Rosetaa e Filaayee e hoodere laaci Curii : Go’o aadee ina “juuroo” e hoodere-laaci !

0
4415

Laanel wiɗto Rosetaa e roboo (masiŋel baawngel gollinde hoore mum) Philæ (Rosetaa e Filaayee) juuriima dow hoodere laaci Curii (67P/Churioumov-Guérassimenko). Walla mbiyen Rosettaa joɗɗinii Filaayee dow hoodere laaci Curii.

Laanel wiɗto Rosetaa e roboo (masiŋel baawngel gollinde hoore mum) Philæ (Rosetaa e Filaayee) juuriima dow hoodere laaci Curii (67P/Churioumov-Guérassimenko). Walla mbiyen Rosettaa joɗɗinii Filaayee dow hoodere laaci Curii.

Ɗum waɗi ko ñalnde alarba 12 noowammbar 2014, waktu nayaɓo e hojomaaji ɗiɗi. Ko ɗum huunde mawnde no feewi, sibu ko ngol woni go’o. Yahaama lewru, yahaama to hoodere jaayre, yahaama nder niɓɓe kammu goɗɗuɗe, kono juuraade e dow hoodere laaci, ko ngol woni go’o. Hol ko duñi Orop waɗde ngalu keewngu e ndee eɓɓaande ? Hol no geɗe ɗee njahri ?

Faayndaare majjum ko etaade faamde yuɓɓo naange men ngee (naange e taariiɗe mum) kam e no nguurndam ardi, woni fuɗde nguurndam. Laanel ngel werlaa (diwi) ko e hitaande 2004. Gila ndeen faade 12 noowammbar 2014, ngel taccii yolnde miliyaaruuji 6 e teemedde 5 miliyoŋ kiloomeeteer (6 500 000 000 km).

Hol no ɗum aaɓnortoo ? Maa ndutto-ɗen to woɗɗi, gila « kaaƴe ko kecce », miliyaaruuji 4 e teemedde 6 miliyoŋ hitaande ko adii hannde : oon sahaa mo Naange e Leydi e Tagopeeje goɗɗe ɗee ngoodaano. E oon sahaa, ina sikkaa woodnoo tan ko ruulde henndu…  Ndeen ruulde, Alla e mum yaajde e tekkude, ɗum noon teddude, rimtii e hoore mum… Nde woni e wulde, ande wula, ande wula, haa, e nder wuddu mayre (hakkunde mayre) hoodere woni e yaynaade heen ! Ndeen hoodere woni naange men ngee. Caggal ɗum tagopeeje kaaƴeeje peeñi e saraaji hoodere ndee, ɗeen ngoni Merkiir e Wenis e Leydi e Marse, woni ɓurɗe teddude ɗee ; to ɓuri woɗɗude too, tagopeeje ɓurɗe hoyde kadi, tagopeeje gaas peeñi, woni Jipiteer, Saturna, Uraanis e Neptiin. Rewi heen kadi, to ɓuri woɗɗude, hedde miliyaaruuji 4 kiloomeeteer, kuuje goɗɗe baɗɗe punndi e galaas, puɗɗii feeñde… Ko e ɗii nokkuuji koode-laaci ummii.

Koode-laaci taarotoo ko naange. Laawol majje ko ommbol : heen sahaaji ɗe ngara ha ɗe ɗeɓa woogaade e naange, caggal ɗum ɗe nduttitoo nder niɓɓe kammu fotde duuɓi e kitaale ɗe ngartaani (yeru Hoodere laaci Halley ina waɗa duuɓi 76 hade mum artude saraaji naange, woni hade men yiytude ɗum). Ɗo ɗe ɓadtitii naange ɗoo, ɗe ngula, huunde e galaas gonɗo e majje ɗee wona e saayde, woni laaci njiyaten kii… Ɗum noon ɗe ɓuri wonde ko e nder nokkuuji kammu ɓuuɓɗi (hedde -270°C), ɗum noon aɗe kisi, ɗe mbaylaaki gila ɗe peeñi.

Ko ɗuum addani annduɓe huccude e majje ngam etaade faamde fuɗde yuɓɓo naange kam e fuɗde nguurndam. Ina sikkaa nii ko kañje puɓɓii e Leydi, ndiyam majje sarii e mum haa jibini geecuuji e maaje  men ɗee… Batte buɓɓanɗe keewɗe jiyeteeɗe e lewru ɗee, ina sikkaa ko kañje caabii ɗum. Ina sikkaa kadi ko kañje ngaddi e Leydi men ndii geɗe goɗɗe, katojinaaɗe e nguurndam…

Hol no laanel wiɗto Rosetta yahri toon ?

