Abdel Ajiiju luulnaani jikke !

0
1878

Ko hulanoo koo ko ɗum o waɗi sabu hooreejo leydi oo, hono Muhammed Abdel Ajiiju wiyi ko maa ruttano kuulal 38 doosgal ngal biyngal « Hooreejo leydi ina waawi yuɓɓinde Referaandoom so tawii ngoƴaaji kimmuɗi e nder leydi hee ina ɗaɓɓi ɗum » kono kadi ciftinen wonde kuulal 99 Doosgal ngal wiyi « Hokkaa hakke ƴettude feere memtaagol Doosgal leydi tan ko Hooreejo leydi e gondugol e terɗe Parlamaa. Alaa eɓɓaande memtagol doosgal baawngal yeewteede e nder Parlemaa tawi ko jaasi fof tataɓe tati terɗe wooturu e cuuɗi hee siññinaani ɗaɓɓaande ndee. Kala eɓɓaande memtagol doosgal waawata yettineede woote Referaandoom ko maa tataɓe ɗiɗi terɗe Parlamaa (Asammbelee e Senaa) njaɓa ɗum e nder woote cuuɗi ɗii. »

Paamir-ɗen ɗum tan ko Referaandoom omo jogii hakke fewjude ɗum kono ko maa Parlamaa wootira ɗum keewal, Senaa noon jaɓaani kono e haala makko o wiyi ko « referaandoom ko ko waɗata, ko kaŋko gaddotoo ɗum e wonde mo Hooreejo leydi… » sabu kanko (ɗum ko miijo men) sariya farlaaki e makko, o woni ko dow sariya e doosgal leydi kala. Ndeen darnde haawnaaki e Abdul Ajiiju, sibu, so tawii eɗen ciftora konngol makko e udditgol kaaldigal ɗiɗmal ngenndi wonde « o waɗii kuudetaaji laabi ɗiɗi etee o hulataa, o hersataa, so o welaama memtaade Doosgal ngenndi ». E nder yeewtere makko ñalnde 22/03/2017  o haalii haa laaɓti wonde anniya makko nii ko « sompude Doosgal leydi kesal » ; Anniya Abdul Ajiiju ko mahde Moritani keso, o winnditoo taarik mum, o wayla maantorɗe mum, o winndotoo doosɗe mum e sariyaaji mum, so o yahii ɓarakke makko keddoo, ina gasa tawa ko sifaa mo MANNA laamorinoo Fuuta haa ko innde mum ina siimtee caggal temminanɗe keewɗe ko laamu mum fusi, o laamorii hannde Moritani.

O hollitii kadi e nder yeewtere hee kanko, hoore makko tan ina yona mo, sabu o wiyi “haala caggal leydi (ONU, Dental Oropnaaɓe ekn… Ammbasaduuji gonɗi ɗoo, mejaani mo, o waɗata tan ko ko hakkille makko nanngi”. Ko ɗum waɗi o wiyi luulndo yo waɗ ko waɗatnoo, haala ko haalatnoo, ɗum dirtintaa mo e miijo makko hay so tawii noon omo sooma e kaan haala wonde « o salaaki haaldeede », eɗen naamnitoo koye men noon « mo hoore mum tan yoni ɗum, hol ko waɗata haaldeede ».

E joofnirde o hollitii tan ko « referaandoom koko waɗata e ko ɓuri yaawde, no kaalis ina hebroo fof maa ɓe mbaɗ » tawde wonii ko ɗum wonnoo woytoraandu nduu, nde huccaa e mooɓondiral cuuɗi carɗooji. O hollitii ne kay haa laaɓti wonde so ɓesngu nguu saliima memtagol Doosgal leydi ndii, ɗum addantaa mo yaafaade lefol laamu nguu (no Seneraal De Gaulle waɗnoo nii) so « wonaa lajal manndaa makko joofa ». O wasiyiima ɗoon nii wonde kanko o anndaa « ko woni fooleede, o anndi tan ko foolde » Enen kay jooni woƴi en ko mbar hay so manndaa makko joofii, maa o woppu laamu.

Teskini e hiirde makko hee tan ngol laawol, ko o naataani e fititinaaji makko gaadoraaɗi ɗii, so won e naamne kawranaani mo, o hebbinii moosooji e jaleeɗe « tekmuɗe ».

Eɗen ciftina tan gila nde “kaaldigal ɗiɗmal” joofi hakkunde laamu nguu e yahnooɓe haaldeede ɓee (hono won partiiji innitortooɗi “luulndo newiingo” yeru APP, WIAM ekn…) e won ɗeen pelle ɗe ngonaa laamuyeeje ko wayi no TPMN (“Tuuspaa” : Hol to mem jeyegol am e ngenndi), won e teelɗuɓe ekn…, hedditinoo ko Goomu kalfinaangu rewindo e ciynugol nanondire peeñɗe e kaaldigal hee ina ƴeewa no ɗe potata siynireede.

