Kaalden Goonga : Holi ko mbiyaten jiɗɗo leñol

0
1536

 Winndannde men hannde yowitii ko e “ holi ko mbiyaten jiɗɗo leñol ”. Sikke alaa, leñol ene heɓtiniree geɗe keewɗe, kono ɓurngal teeŋtude ngal kam ko Pinal, ngal ɗemngal woni daabaa mum. So hawrii e weleede Alla, ene waawi ngartoyen e ko waɗi ɗemngal ene wiyee daabaa pinal. Kono hade ndeen, ciftinen kam pinal wonaa huunde yiyortoonde yitere, memortoonde junngo, heɓtinirteende dillo, dakamme walla balngol. Ko huunde faamotoonde tan e ngonka walla maale neɗɗo jeyaaɗo e jeyɓe ngal ɓee.

So en njaajniima, mbiyen won e ñameele, ene anndaa tan ko yimɓe ngalɗoo pinal keewi ɗum en ñaamde. Eɗen keewi heɓtinirde pinal neɗɗo kadi ɓoornateeri mum, walla mbiyen fakko mum, njimri maa ngamri mum, maa walla gollorɗe mum, ekn…. So en ngartii e naamnal men mbiyen, mbele goppuɗo ñiiri-e-bunaa wuuri ngommbu fof ene foti wiyeede woppii pinal mum ? Mbele goppuɗo tuba njanca ɓoornii lappaa-piyaa fof foti wiyeede ko gostaaɗo ? Mbele keɗotooɗo gaaci leƴƴi goɗɗi weltoo fof ko gaño leñol ?

Naamne ɗee ene keewi, kono tonngiren nande ɗemɗe goɗɗe. Ene moƴƴi laɓɓitinen ɗoon seeɗa. Nande ɗemngal goɗngal e woppude ngal mum, nannga e goɗngal wonaa gootum. Goppuɗo ɗemngal mum e teyaaɗe, nangtii e ɗe woɗɓe, kadi e teyaaɗe, joom mum ene felnii so alaa daliilu laaɓtuɗo (yeru: waasde wuurdude e ɓe nanondirta e ɗemngal mum ngal, walla tawa ko golle mum naamnii ɗuum). Kono mbele mo woppaani ɗemngal mum, soko kaaloowo ɗemɗe goɗɗe ngam nanondira e joom mum en ko e wosteede jeyaa.

Won e men mbiyata ko kaalataa so wonaa Pulaar, hay sinno mo kaaldata oo nanataa Pulaar. Won e men so njiyii suudu huɗo tan portilat (woni natat) ngona e saɓɓitaade, e wiyde “ Pinal men majjii ”. Won haaliyanke nii jahɗo haa wiyi, en potaano mahde kuɓeeje simoŋ, sabu kala ɗo koɗ-ɗen e majje, e adunaaji garooji, so ɗoon nattii hoɗeede, hay gooto e hesɓe jogorɓe aroyde ɗoon ɓee wiyataa ko fulɓe koɗnoo ɗoo. Ndeen ne dee, ɓee haalooɓe ɗum fof, so a arii galleeji mum en, a tawataa ɗoon hay mbaalu ene nehaa, saka coraa e tiba.

So en kaaldii goonga, sahaaji, eɗen paayda petal e ɓaaƴannde. Dakamme ɗe ɗemngal tinata ɗee, ngonndaaka so bunaa walla so maaro. Ɓoornateeri, ɓuri heen moƴƴude tan ko cuuroori ɓanndu, itta jaangol e nguleeki. Kono ko yooɗata e yitere koo fawii ko e joom yitere. Won ko ene yooɗa oo, sofa e oya. Wonaa kadi ko wonnoo e pinal leñol men fof moƴƴi, kono kadi wonaa ko jiggaa fof boni.

Mboɗo haawaa wiyooɓe kaalataa ɗemɗe goɗɗe, kono so njiyii jeyaaɗo e leñol goɗngol ene haala Pulaar tan mbeltoo. Jiɗɗo ma kay, yiɗ ɗum. Kaalɗo ɗemngal maa kay, woto salo haalde ngal mum. Mboɗo haawaa won e yeewtiyankooɓe jiirondirooɓe yimɓe jeyaaɓe e leƴƴi goɗɗi nanooɓe Pulaar, ngam bismaade ɗum en e jeewte mum en, tawi enen, so gooto e men haalii ɗemngal ɓeen tan, wiyatee ko yaltii leñol. Ene gasa tawa ngondu-ɗen ko en pamaani konngol jaayndiyanke sooninke gooto biyɗo “ kala nde njanngu-ɗaa ɗemngal goɗngal, mbaaw ɗaa ɗum, a hisii e bone leñol jeyngol ngal ngol ”.

Maa en ngartu e makko so Alla haajii

Malal Sammba GISE

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.