Naamnal jojjungal, sibu yolnde taccaande ndee ko mawnde no feewi, sibu ko hedde miliyaaruuji 6 km. Ngel waɗii duuɓi sappo e bolol, tee ko bolol liiltungol sanne ! Laanel ngel “woogiima” laabi ɗiɗi e Leydi men ndii, ngel woogiima laawol gootol e Marse, mbele ina lotta ngel, haa ngel ɓeydoo ɓadtaade hoodere-laaci ndee. Ngel hawri e hoodere-laaci ndee ko e darorɗe ut 2014, kono ko ma ngel usti njaaweendi maggel no feewi, ngel “ɗaaniima” nii ko ina wona duuɓi 2, angel fadi haa ngel “feewnitoo” e hoodere-laaci Curii. Tuggi settaambar, ngel yalti taarol naange (ngel natti taaraade naange), ngel waɗtaa e taarol hoodere-laaci ndee (ngel woni e taaraade hoodere-laaci ndee) : huunde saɗtunde, sibu fooɗo hoodere ndee ina leefi. Ko ɓuri saɗtude koo ina yeeso, so joɗɗinde roboo oo dow hoodere ndee. Ɓeydunoo caɗeele ɗee kadi, ko seeɗa yimɓe nganndunoo e mbaadi mayre, saka mbaawa suɓaade nokku ɗo roboo oo fotata joɗɗineede. Nate Rosetta ƴetti e mayre ɗee, ina kollita wonde hoodere ndee ina heewi kaaƴe e gaasaɓɓe, tee ina saɗi dañde nokku bertiiɗo ɗo juuretee. Ndeke ɗumɗoo ɓuri saɗtude e juuraade e lewru walla marse. Caɗeele goɗɗe ɗee, ko ngoɗɗeeki laanel ngel e oon sahaa : so gonɗo e leydi wiyii « aloo », wonɓe toon nanoyta ɗum ko hojomaaji 20 caggal ɗuum. Ndeke wonɓe e leydi mbaawaa ɗowde juuragol laanel ngel. Ko kanngel gollinta hoore maggel waɗde.

Ndeen laanel Rosetta ngel werliima Philae (roboo potɗo juuraade oo) hankadi heddii tan ko annduɓe ɓee ina nduwoo yo way no yiɗiraa nii, sibu ɗum wonaano huunde newiinde. Waktuuji 7 roboo oo ina tiindii e Curii (njaaweendi makko e oon sahaa ko hedde kilooji 3 waktu kala, ɗum noon neɗɗo ɓuri ɗum yaawde).

E dow Leydi men ndii, teddeendi Philae ko teddeende 100 kg (hedde 1 000 Newton) wonnoo ; kono dow hoodere-laaci hee teddeendi ndii yerondirta ko teddeendi e garaam gooto (woni teemedereɓal Newton), ɗum noon woɗɗaani teddeendi sige. Ko ɗum waɗi, ngam haɗde mo filtude so o memii hoodere ndee, omo yooɓnanoo loŋɗi ɗiɗi potnooɗi ruuyde, ñiɓoo e nduufdi hoodere ndee, mbele nannga mo, koyɗe makko tati ɗee kadi ina mbaɗi wiisuuji potɗi worwitaade naata e leydi, jiidaani e dampirde seŋiinde e jubudu makko fotnde ñoƴƴude mo … kono, ko wiisuuji koyɗe ɗii tan ndañi ñiɓaade, dennge ɗee e dampirde ndee kala ngollaaki. Ko ɗum tagi mo filtude fotde laabi ɗiɗi nde o memi hoodere laaci ndee.

Waktu 4ɓo e hojomaaji 2 sahaa winndereejo, Filaayee jooɗii e leydi Cuuri, woni hoodere-laaci ndee. Oon sahaa omo woɗɗi en fotde 650 miliyoŋ kiloomeeteer. Hedde 400 miliyoŋ kiloomeeteer ina hakkunde mayre e naange. Njaaweendi mayre e oon sahaa ko hedde 135 000 km/w. Ndeen roboo oo memii leydi hoodere ndee, kaɓirɗe mum puɗɗii gollaade. Kañje kala (fotde kaɓirɗe 10). Kañje kala ɗe keɓii gollaade hay so gootol. Ɗe ƴetti nate, ɗe ngoni e ƴeewde leydi…

Fotnoo rokkude roboo oo semmbe ko gollorii, ko naange. Kono ɗo o juurii ɗoo, o ŋottilii ko e yoret haayre, omo wirnii naange. Annduɓe ɓee eɓɓunoo ko maa o yiy naange waktuuji 6 e nder ñalawma (ñalawmo toon ko waktuuji 12), kono ko seeɗa o yiyi naange, ko ɗum tagi batiri oo loowaaki saka waawa jokkude gollinde mo no eɓɓiranoo nii.

E oo sahaa hoodere ndee woni ko e ɓallitaade naange, ñalnde 13 ut 2015 nde yettoo lommet (toɓɓere ɓurnde ɓallaade naange) hakkunde mayre e naange wonata 189,5 miliyoŋ kiloo : oon sahaa gaasuuji mayre ina mbiimtoo no feewi sabu nguleeki naange. Nde loowta laawol, nde woɗɗitoo naange.

Bookara Aamadu Bah

KELMEENDI

Ommbol : Ellipse

Ko ommbiɗi : Elliptique

Lommet : (toɓɓere ɓurnde ɓallaade naange wonnde e bolol huunde taarotoonde naange) : périhélie

Ceɓɓet : (toɓɓere ɓurnde woɗɗude naange wonnde e bolol huunde taarotoonde naange) : Aphélie

Dampoowo : propulseur

Hoodere Curii, anndiraande hoodere-laaci 67P/Tchourioumov-Guérassimenko yiytaa ko e hitaande 1969. Yiyti nde ko riisnaajo biyeteeɗo Klim Tchourioumov. Kayre woni tagofeere jeeɗaɓiire nder kammu nde aadee en juurii e dow mum (walla nde kaɓirɗe mum en njuurii e mum). Hade mayre, ko lewru (1966, URSS), Wenis (1970, URSS), Marse (1971, URSS), 433 Eros (2001, USA), Itokawa (2005, Japon) e Titan (2005, Orop). Kono kayre woni hoodere-laaci nde aadee idii neldude e dow mum kaɓirɗe.