Sariya kuccam jaŋde : Ko dañaa e ko roŋkaa

0
975
Janngirdu he Muritani
Janngirdu he Muritani

Ñalnde 25 sulyee 2022, Suudu sarɗi ngenndi jaɓii eɓɓaande sariya kuccam jaŋde, wontii hankadi sariya kuccam jaŋde. Hol ko ɗemɗe ngenndiije pulaar, sooninke e wolof ndañi heen ?

Ko adii fof, ciftinen tan golle Duɗal ɗemɗe ngenndiije ndartinaa ko e hitaande 1999. Gila ndeen, e ko ɓuri teeŋtude, jaŋde leydi ndii waɗetee tan ko he ɗemngal arab, walla e Farayse wonande fannuuji siyaas, kono hay ɗuum ine heewi ɗo ɗooftaaka : yoga e jannginooɓe kuutortoo ko sapatoore so ine njanngina hiisiwal walla ɓalliwal maa guurɗiwal.

Ko e hitaande 2008 pelle pinal, hono FƁPM e AMPLCS e APROLAWO, pelliti ummanaade ɗaɓɓude laawɗingol ɗemɗe ngenndiije ɗee, e tuugnaade e humpito dañanoongo he Duɗal Ɗemɗe ngenndiije (1979-1999), kam e naattingol mum en nder Tippudi nehdi e jaŋde leydi ndii, ɗe puɗɗii winndude dallinannde. Kala nde kewu maantinɗo waɗi he leydi hee, pelle ɗee njettinii ɗoon ɗii hujjaaji, kadi woni fartaŋŋe ñaastaade dallinannde ndee. Haa teeŋti noon e ñalɗi diisnondiral juɓɓinanooɗi e lewru oktoobar e noowammbar 2021, ɗe mbismaa heen, ɗe ndarii heen haa ko ɓuri teeŋtude e miijooji majje njaɓaa.

Nde sariya kuccam ummanaa, ɗe cakkitii heen, he cili ɗiɗi, miijooji majje heen, ɗe mbaɗi jokkondire keewɗe mbele winndannde addannde ndee ine waylee haa yahda e ciimtol kuuɓtodinngol ñalɗi diisnondiral ɗii. Woodii ɗo cakkitooje majje teskaa e winndannde jaɓaande ndee, kono won ko teskaaka heen, haa teeŋti noon wonande daawal cabborgal ngal, kam e jannginirgol suka muritanaajo kala denndaangal fannuuji jaŋde ɗii he nder ɗemngal mum neeniwal, kam e baggingol laawɗingol ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee… Winndannde ndee ine waɗi haa hannde jiiɓooje potnooɗe laɓɓitineede, baawɗe addoyde jiiɓru walla faamreede no moƴƴaani.

Ɗuum fof e waade noon, eɗen teskoo won ɓure ngoni he winndannde ndee :

- ɗemɗe pulaar e sooninke wolof ine ngartiree e tippudi nehdi e jaŋde hee ;

- Njuɓɓudi toppittoondi keblugol e ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije (ko wayi no duɗal ɗemɗe ngenndiije goodnongal ngal) he nder jaŋde leydi ndii ;

-  Jaŋde mawɓe ine waɗta waɗeede he nder ɗemɗe ngenndiije ɗee ;

- Cukalel muritaninaawel kala maa janngoy ɗemngal goɗɗo oo.

Gartirgol ɗemɗe ngenndiije ɗee he nder jaŋde leydi ndii ko darnde addi ɗum, ko huunde fotnde toppiteede, daranee mbele ine siyniree no ɓuri feewirde, haa waawa naftude sukaaɓe men he nder jaŋde mum en. Humpito Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije hollitii wonde hay sinno ko duuɓi jeegom sukaaɓe ɓee njanngiri ɗemɗe mum en neeniije, hankadi ɓe ndaɗii, tee jaŋde maɓɓe moƴƴat tan, maa ɓe ɓur feɗɗitanaade gannde kala, ɓe ɓura waawde ɗemɗe goɗɗe. Ngoon humpito hollitii wonde rogere adannde duɗe jarriborɗe, kam fof e janngineede duuɓi ɗiɗi fat ɗemngal farayse, ɓe mbaawii jokkude heen jaŋde maɓɓe no ɓuri moƴƴirde, kamɓe ɓurnoo wonnooɓe e duɗe gaadoraade ɗee waawde ɗemɗe ɗee (Farayse e Arab), kamɓe ɓurnoo feɗɗitaade he ganndal (ko ɓuri heewde e maɓɓe njahri ko hiisiwal).

Gartirgol njuɓɓudi mbaandi no Duɗal ɗemɗe ngenndiije ndeen ko huunde wallitoore ɗemɗe ɗee ƴellitaade, sibu wiɗtooji he ɗemɗe ɗee, defte, heblooji… maa mbaɗe heen, toŋta ɗemɗe ɗee.

Eɗen nganndi, he tolno laamu nguu, jaŋde mawɓe waɗetenoo tan ko he nder arab, ko fayi arde ko he nder ɗemɗe ɗee fof nde waɗoytee. Sibu ine winndaa he sariya hee, wonde jaŋde mawɓe waɗirtee ko ngam « seerndude mawɓe ɓee e humambinnaagal e ɓeydude tolno jaŋde e pinal kuuɓtodinngal ɓiɓɓe leydi ndii, nde waɗetee ko he ɗii nokkuuji : juɓɓule karalleeje cosraaɗe ɗuum ; duɗe jaŋde e heblo ; Juɓɓule faggudu kam e nokkuuji golle ; Janngingol hoore mum walla ko aldaa e ballal heblo deestiingo ; nder nokkuuji pelle daraniiɗe ɗuum ». Eɗen njogii fartaŋŋe hay heblude sukaaɓe (hay yaltunooɓe jaŋde) he nder duɗe ƴaaɓorɗe (ɗe mbaaw-ɗen udditde enen e koye men) e naattinde ɗum en he nder duɗe laamu caggal nde ɓenni e kawgel.

Eɗen mbaawi udditde duɗe keeriiɗe (écoles privées) e jannginirde heen sukaaɓe men ɗemɗe mum en neeniije…

He nder ngaal daawal maa en mbaaw (eɗen poti) ɓeydude hirjino mbele ɓesnguuji ɗii ndaranoo :

– laawɗingol ɗemɗe men fof ;

– heblude ɗemɗe men e ƴellitde ɗum en haa mbaawa janngireede/janngeede he tolno duɗe hakkundeeje, e duɗe toowɗe.

Eɗen njenanaa heɓdude fof laawol gootol wonaa huunde weeɓnde, kono, so ɓesgu nguu fof dariima he nder dillere ɓiyleydiire he tolno gure ɗee, leydi ndii, diiwaan oo, eɗen mbaawi heɓde fof. Ɗum noon, teeŋtinen hirjinooji, udditen duɗe haa heewa, haa teeŋti e duɗe gaggaaji, nguurtinen pine men.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.