Kaddaafi, neɗɗo ƴiiƴiiwo

 

Duuɓi 42 ko Kaddaafi ardii Libi : yimɓe fof teskorii mo ko wonde neɗɗo kaawtiiɗo hoore mum, mo alaa mo renndi laamu, ƴiiƴiiwo, mo kesi mum kaɗi kiiɗɗi mum haaleede. Hannde yimɓe fof ina teskii nde o yalti e oo oto, omo waɗi parayseewal iirɗungal, omo waaktoo e nder tele, o woondi joofnirde laamu makko jumpugol e maaje ƴiiƴameeje Libinaaɓe.

Jooni ɗemɗe natta wonde heɗɗaawo hakkunde yimɓe

 

Miijo-ɗaa tan ɗo pullo ummiiɗo ladde jooni jooni, mo alaa ɗemngal nanata so wonaa Pulaar, fotta e Sinwaa mo meeɗaa yiyde pullo e gite mum, meeɗaa nande Pulaar, ɓe potta, ɓe ngona e yeewtidde, tawa alaa fof nantinoowo ɓilii hakkunde maɓɓe !!! Ɗumɗoo, ina gasa tawa kala kaalanaaɗo ɗum, wiyata ko huunde nde aamnotaako !!!

Waawaa wonde ! Kono noon, so en tuugiima e ɗo gannde njahrata hannde ɗo, haa arti noon ko anndiraa Karallaagal kesal kumpital, eɗen mbaawi wiyde ɗum nattii woɗɗude.

Lamol laamɓe yiytaama : Henndu ndimaagu wontii mobbooru laamɓe

Ñalnde 17 feebariyee 2011, waɗnoo lebbi ɗiɗi ko Muhammed Buwasiisi duppunoo hoore mum to wuro ina wiyee Siidi Busiid to Tuunus. Jonte ɗiɗi caggal ɗuum, o sankii. Addaannoo mo wartaade, ko añde koyeera e saltaade fenaande. Caggal makko finnirii caabinooɗo mette makko e koyeera pawanooɗo e ɓesngu Tuunus, hono Seyn el Abidiin Ben Aali, sibu laamu muuɗum yiƴƴidii heen. Ben Aali e jom suudu mum Leylaa e galle esiraaɓe makko hono galle Tarabelsiinaaɓe, kam en fof hannde kulol ina hoɗii ɗum en.

Sirruuji 7 ‘bikarbonaat’

Ina newii, ina weeɓi to coggu, ina newii huutoraade, ina heewi nafooje haa arti noon wonande yiɗɓe suɗaade. Min limtana on heen geɗe jeeɗiɗi

Hol ko woni bikarbonaat ?

Bikarbonaat ko puudaar daneejo, keewɗo faayiida sanne, keewɗo nafoore : oma huutoree e nguura, omo  huutoree ngam suɗaade walla yooɗnaade, omo safra … Omo weeɓi to bannge coodgu (kiloo mum ko hedde 2 000 ugiyya jarata) ; yanti heen so a yiytii ɗum, maa ɗum lomtano ma geɗe keewɗe 

Muritani : Dartagol naatgol kolonyaal (1)

 

Jibinannde Afrik, Asii, Amerik latin, nde imperiyaal feeñi, naatani jiimde aduna oo kala, dartiima, haɓaa, haɓtii haa nde poolgu añɓe darni koloñaal e ɗeen leyɗeele. Jibinannde Muritani wonaani sara e ɗiin kareeli. Kono ndeen, nde tawnoo leydi men wonaa leydi ndentundi, ndi laamu ngootu, njiimaandi ngootiri, Muritaninaaɓe kaɓtorii ko ina ceerti, moni fof bannge mum e diiwaan mo wonnoo oo, no wonirnoo oon dumunna. E oon sahaa noon dowlaaji ɓurnooɗi yiytinaade ko ɗiiɗoo : Fuuta Tooro, Gooy, Emiraa Tararsa, Emiraa Barakna e Saahil.

24 marsa, ñalngu adunaaru ɗoyru

Ɗoyru ko ñawu mbonngu, ndaaɓoowu, mbaroowu so tawii gonduɗo heen yaawaani safraade, maa walla so rewaani safaara mum no fotiri. Ñawu nguu heɓrotoo ko e weeyo. Ko yimɓe ɓe jofe mum en ndaaɓaa, ñawi, carata ñawu nguu. So ɓe ɗojjii, walla ɓe kaaktiima, ɓe carat mboros gaddoowo ñawu ngu e weeyo ; kala poofɗo ɗum, maa walla kala mo ɗum naati, so yiɗii wona e ndiyam maa walla e ñaamde, oon raaɓee. Mboros oo wiyatee ko «basil mo Koch».

