Hol no neɗɗo wayata so kural seekii ɓalndu mum ?

0
1502

Hol no neɗɗo wayata so kural seekii ɓalndu mum? Luural alaa, hay gooto yiɗaa humpitaade ɗum. Ɗuum ina goongɗi wonande Lamin Manngaan (baraaɗo to Magaama), ina goongɗi wonande Raja mintu Weys wul Esyadi (piɗanooɗo kural), e wonande Muhammed wul Abdel Asiis.

Gidiiɗo limteede oo alaa ko waawi haalande en heen, sibu o yahdii e oon sirlu nder yanaande makko. Ɗiɗo heddiiɓe ɓee, won ko mbaawi seedtaade heen.

Hol no neɗɗo wayata so kural seekii ɓalndu mum? Luural alaa, hay gooto yiɗaa humpitaade ɗum. Ɗuum ina goongɗi wonande Lamin Manngaan (baraaɗo to Magaama), ina goongɗi wonande Raja mintu Weys wul Esyadi (piɗanooɗo kural), e wonande Muhammed wul Abdel Asiis.

Gidiiɗo limteede oo alaa ko waawi haalande en heen, sibu o yahdii e oon sirlu nder yanaande makko. Ɗiɗo heddiiɓe ɓee, won ko mbaawi seedtaade heen. Jooni noon? Nguurndam ina waawi waytude e neɗɗo no waynoo e mum ko adii nde nanata kure ina nguuɗa sara mum, haa ɗamtindaa? Alaa ko haalaaka heen. Kono tan, ɓuri moƴƴude ko ndesnden ɗum janngo (mo en nganndanaa hay batte), maa laaɓoy.

Ɗuum ɗoon noon waawaa ittude kaawisaaji ooɗoo aksidaa. Hay so tawii en teskiima koyɗi muumo ɗi kalifu kumpital janngatanii en ɗii (…) ɗuum ittataa ko kewi koo, ko yeebaare mawnde, walla nii ko ŋakkeende kellifuya hooreejo leydi, gardiiɗo leydi e sahaa jiiɓiiɗo.

Sibu, ko idii fof, kanko e hoore makko o heɓri laamu ko doole, kanko ɓuri yimɓe fof anndude, so wonaano ɓurde mo heddiiɓe ɓee jogitaade, o ardotaako politik ngenndi ndii, no o ardorii ɗum gila nde laamu Maawiyya hoorameewu nguu yani ndee. Mbayliigu nguu ittanaani Muritani njiimaandi Dowla koninkeejo baɗboniijo, mooftuɗo leptooɓe e warkoyeeɓe, ɓe nganndu-ɗaa, yooɓaade ɗum en fittaandu neɗɗo, wayti ɗum en ko no hay huunde nii.

Ko neemnaare sibu ɗum hollitta ko hooreejo leydi oo hoolaaki sarwisaasi kalfinaaɗi kisal mum ɗii. Ko neemnaare e waasde hellifeede sibu leydi men ina jiñii e hare ownooɓe lislaamiyeeɓe, tee hare ina dooki to Mali, ɗum noon nder suudu keediiɗo.

Kono kam hay gooto ɗaanaaki, saka goongɗina haala laamu nguu. Tee, no ɗum waawnoo ardude e yahrude fof, batte oo kewu, ko bonɗe tan. Hay gooto waawaa wiyde hankadi wonde leydi ndii ina hisi, sibu hay ɓalndu hooreejo leydi hisaani e kure konu.

Ko noon kadi, jaltugol mawɗo leydi ndii e tele, ina lelii, ina ronkiti, ina ɓoornii comci ɓoortorɗi, ko huunde battinoyoore batte bonɗe e jimme Muhammed wul Abdel Asiis, keewnooɗo hollitde wonde ko gorko tiiɗɗo, cuusɗo, koosɗo, coftuɗo, mo hulaani dikkondireede… Yimɓe ɓee e luulndiiɓe mo to bannge politik ɓee fof, alaa ko teskotoo hankadi so wonaa ko o neɗɗo parwuɗo.

(…) Heddanii en tan ko wiyde “yo Alla rokku jam”, ko duwantonoyo-ɗen kala neɗɗo mo hono ɗumɗoo heɓtii. Eɗen nduwanoo mo jogaade peeral hakkille ngam waawde ardaade tawa omo reentoo juume e wiyde ko kam tan gooto ardotoo fof. Waɗi ɗum, ko dowla ardortaake no bitik nii, walla no jeyi keeriiɗo nii. (…)

Taƴre e winndannde Abdullaay Jagana

(kassataya.com)

Fulo : Bookara Aamadu Bah