yooro-AAJ1.jpg

Hikka ko hitaande !

 

Kala hitaande nde nguura ŋakki, keew-ɗen wiyde ko «hikka ko hitaande». Fulɓe kadi mbiyi «ko haalaa hikka, wonaa ɗum jangtetee mo wuuri». So tawii rawane e hitaande 2010 ndee, ndunngu, gulaali ngullii e Afrik bannge hirnaange haa teeŋti e leydi men, toɓo heewi ha yimɓe kaasti, sabu miɗo siftora, so kammu gijinooma, yimɓe fof ɓamda «bone waɗii kadi, ƴiiwoonde ƴiiwii»; Sihsihɓe e Njaayɓe ko maayɓe kulol, Jaakɓe e Jeŋjenɓe e Sohsohɓe ngonata ko e ubbude lamɗam, mo njiy-ɗaa fof ina mooloo Alla e bone toɓo e ilam. 

Dartagol naatgol koloñaal e Muritani (6) : Guroo, gaño Afrik e Muritani

E tonngoode ɓennunde ndee, en ngardiino e daartol men haa ɗo mbiy-ɗen : « Ɓalli koloñaal en ngulii, maayɓe keewii. Ɓe njuurnii, ɓe njuurnitii, ɓe tawi no ɓe kaɓirtee nii, wonaa noon : ngenndiyankooɓe ndartorii ɓe ko « hare bettel » (geriyaa), kamɓe ɓe keblanii ko hare kuccondiral, maa hare jawre, ɓe nguddii ko e postooji maɓɓe, aɓe padi yimɓe ɓe nganndaa to ummortoo ɓe, hol nde njanata e maɓɓe (bettoowo tintintaa), no ɓe njanirta e maɓɓe. Ngaanumma waɗii ! Ɓe pellitii kamɓe ne haɓtoraade hare bettel. » Jooni eɗen njokka : Guroo, gaño Afrik e Muritani

L-homme-de-l-UNIVERS-huile2.jpg

Miijooji ko fayti e neɗɗo , sahaa e weeyo : Hakkille

Ene jaggaa e dow leydi ndi nguurɗen ndi, ko neɗɗo tan waɗi Hakille, ko kanyum tan woni kaggilɗo, Ko heddi ko fof, wuur tan kono hakkille alaa. 
Ɗum kam ko goonga, walla ko wanyƴeede neɗɗo woni ɗoon? 
Ko goonga neɗɗo feewnii laaɗe diwooje, masiŋaaji e kaɓirɗe keewɗe baawɗe wallude mo e nguurndam makko. O feewnii kaɓirɗe baawɗe yiyde geɗe goɗɗuɗe mawɗe gonɗe e nder aduna (lonngorɗe), bayɗe no galaksiiji (deente koode), o feewnii kadi kaɓirɗe baawɗe wallude mo yiyde geɗe pamare ɗi njiyyotaako e gite ɓole, ko nanndi e mikoroskop (longorɗe geɗe pamare), baawɗe wallude mo yiyde geɗe gaddooje nyabbuuli, ko nanndi e mikorobaaji e wiirusaaji.

univers.JPG1291676161.jpg

Miijooji ko fayti e neɗɗo , sahaa e weeyo : Juutde balɗe

Kala ko woodi ma nattu haa heddoo joomiraaɗo. Ko woodi fof noon, ɓetirtee ko sahaa e njuuteeki mum. E ɗum waawi ɓetireede leƴƴanɗe, walla hojomaaji, waktuuji, nyalawmaaji, jonte, lebbi, kitaale e ko ɓuri ɗum.
Geɗe nannduɗe e koode, walla e naange, ene mbaawi wuurde (woodde) duuɓi miliyaaruuji. 
Juutgol nguurndam neɗɗo, heewaani ɓurde 150 hitaande.

Kono paamen tawo hol ko woni hitaande. Hitaande e dow Leydi ndi nguurɗen e dow mum ndi ko balɗe 365 walla ena wona 366. Kono hitaande wonaa limde balɗe. Hitaande ko caggal nde tagofeere taarii naange haa arti ɗo wonnoo. Tagofeere men nde noon (Leydi) so taariima naange haa artii ɗo wonnoo, so balɗe ɗe limaama, wonata koko mbiyɗen ko (365 walla 366).

2338962505_ce9c03813d.jpg

Miijooji ko fayti e neɗɗo, sahaa e weeyo : Neɗɗo e winndere

Kaalen ko fayti e yowitaare walla jowitagol huunde e huunde. Kaalen heen kaawisaaji. Ma en eto werlaade miijooji men e ngonka men e aduna he, e ngonka men e winndere nde. 

Tageefo, ko ɗum tuubakooɓe mbiyata “kosmos”; eɗen mbaawi kadi wiyde ɗum “winndere” e sikke am.  Sabu kosmos walla tageefo, ko leydi e denndaangal kuule ɗe njiyaten e nder asamaan o:

Ziyaara Ceerno Abdallaahi JAH 2011

Tuggi jamma alkamiisa oo, haa subaka aset, ko almuɓɓe ina njaara, ina njima Nulaaɗo Alla "juulde Alla e kisal mum yo ngon e makko", ina nginna Allah. Ko ɗoon njiyataa, nanaa ɗaaɗeleƴƴii ceertuɗi, gila e safalɓe muritaninaaɓe, wolofaaɓe senegaalnaaɓe, ginenaaɓe, malinaaɓe e ko wonaa ɓeen, ina njillondiri, ina njiirondora ina mbiya : alaa goodɗo so wonaa Alla. 

