Wuddere Oson nana uddoo

Kabaaru moƴƴo ummoraade dow : Wuddere laral Oson nana sukkoo

Oson ko edda henndu (gaas) taweteendu ko ɓuri heewde hakkunde kiloomeeteruuji 20 fayi 50, dow leydi. Ɗoon wiyetee laral oson. Ine jeyaa e nafooje maggal faddanaade en caafe Naange biyeteeɗe caafe UV (Ultra Violet),...

Kaaldigal : Mbar wontaani ƴiiwoonde saaynde ?

Mbele ko noon pot-ɗen hannde siforaade « kaaldigal ngenndi » urɓetenoo ngal oo dumunna fof, wonde wontii ƴiiwoonde saaynde, walla mbiyen tan ko e keneeli demminaare tan jeyanoo, kono ƴiiwoonde fadtanoonde ndee yettaaki tawo.
Yooro nder Muritani

Heege jookii heyɗuɓe paayaani

Mbele ko mbaawka walla ko koongu saabii kaan ngonka ? Hakkunde ngoowka e ngonka mbele hakkilantaagal fotaani ɗoon wonde ? 2019 haa 2021 ko bone rewam mboros Koronaa o wonnoo bojji...
Mbaañ, Gaafgol haayre K-B Murtuɗo

Mbaañ : Ñalɗi ciftorirɗi Mammadu Sammba Joob (Murtuɗo)

Sappo e goo lewru suwee 2009 haa sappo e goo lewru suwee 2022, waɗii duuɓi sappo e tati ko Mammadu Sammba Joob lollirɗo Murtuɗo ruttinoo e Joom mum. ko kanko wiynoo « jaambaaro...
Couverture livret de maison pulaar CI 20 aout 18H15

Jarribagol naatnugol ɗemɗe ngenndiije e duɗe laamu to Senegaal e pergitte mum

Musidɓe tedduɓe, tawde jaŋde wonaa sara e nguurndam aadee, ko ɗuum waɗi yimɓe e laamuuji ceeraani e sakkude peeje no ngittaniri nde geɗal mayre, mbele ende toŋta ɓamtaare men.
Kabaaru fenaande

Kabaruuji pefindaaɗi : Holi cooynanɗe wonande jaayndiyankooɓe

Ƴellitagol ɗeen karalleeje kese ɓeydii ko naatnude e jaayndiyankooɓe pitti, kabaruuji caakteteeɗi pentaaɗi ngam bonnitde neɗɗo, leñol walla fedde. Kabaaru wontii lottundu ɗo neɗɗo tolnii fof, lotta. Tuugnaade e ɗeen pergitte, jowitiiɗe...
Kaalden Goonga

Kaalden Goonga : Ɗemngal e ñiiƴe, ko hoɗdiiɓe ɓe ceerataa e sippirde

« Ɗemngal e ñiiƴe, ko hoɗdiiɓe ɓe ceerataa e sippirde, kono alaa heen fof jahoowo woppa keddiiɗo, so wonaa tawa jeyɗo ɗe oo iw e sago mum ». Eɗen keewi nande ngol konngol e...
Heblo jaayndiyankaagal

Hapa : Ñalɗi Jaayndiyankaagal

Kala ko rewaani e laawol, heewi ko selde, walla sodaade. Waɗde, ene gasa joom mum naatoya to anndaa. Ɗuum noon, eɗen nganndi, jigaani hay njamndi, saka aadee. Ko ɗum waɗi, tawde jaayndiyanke...
Tinndi e cifti

Tinndol : Fowru e bojel e rawaandu

Wonnoo ɗoo ko fowru e bojel e rawaandu. Fowru e bojel ina ladde, rawaandu tawi ɓe toon. Rawaandu woni e yeewtande ɓe ñaameele wuro belɗe. Fowru...
Natal kollitirgal he Fooyre

Sariya tuumgol paltoor

Ndenndaandi Lislameeri MuritaniTeddungal - Musidal - NuunɗalGalle laamorɗoVisa: DGLTEJO Sariya 2018-023 paatuɗo e tuumgol paltoor Suudu sarɗi jaɓii
Miɗo jannga pulaar - duɗal gaggaaji Kayhayɗi

Catal FƁPM Kayhayɗi : jaŋde ɗemɗe neeniije he duɗe entaaɓe

Catal FƁPM Kayhayɗi, e ballondiral e ɗanniyankooɓe men to Farayse, lelnii eɓɓoore feewtunde e kuutoragol ɗemɗe ngenndiije e duɗe tokoose sukaaɓe yahrooɓe duuɓi 4, 5 haa 6 (maternelle), ngam nafoore wonande cukalel janngude...
Kaalden Goonga

KAALDEN GOONGA “roŋkaama yo fulɓe ndentu”

Mawɗo gooto meeɗii wiyde, « moƴƴinde njoorto ko e dewal Alla jeyaa ». Ngol konngol ene waawi dallinireede ɗo Pulaar wiynoo « soodde wutte ɓoornoo, sooda goɗɗo moofta, ko ɗaminaade moƴƴere Alla» sabu hakkunde fewjude...