Yahdu ina moƴƴi e hakkille (tesko)

Won wiɗto annduɓe Ameriknaaɓe mbaɗi hollitoowo wonde yimɓe moylooɓe (yahooɓe yahdu yaawndu) laabi tati e yontere kala tawi ko dañɓe duuɓi 55, ɓuri moƴƴude hakkillaaji e tolnodiiɓe mum en ɓe njahataa ɓe. Yahdu ndu ina ɓeyda kada mawnugol nokku (hettere) teskorɗo gonɗo e ngaanndi o biyeteeɗo ippokamp (hippocampe). Oon nokku noon, neɗɗo mawnat tan ina ɓeydoo famɗitde. Ko ngool pamɗitgol «nawata koye nayeeɓe» (eɗen keewi wiyde nayeeɓe : «hoore ko yahnde !»)

Boowal bolokaaji «boɗeeji» yeeyaama

 

So eɗen ciftora, ɗi kelanoo ko e hitaande 2009, caggal kuudetaa 6 ut 2008. Gila ndeen ko boowal tan wonnoo ɗoon, yimɓe fof ina naamnoo hol ko ngal jogori waɗteede ? Jooni, laaɓii; ngal yeeyaama. Hade maggal yeeyeede ngal feccitaa ko e lowe jeetati. Ko ɓeeɗoo coodti ngal :

  • Sosiyetee biyeteeɗo Hel Ghadda heɓii heen lowe tati (3)
  • Sosiyetee biyeteeɗo Azizi wul el Mamy heɓii heen lowre (1)
  • Sosiyetee jokkiiɗo e SNIM heɓii heen lowe ɗiɗi (2)
  • Banke Dowrowo Muritani (Banke sentaraal) : lowe ɗiɗi (2)

Boowal ngal fof yeeyaa ko fotde miliyaaruuji 5 e 635 miliyoŋ ugiyya.

Fiyaaku tagofeere Maars

Ngoɗɗeeki hakkunde Maars e naange ko 227 940 000 km. Mawneeki : tagofeereMaars ɓuri famɗude e Leydi. Nde seɓi feccere leydi ko seeɗa, sabu wuddowol mayre ko 3 394 km. Njuuteeki ñalawma totagofeere Maars ko waktuuji 24 pawɗi hojomaaji 37 e leƴƴanɗe 22. Ndeketagofeere Maars e tagofeere Leydi (ɗo nguur-ɗen ɗo) ɗeɓi fotde njuuteeki ñalawmaaji tawde kañnje fof ko hedde waktuuji men 24. Maars, hitaande mum ko balɗe men 386. Ɗum ma won hitaande men fawnde balɗe 20. Ko fayti e mbaydi mayre, tataɓal tagofeere nde ko nokkuuji ɓaleeji, nokkuuji niɓɓiɗɗi; tataɓe ɗiɗi keddiiɗe ɗe, ko nokkuuji laaɓtuɗi.

FuutaTooro.jpeg

Laam Tooro Sidiki Sal e Baydi Kacce Paam e Abel Sander … (1)

 

Laam Tooro Sidiki Sal laamiima Diiwaan Tooro duuɓi joy, tuggi hitaande 1882 haa hitaande 1887. Koloñaal en mbari mo ko Ñalnde 10 settaamburu 1890, e nder wuro Podoor, caggal nde Baydi Kacce Paam felli kumaandaŋ Serkal Podoor, hono AbelSanndee. Aguyaaji ndillii ! Aguyaaji ndillii ! Aguyaaji ndillii, sagataaɓe ngummee !

Nguurndam haa cay ?

Ko goonga wonande juulɓe, walla nii ko ɓuri heewde e diineeji, nguurndam ina woodi, kono huunde fof ina jogii ɗo haaɗi, ko ko maayata. Guurɗo fof ko maayoowo, hay so tawii maa yimɓe ummitoyo. Ko kaalaten ɗoo ko, ko taawilaaji annduɓe e geɗe ɗe miijotoo. 

Huunde e geɗe Tuunus

Leydi Tuunus ɓuri leyɗeele Magreb fof famɗude wertallo. Ndi heedi ko hirnaange Afrik, heedi ndi e Orop tan ko 140 kiloomeeteer, tolnde kanaal Sisil. Heedi ndi bannge hirnaange ko Alaseri (ɗe ndenndi keerol ngol njuuteendi mum tolnii e 965 km), bannge fuɗnaange worgo ko Libi  (ɗe ndenndi keerol ngol njuuteendi mum tolnii e 459 km), bannge rewo e fuɗnaange ko geec Mediteraane (njuuteendi tufnde mayri ko 1 298 km). Tataɓal leydi ndi, bannge worgo ko moraande Saharaa; bannge rewo ko kaaƴe mawɗe, no annama geejol nii. Hirnaange maggol ko weeyo mediteraane (hono kilimaa Orop), bannge rewo maggol ko kilimaa joorɗo, kilimaa Saharaa.