vache2.jpg

Ñabbuuli n’ai : bernal (berlal / kurel / naroowel)

 

Ñabbu gooto biyeteeɗo bernal walla kurel walla laañel. Ñawu nguu ina anndiree ɗeeɗoo inɗe tati fof. Bernal ittaa ko e werlaade sabu jaawgol ñawu nguu ; kurel faanditaa heen  ko kural ñawu walla maayde ; laañel faanditaa heen ko laañal ñawu walla maayde sabu woni ɗoon ko ñawu ngardoowu no werlannde kural laañal nii e yaawde.

Hakkunde Al Kaydaa, e Ahmedinejaad, e Amerik

 

Luural mawngal, jowitiingal e njangu 11 settaambar 2001, ina hakkunde Al Kaydaa, e Iraan, e Amerik. Wonande Amerik, jeddi ngalaa, ko Al Kaydaa waɗi bone ɗee. Ko ɗum nii jeyi sabaabu njangu maɓɓe e Irak, e yahdu maɓɓe Afganistaan, e raddo maɓɓe Ben Laaden, duuɓi sappo haa njahdi e naange. Al Kaydaa, kam ne, meeɗaa yeddude ko kam woni caggal njangu nguu, ina faarnoroo ɗum boom. 

hesniibe.jpg

Hommage aux victimes des événements de 1989-91

 

Chers compatriotes,
Chers frères et sœurs,
Chers amis,

Il ya vingt et un ans exactement, par une nuit comme celle-ci, s’est déroulé l’événement le plus tragique et le plus sombre que la Mauritanie aura jamais vécu.

Teddungal maayɓe e loraaɓe kewkewe 1989-1991

Ñalnde 28 noowammbar 2011, Muritani mawninii hitaande waɗtunde duuɓi 51 ko heɓi hoore muum. Nguu waɗti duuɓi 21 ko 28 soldaat ɓaleejo mbaɗanoo yargo to Inaal, mbardaa «amdu e fenaande», tawi wari ɗum en ko koninkooɓe ɓe ngondunoo e konu ngootu… Nii woni, ñalngu nguu, wontanii en ñalngu sunu. 
Waɗi  en mawninde ngu hitaande kala, ko hoto ɗee bone njejjiteede, hoto ko waɗnoo koo waɗtu e leydi ndii …

LA “LONGUE MARCHE” DE L’ARABISATION EN MAURITANIE

 

 

Résultat d'un découpage géographique colonial totalement arbitraire, la Mauritanie, islamisée et unifiée religieusement de longue date, présente du point de vue culturel et linguistique une hétérogénéité certaine qui a généré depuis l'indépendance bon nombre d'antagonismes voire de conflits politiques et ethniques.

jande.jpg

Quelle politique linguistique pour la Mauritanie

1. Introduction. Depuis quelques semaines, on assiste à une campagne médiatique sans précédent qui a fait et fait encore couler beaucoup d’encre et de salive au sujet du statut des langues dans notre pays. Tous les vecteurs ont été utilisés au service de cette ‘question nationale’ (articles de journaux ou sur le web, émissions à la radio et à la télé, conférences, communiqués, etc.)

Dartagol naatgol koloñaal e Muritani (5)

E winndannde ɓennunde ndee, en ngardiino e daartol men haa ɗo kaalaten Bakkar wul Suwoyd Ahmed, mo ciforino-ɗen Maamaari Tagante, ganndo mawɗo golwole e hare fetel. Nde o ummanii jihaadi e wondude e Ahmeddu mo Barakna, ɓiyum Usmaan, e Wulaad Ahmed en, Kunta en e Sharaatiit en ... En puɗɗinooma haalde haala Koppolaani.  Eɗen njokka. 

Koppolaani ɓurii yenaneede wonde mo yiɗi heɓde Muritani, fandina ɗum alaa e sago heɓta gese tamarooje Tagante e Adraar waɗta ɗum en e njiimaandi mum, ngaa sabu ko e majje ngenndiyankooɓe ɓee cuuɗotoo, ko kañje ngoni paabi maɓɓe.

