Laamu Oyoo en, leñol Yorubaa en

0
1935

Laamu Oyoo jeyaa ko e laamuuji goodnooɗi e hirnaange Afrik, ngu leñol biyeteengol Yurubaa en sompunoo e teeminannde sappo e joyaɓiire (teem XVɓiire) e nder nokku gonɗo e leydi Niiseriyaa hannde ndii. Heednoo nguu laamu bannge hirnaange ko laamu Dahomee en, bannge rewo heednoongu toon ko Nup (…) e bannge fuɗnaange ko maayo Niiseer

Sompunoo laamu nguu ko biyeteeɗo Shango, laamɗo Oyo gadano. Dowla Oyo ɓuri dowlaaji Yurubaa en compunoo ɗii fof heewde doole. Ine wiyee wonde Yurubaa en fof ndawi ko wuro wiyeteengo Ile-Ife. Dewal maɓɓe ɗoon kam e dewal maɓɓe e denndanngal laamuuji Yurubaa en ko gootal. Geno maɓɓe wiyetenoo ko Ogu. Laamɗo oo noddirtenoo ko Yalafin, ko ɗuum wonnoo tiitoonde mum. Dowla oo feccitinoo ko e diiwanuuji tawi ardii ɗum en ko Oba, kalfinanooɗo renndinde kubbe e nawande ɗum laamɗo oo. Oba en ina njoginoo dental (diiso) tawi woni heen ko ardiiɓe konu, hoohooɓe aada, e mawɓe gure jeyaaɓe e oon diiwaan. Ina wayi no ko ngoo diiso yiilatnoo diiwaan heen kala. Ko kanngo kadi toɗɗotonoo Oba oo.

Laamorgo laamu nguu fof ko wuro Oyo. Laamu Oyo fompondirtunoo ko e laamu Dahomee ngonnoongu e nokku Beneŋ hannde oo, ngo Yurubaa en keɓnoo jiimde ko ina wona duuɓi 100. Laamu Oyo ina joginoo koninkooɓe mawɓe e taƴe konuuji pucci. Ngu heɓi kaaɗtudi maggu ko hakkunde teem XVIIɓiire e XVIIIɓiire.

Njulaagu jiyaaɓe ɓaleeɓe feewde Amerik e Orop (traite négrière) lorii no feewi Yurubaa en. Tufɗe Niiseriyaa fof ɓurnoo softude e nguun  njulaagu njeeygu ɓaleeɓe e teem XVIIɓiire, nganndiraangu Njulaagu Tatiiwu (Commerce triangulaire) hakkunde Afrik, Amerik e Orop ngu laamuuji tuubakooɓe compunoo tuugnaade e laamɓe Afriknaaɓe. Ɓeen laamɓe ko kam en ndahoytunoo yimɓe ɓaleeɓe, ngadda ɗum en tufɗe hee, ina njeeya ɗum en.

Njulaagu tatiiwu, nganndiraangu kadi njulaagu Atalantik walla njulaagu hirnaange ko njulaagu yimɓe ɓaleeɓe tuugiingu e gostondiral hakkunde Orop e Afrik e Amerikaaji, ngam huuɓnande koloniiji leydi kesiri ndii (Amerik) jiyaaɓe ɓaleeɓe e Orop sokla mum e geɗe peewneteeɗe toon, e yeewtoyde to Afrik geɗe peewnaaɗe Orop e Amerik. (Maa en ngartoy e nguun njulaagu mbonngu so Alla jaɓii.)

Liɓi laamu Oyo en, ko jamfaaji politik ngam heɓde laamu e pooɗondire e laamuuji catiiɗi ngam jiimde njulaagu jiyaaɓe. Diiwanuuji laamu nguu fof teeɗanii, keɓi ndimaagu mum en, mbaɗti haɓde e koye mum en. Nii woni Fulɓe e Hawsa en ummoriiɓe rewo leydi ndii, ina ngoni e wolde jihaadi feewde e Yurubaa en, ndañi naatde ndi, njiimi ndi, tuubni yimɓe mayri. E hitaande 1823, Dahomee kañum ne iwri bannge hirnaange mayri, yani e gure gonnooɗe e njiimaandi laamu Oyo. Fulɓe ɓee ndañi heɓtude yoga e diiwanuuji kam e laamorgo Oyo hedde hitaande 1835. E maayirɗe teeminannde XIXɓiire, koloñaal Engele en ndiiwti njannguuji Dahomee en e Fulɓe e dow Oyo, njiimi leydi ndii e hitaande 1897. Yalatin (laamɗo Oyo) cakkitiiɗo wiyetee ko Abiyodun.

Leñol Yurubaa en

Yurubaa en ko leñol mawngol e nder leƴƴi Afrik. Ngol ɓuri heewde ko to Niiseriyaa dow fonngo ñaamo maayo Niiseer. E ngol tawee kadi to Beneŋ, to Ganaa, to Koddiwaar (ngol noddirtee ɗoo ko Anango) e to Togo.

Yuruba en njaawii naatde pinal teeru. Ɗoo, aɓe ceerti e yoga e leƴƴi Afrik goɗɗi ɗii. Gila e hitaande 1826 laamu Oyo ina limtantenoo fotde gure sappo teeru tappamaaje. E wiyde jillotooɗo ekosnaajo biyeteeɗo Hugh Clapperton, gure yuruba en keewɗe ina mbaɗnoo ko ɓuri 20 000 neɗɗo. Njulaagu jiyaaɓe ɓaleeɓe nawii e maɓɓe ko heewi no feewi. Ko ɗuum waɗi ɓe jogaade jasporaa keewɗo to Amerik e Kubaa e Beresil.

Limde keeweendi Yuruba en wonaa huunde newiinde. Kono tan ina wiyee ɓe ɓurii 30 miliyoŋ fittaandu. Ɗemngal Yoruba en wiyetee kañum ne ko Yuruba.

Yorubaa en ina pilta kadi to Burkinaa, nder gure Kaya, Wagadugu, Kudugu, Boobo Julaaso, ekn. ɗo wiyetee ɓe ɓurii teemedde ujunere neɗɗo.

Olusegun Obasanjo (meeɗnooɗo wonde hooreejo Niiseriyaa), Yaayi Boni (meeɗnooɗo wonde hooreejo Beneŋ), Wolee Soyinka e Felikse Kushoro (winndooɓe) kam e yimooɓe wiyeteeɓe Wali Badaru, Dele Sosimi, King Sunni Ade e Felaa Kuti, Sikuru Ayinnde, Sade Adu ekn. e Ceerno katolik biyeteeɗo Peter Akinola… fof, ko iwdi Yurubaa en.

Bookara Aamadu Bah. 
Ƴoogirde : Wikipedia

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.