Ko ñalnde kikiiɗe aljumaa, Ziyaara oo fuɗɗii. Ko almuudo biyeteeɗo Saydu Nuuru TAAL, udditi Ziyaara oo e lomtaade Ceerno Aliw Tulla WAÑ,

Résultats de l’expérience de l’institut des langues nationales

 

  1. Résultats de l’expérience de l’institut des langues nationales

Créé par Décret 79. 348/PG/MEFS du 10/12/1979, l’Institut des Langues Nationales « a pour mission d'organiser, de coordonner et de promouvoir l'ensemble des recherches appliquées dans le domaine de toutes les Langues Nationales. Dans ce cadre, il est chargé, dans une première phase, de préparer l'introduction dans l'enseignement des langues PULAAR, SONINKE et WOLOF, d'assurer la formation du personnel et l’élaboration du matériel pédagogique, d'étudier les incidences pratiques et financières de cette introduction et les problèmes posés par l’utilisation de ces langues dans les différentes fonctions linguistiques (langues de l'enseignement, langues de l'information et des moyens de communications, langues de l’économie et du travail, etc.) »

dudal.jpeg

Pour un système éducatif intégrant les langues nationales

Introduction :

De 1959 à ce jour, la Mauritanie a entrepris des réformes et réaménagements de son système éducatif : 1959, 1967, 1973, 1979, 1984, 1999. La fréquence et la multiplicité de ces réformes suscitent les observations suivantes :
- elles sont fondamentalement des réformes politiques et/ou idéologiques ; elles ont été élaborées sous la pression des situations de crise : toujours pour les régler ou les apaiser, mais jamais pour faire face aux exigences de droits culturels encore moins pédagogiques et/ou psychologiques ;

Hujjinaango pelle pinal : Tippudi nehdi e jaŋde tuugiindi e ɗemɗe ngenndiije

Naatirde : 
Tuggi 1959 feewde hannde, Muritani ummaniima mbayliigaaji e memtanɗe keewɗe tippudi nehdi e jaŋde mum : 1959, 1967, 1973, 1979, 1984, 1999. Keewgol mbayliigaaji ɗii ina addana en waɗde teskuyaaji garooji ɗii :
E ko ɓuri teeŋtude ko ɗi mbayliigaaji politik e/walla miijanteendi. Ɗi keewi ummaneede ko caggal jiiɓru : ngam ñawndude iiñce walla deeƴnude ɗum en, kono wonaa yiɗde huccitande baɗɗiiɗe pinal alaa ko haali karallaagal jaŋde e/walla hakilantaagal. 

Ɗi meeɗaa ɓeteede no haanirta nii. Ɗi teskaaki fannuuji naftorteeɗi, renndoyankooji, pinal, karallaagal jaŋde e hakilantaagal ɗemɗe ɗee e hakkeeji pinal leƴƴi leydi ndii kala.

Humpito Muritani e jaŋde ɗemɗe ngenndiije e jaŋde mawɓe

Duɗal ɗemɗe ngenndiije: Tonngoode yamiroore cosgol duɗal ngal, ko 79.348/PG/MEFS ñalnde 12/10/1979. Duɗal ngal ina foti yuɓɓinde e renndinde e ƴellitde denndaangal wiɗtooji ciyneteeɗi feewde e ɗemɗe ngenndiije fof. E ndii mbaydi, golle duɗal ngal ko heblude naatgol ɗemɗe Pulaar, Sooninke et Wolof e nder jaŋde leslesre e heblude jannginooɓe e wallifaade defte. Ƴeewde jaŋde nde ko naamni to bannge geɗe memotooɗe e to bannge ngalu. Anndude kadi nafooje potɗe wonde e kuutoragol ɗemɗe ɗe to bannge jaŋde leslesre, e kumpital e geɗe jokkondire e faggude e liggeey ekn…

Heblo : Duɗal Ɗemɗe ngenndiije heblii ko ɓuri 500 jannginoowo e diisneteeɓe e horooɓe e nder ñalɗi juɓɓinaaɗi to “ENI” e nder jiilirde diiwanuuji wonande

Baaye

Mo woyi maayɗo maa deƴƴu
Mo yeewni ɗum ne, maayda e yeeweende.
Maayde e yurminaade, ko nde jaakoranooɗo ardii
Teeŋti e ɗalɗo baaye, mo anndaa to tiindii.

Yurminiima to jawdi e to ndiwri
Saka e aadee, joom miijooji.
Ko yiɗi maayɓe nguurta fof, ko oo ɓuri
Cinndiiɗo mette, ɗawaaɗo mbelemmaaji.

Beresiil kam ne ina yiɗi laɓɓitinde warhooreeji baɗanooɗi e les laamu hoorameewu koninkooɓe

Beresiil sosii goomu «Nuunɗal ». Ngu ƴettii golle ñalnde aljumaa 18 noowammbar 2011. Joɗɗini ngu ko hooreejo leydi oo, hono debbo biyeteeɗo Dilma Rusef. Darnugol nguuɗoo goomu waɗii haala no feewi, nde tawnoo ngu halfinaa ko wiɗtude jaɓɓugol jojjanɗe aadee ɓurtungol baɗangol e laamu militeer en (piggal, warngo, teemedde yimɓe majjuɓe menndeŋ …). Dilma Rusef e hoore mum meeɗiino lepteede.