Ɗanle nder weeyo : Feere dampirde ñoggoore yolnde hakkunde tagopeeje

0
1205
Njerƴoowa ngoɗɗinoowa
Njerƴoowa ngoɗɗinoowa

Yo won nder weeyo walla he laabi, ko doole motoor nganndinta hol yolnde waawi tacceede. So tawii ko he leydi, a loowat kuɓɓam tan nde gasi fof. Kono so tawii ko he weeyo, aaɓnotaako ɓeydude kuɓɓam. Ko ɗuum tagi, haa hannde ko ɓeeynirɗe ɗiɗi tan (ɓeeynirɗe Voyager) kattani ɓoccitaade yuɓɓo Naange. Hay ɗuum ne ɗeɓaani, sibu ko he nder duuɓi 35 !  Waɗi noon ko doole dampugol ɗee njonaani lottude laaɗe goɗɗe ɗee haa njaaweeki mum en ɗoofa ɗum e fooɗo (ɓaaƴo) yuɓɓo Naange. Kono, jooni hankadi feere dampirde hesere, nde NASA gollotoo jooni ndee, maa ustu ndeen yolnde haa jaasta hitaande !

Yeru goɗɗo oo, mo ɓooyaani : ɓeeynirka neldaama faade tagofeere Pluton (tagofeere yuɓɓo Naange sakkitiinde). Nde waɗii duuɓi 9 he bolol hade mayre yettaade toon. Kono nde ka yettii, tawi kuɓɓam makka gasii haa laaɓi, ka alaano ko ine addana ka waawde naatde nder jirlol e taartaade Pluton. So tawiino ko ndeeɗoo feere hesere, maa ɓeeynirka kaa waaw yettaade toon, arta he Leydi, nder lebbi seeɗa. Ndeke ndee feere maa addan en naatde yonta keso wonande wiɗto nder weeyo.

Mbele maa en mbaaw hankadi yilloyaade tagopeeje « puneeje leydi » ?

Tagopeeje « puneeje leydi » woni tagopeeje jeyaaɗe e yuɓɓooji goɗɗi, taartotooɗe koode goɗɗe, no Leydi taartortoo Naange nii, ɗum noon ko tagopeeje ɗo nguurndam, ine gasa, wooda heen ɗo tawaa he wootere he mum. Ɗeen tagopeeje noon en mbaawaa yillaade ɗum en jooni, sibu en njiyii ko ɓeeynirɗe ɗiɗi fat kattani haa e oo sahaa ɓoccitaade ɓaaƴo Naange, njalti yuɓɓo mum. So tawii ko karallaagal goodangal hannde ngal huutoraa, ko famɗi fof maa en mbaɗ 60 000 hitaande ngam yettaade Proxima B, « funeere Leydi » ɓurnde ɓadaade en. So tawii ko feere dampirde hesere ndee huutoraa, eɗen mbaawi yettaade toon e nder duuɓi 600 ɗanngal. Seɓorii… kono haa hannde ɓurtii doole men to woɗɗi. Kono hay gooto anndaa, ine waawi karallaagal ñonngowal jolɗe yiytee ko fayi !

Hol ɗo ndee feere tuugii ?

Feere ndee tuugii ko e kuutoragol laser ngam ɗakkitgol pecore tokoñille. Pecore ɗakkitaaɗe ɗee lottee e njaaweeki 120 km leƴƴannde kala. Ko ɗuum jibinta yerƴo ndampoowa kaɓirgel ngel. Tee eɗum waawi huutoreede ngam dampude laaɗe peesooje ko ɓuri ton.

BAB

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.