Mobbooru laamɓe, fartaŋŋe berbeer en

Mobbooru laamɓe haaɗaani tan e riiwde laamɓe e laamuuji mum en to Tuunus, Misra, Libi e naatnude mbayliigaaji to Maruk, alaa. Won leñol heɓi heen fartaŋŋe mawɗo : berbeer en. Ɓe ƴuŋtii hoore hay to Tuunus, ɗo nganndu-ɗaa ɓe keewraani noon fof, hakkunde 5% e 10%. Nii woni, e darorɗe abriil 2011, batu mooɓondiral ngadanu amasig (berbeer) en jooɗiima e nder worgo Tuunus. Ñalnde 30 sulyee ɓennuɗo oo, laamu kesu nguu keɓtini kadi fedde wiyetende Atca, hono Fedde Tuunusnaare pinal Amasig.

 Kadija Ben Saydaan, hooreejo fedde ndee haalii : «faandaare amen ko hisnude donaaɗi e aadaaji amasig en, haɓde e sikkeeji  pawaaɗi e maɓɓe e ummitinde kuutoragol binndol Tinifagh, hono binndol ɗemngal Amasig».

Hol ko firti BRICS ?

BRICS, (ko anndiranoo BRIC) ko tonngol joopingol ɗeeɗoo leyɗe : Beresiil (B), Riisi (R), Inndo (I), Siin (China woni C), Afrik Worgo (Soutth Africa woni S). Ina tonngiree kadi heen sahaaji ABRIC (Farayse)...  Leyɗe joy ɗee, kiisetee ko e leyɗe mawɗe, ƴellittooɗe (jeenaɓiri, jeegoɓiri, nayaɓiri, ɗiɗmiri, e noogaas e joyaɓiri to bannge faggudu). 

Hol no neɗɗo ɓoorortoo lefol laamu : ko inta aanniinde

 

Gooto e hooreeɓe leyɗe Afirik, caggal nde yiyi lepte ɗe Kaddaafi leptaa ɗee e warngo mum, faɓɓi denndangal pottitte ɗe hebornoo waɗdude e won e yimɓe ñalnde heen ; Ina yaakoraa noon saabii ɗum ko yiɗde mo teeldude e hoore makko mbele amo miijtoo caɗtugol wune laamɗo ummoraade e ɓesnguuli. Ko noon kam kanko o yiyiri ɗee kewkewe.

Kewuuji 10 ɓurɗi 11 settaambar 2001 heewde batte

11 settaambar 2011 waɗi duuɓi sappo ko Al Kaydaa yannoo e Amerik, yandini kuɓeeji ɗiɗi ɓurnooɗe toowde e wuro New York, ganndiranooɗe Word Trade Center, boomi ujunnaaje ujunnaaje pittaali. Gila ndeen Amerik woni ko e hare, e haɓaade «ownooɓe» : wolde Pakistaan rewii ɗoon ɓennii, wolde Irak rewii ɗoon ɓennii, raddo Ben Laaden rewii ɗoon ɓennii, teemedde ujunnaaje maayɗo ndewii ɗoon ɓennii …  Faanndaare Ben Laaden wonnoo ko hoynude Amerik, kono batte 11 settaambar, wonande Ameriknaaɓe, ɓurii koyeera, ko boomaare, sibu wemjeende nde ɗum jibini. 

Dartagol naatgol koloñaal e Muritani (4)

En ngardiino e daartol hee, haa ɗo Federba dañi yamɗinde, hay sinno ko seeɗa, njulaagu Faraysenaaɓe e maayo Senegaal, haa ɗo Farayse faami wonde njogoraani deeƴde so tawii keɓaani Tagaant e Adraar. En njiyiino kadi lomtiiɓe Federba ɓee kawri ko Malinaaɓe ngummaniima haɓde e tuubakiri. Ɓe tawi ɓe ngalaa doole kaɓtaade rewo e worgo kala, ƴoƴre maɓɓe rokki ɓe faamde alaa e sago ɓe maslondira e safalɓe haa yeeso. Eɗen njokka winndannde ndee :