KAALDEN GOONGA : “Ndenten ɓuri ceeren”

1
3032
Kaalden Goonga
Kaalden Goonga. Winndannde Malal Sammba Gise

“Ndenten ɓuri ceeren, sabu ko dental woni doole”. Ngol konngol, ene heewi naneede e dente fulɓe, kono tan ko e haala ɗum haaɗi. Ene moƴƴunoo noon, anndee ko saabii ɗum. Miin dee mi alanaa ngal naamnal jaabawol laaɓtungol, kono mboɗo anndi kam, won rafi gonɗo e men, so o safraaka, en mbiyataa dental woodataa kono saɗat. Ɗuum woni ko mawɗo gooto wiynoo: “ e nder renndo men, kala gardiiɗo, ko ɓee ene poppa tan, ɓeya ene cirƴa”. Ko ɗuum addi “so hakkillaaji njeeyaama lammbat nde tanoo gooto fof sikkata ko mo mum oo ɓuri”. Miijiyanke gooto noon yeddii ɗuum wiyi “so hakkillaaji njeeyaama, gannduɗo nafoore hakkille fof soodat ɓeyditoroo”.

Woɗɓe njoodtorii ko so ngardaaki tan, kala goɗɗo gardiiɗo moƴƴintaa. Eɗen nganndi kay, yahdooɓe e mbedda, so gooto fof wiyii heedataa caggal, mbedda faaɗtat, ndonken yahde. Jiɗɗo nafde oo, hay so heedi ko caggal ne, nafat tan. Mo nafataa oo, hay so ardinaama aduna oo fof ne, wonaa gollotooɗo tan.

En njiyii ɗum e nder lanndaaji dawrugol, ɗo gardiiɗo sikkata woni ko e galle baaba mum. En njiyii ɗum e nder pelle men, ɗo hay gooto yiɗaa ardeede, tee so ardinaama, alaa ko waawi feewnude. So en ngudditii laañal, mbiyen ardiiɓe mbaɗi ko pecce. Won heen ardotooɓe, waawɓe, liggotooɓe. Woɗɓe, ngardotaako, sabu njiɗaa ardaade, kono ko liggotooɓe ɓe gardiiɗo heewi ɗaɓɓirde ballal mumen walla karallaagal mumen. Ene waɗi noon kadi woɗɓe, so ndañii gardiiɗo, alaa ko poti waawde liggaade, kono kala nde ngardinaa, mbaɗtata terɗe fedde ko nayi duudooji, woote kala tufa tiinde ene yiiloo ko nafata ɗum, tawa woƴaaka keddiiɗi ɗii. Woɗɓe kadi, ngardortoo tan ko haa mbiyee “ko kaari ardii”, nde tawnoo joom mum ɗaɓɓata ko innde. Ko ɗuum waɗi, kala biyɗo ene haɗa mo ɗum, o nanngira ɗum no gaño makko. Ene wiyee “laɓɓinta wuro tan ko mo woni fof fitta damal galle mum”. Ɗuu firti ko ñiŋtaade hoyre mum waasa mawnikinaade. So naneede ma yontii tan, a nanete. So ɓayre maa heedii tan a ɓayat, hay sinno hay gooto welaaka. So ndeen heppeende noon iwaani e men, dental pooɗanto-ɗen ngal newotaako.

Eɗen nana kay ene wiyee “aduna hannde oo, ɓuri heewde heen, ko mi yiɗaa tinaa mi yiɗaa pinaa”. So Alla jaɓii, maa en ngartoy e ngol konngol e binndanɗe men garooje. Tonngirten tan ko wiyde banndiraaɓe ɓee tan wonde dental men ene wona. Kono alaa e sago tawo lawƴen ɓerɗe ɗee, njiɗen mo woni fof kadi njiɗanen mo woni fof moƴƴere. Ngoppen mawnikinaare sabu baɗtande mum ko halkaare. Neɗɗo ene waawi waasde ardaade dental soko golle mum ɓura teskeede tawa nii ɗaɓɓiraani ɗum. Waɗde yiyee kay, ɓuri haalde tan nanee, kono waɗirde haa nafa kadi ɓuri waɗirde haa yiyanee.

Waɗde, gollo tan, ɗalaa woɗɓe kaala. So ɗuum alaa, won ko ŋakkata e dimo, so wiyii ene jokkitira ɗum ɗemngal tan, wonata ko kutaaɗo. Ko ɗuum waɗi ene wiyee golle ɓuri haala.

Yoo Alla wallu en

Malal Sammba GISE

YOWRE 1

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.