mbattinta ko saamde he leydi. En ngannda hay huunde e baɗte majjum. Kono nde tawnoo ɗum waɗetee ko he diiwaan (wuddu leydi) mo heewaani yimɓe, baɗte moƴƴe ɗee ɓurata heewde e baɗte bonɗe ɗee (so ine ngoodi) : potindiral ngartam/tanaa ngal ko moƴƴal.

Wonaa eɗen ciftora nanondire Pari (nanondiral winnderewal gadanal paatungal e kilimaa) ?

Annduɓe ine kawri ngal yonataa, alaa e sago peeje (pewje) ɓurɗe ŋeerde ƴettee. Ko ɗuum waɗi gooto fof nana miijoroo bannge ngam sakkitde feere mum, ine heen ɓurɗe fof haangeede.Yeru, won aasiñoor en faraysenaaɓe cakkiti yo en poŋtu parayseewal mawngal dow jirlol Leydi too, mbele mbeelu mum ine wirna won ɗiin nokkuuji gulɗi leydi men ndii, ngam faddaade yoorooji e nguleeki ɓurtuki.

Kono mate ɗum ine foti waɗeede ? Mbar wonaa dogde ko fawii he men koo ? Ko goonga !

Ko ɗuum wiyetee « peelelaagal karalle » : sikkude wonde karallaagal kesal ine waawi ñawndude caɗeele men fof. Won wiyooɓe nii eɗen mbaawi hoɗnude Mbaañ (waɗde feere haa Mbaañ hoɗoo), egganen toon so Ngaawe (Leydi men ndii) nattii hoɗaade. Ɗuum fof ko koyɗi muumo tan.

Ko huunde saɗnde jaɓde, alaa feere woɗnde. So eɗen njiɗi woppande sukaaɓe men leydi koɗotoondi, alaa e sago mbaylen jikkuuji men.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.