Ina jeyanoo e ko ɓurnoo himmande laamu nguu e njeñtudi nanondiral kaaldigal ngal ɗeeɗoo geɗe : pusgol Senaa, pirtugol won juɓɓule gonnooɗe e nder Doosgal leydi ndii yeru Ñaawirde Toownde Haaɗtirde (ñaawoore bonanndeeji gardiiɗo leydi), Masloowo Dowla, Ñaawirde Diine Toownde, tawa, e yiɗde mawɗo leydi ndii, memtagol araaraay leydi ndii e beytol leydi ndii, memtagol ngol waɗirtee ko referaandoom (Diiso ɓesngu e nder woote). Ina teskee noon e nder kaaldigal ngal lannda UPR etinooma waawnude tawtoranooɓe ɓee memtagol kuulal 26 e 28 dosgal leydi dottungal lajal jooɗagol e jappeere leydi ndii e nder daawe ɗiɗi ɗe duuɓi joy heen gootal kala, ngam newnande Abdul Ajiiju laamtagol daawal tataɓal. Kono ɗum ƴaggii, sabu yimɓe ɓee salaade ɗum haa addani Abdul Ajiiju wiyde “kañum ɗaɓɓani laamtaade daawal tataɓal”.

Kuulal 38 Doosgal leydi ndii ina rokki Abdul Ajiiju  hakke yuɓɓinde referaandoom mo yeeytii waɗde oo ngam memtaade ngal. Ɓe o haaldatnoo ɓee ina njaɓani mo ɗuum, kono ko haawnii ko ɗaccugol makko ndeen feere o suɓii rewrude e mooɓondiral cuuɗi sarɗi sabu dallinoraade wonde woote referaandoom “ina ɗaɓɓi kaalis keewɗo baawɗo huutoreede e jaŋde e safaara”. Kono ɗuum ma a taw yiyanooka nde fewjetee ndee. Ooɗoo mudda fof ko e oon coow wonanoo hakkunde makko e wallidiiɓe makko e kaaldigal hee, sabu ɓeen, e miijo mum en, feere rewrude e mooɓondiral cuuɗi sarɗi wonaa ko hawraa tee ina soomi “jamfa”. Wonande luulndo ngoo noon, teeŋti noon e FNDU, ko ɓe ngalaa e memtagol doosgal leydi so wonaa tawa ko huunde ɓamdaande e nder kaaldigal kuuɓtodinngal e jeyterogol ceŋɗe ɓesngu nguu kala. Ayiiba maɓɓe feewde e laamu nguu ɓuri abbitaade fof ko e wiyde ngu e ngu memtoo araaraay leydi ndii e beytol mum tawi dalilaaji maggu alaa ɗo ɓaari. Ngoon miijo ina yaaji hannde e nder ɓesngu hee.

Jeyi konngol cakkitol ko cuuɗi sarɗi ɗii: Asaambele Ngenndi wootii ñalnde 7 marsa 2017 memtagol doosgal ngal tawi ɗum rewnetee ko e cuuɗi sarɗi ɗii : jaɓɓe ɗum ɓee ko 121 nder 147 dipitee, ko 16 calii. Ñande 17 marsa, Senaa : e nder 56 senaateer, ko 33 mbiyi ko ngalaa heen, ko 20 tan njaɓi ɗuum. Ɗum firti ko feere memtagol rewrude e cuuɗi carɗooji “maayii e nder reedu”. 

Won siforiiɓe woote Senaa ɗee no “yerɓannde leydi” nii sabu 44 senatooruuji njeyaa ko e lannda UPR, ko 12 tan ngoni ko njeyaaka e maɓɓe. Tee alaa ko Abdul Ajiiju waɗaani ngam haa feere mum ndee ɓenna sabu o yeenii dipiteeji ɗii kala e senaateeruuji ɗii kala teereŋaaji, o bismiima ɓe e kiraaɗe, o gubbiima dipiteeji wonde so njaɓaani feere ndee maa o “fus suudu Asaambele nduu”. Omo jogii kaan mbaawka ka o joganaaki suudu Senaa nduu.

E nder daartol, Seneraal De Gaulle ɗaɓɓiriino ɓesngu Farayse memtagol Doosgal leydi Farayse ngam sosde Diisooji diwaniijie e hitaande 1969 (ko Abdul Ajiiju yiɗi waɗde jooni koo), o yuɓɓini referaandoom, ɓesngu Farayse wiyi alaa heen, o ñawndiri ɗum ko yaafaade lefol laamu ngu o halfinanoo, sabu e miijo makko hoolaare iwii.

Gelaajo

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.