Natal Daari annabaabe

Laɓɓitingol tagegol Aadama (5)

Eɗen njokka nguuurndam baaba Aadama (JKM) fawaade e winndiyankooɓe  adiiɓe. Hono winndiyanke Saalabi wiyi : “ko refti e ɗuum, ko Geno toowɗo Oo, lonngini Aadama (JKM), yo eggu leydi, faya...

Denɗiraagal

Addannoo mawɓe men Afriknaaɓe yuɓɓinde ko ngam newnude nguurdiigu hakkunde yimɓe, ñiiɓnude korsa, tabitinde banndiraagal e njurum, e nder wuurduɓe e yonta gooto. Nde tawnoo neɗɗo wuurii ko e dunndu ngooɗelaaji fiiltiindu...

Radiodiffusion Mauritanie Internationale (RMI-info.com) yeeynii Fooyre Ɓamtaare

Radiodiffusion Mauritanie Internationale hono RMI-info.com ko lowre kabaruuji kuuɓtodinɗi yaltoore e tammborɗe keewɗe (binndol, hito, wideyoo). Sosi nde ko sukaaɓe muritaninaaɓe wonɓe to leydi Farayse. Faandaare lowre ndee ko humpitde kala ɓe...
Limoral faruwal

Limoral faruwal : Wakannde haawniinde

So mi wiyii ma wonde won ɗo wakannde woni tawa ende loowi defte, heen wootere ina tonngi nguurndam maaɗa fof, tawa woppaani hay piccal gootal. Gila ñalnde njibine-ɗaa haa ñalnde nduttoto-ɗaa, ende...
Asiis yeeso Goomu losko Suudu Sarɗi

Goomu losko Suudu sarɗi : to golle njahrata ?

Goomu losko suudu sarɗiyeeji, toɗɗanoongu gila e maayirɗe lewru saawiyee 2020, ina foti joofnɓude golle mum,  artira ɗum e nder ciimtol jahndugol e hawraande sifotoonde holi peeje potɗe ƴetteede e fawaade e...
Kaalden Goonga

KAALDEN GOONGA : “Mo tafi hoore mum, ƴeeŋna mbuure”

Pulaar ene wiya : « so neɗɗo tafatno hoyre mum, ƴeeŋtinta ko kaŋŋe ». Nde tawnoo gooto fof, so wonii e nder fasɓe mum, yiɗata ko faɗɗude. Tawde noon « ko gable tawata gabbel nde...
Natal ŋarɗinirgal yaynirde e binndi diine lislaam

Laɓɓitingol tagegol Aadama (4)

Njokken winndannde tonngoode 191 Eɗen njokka nguuurndam baaba Aadama (JKM) fawaade e winndiyankooɓe  adiiɓe. Ibliis kuɗaaɗo oo, kañum ne yaltinaa-ma dental maleykaaji, o waɗtaama seyɗaani goɗɗitinaaɗo...
Ganndal sirliwal

Hol ganndal tammbii gostondiral sirluuji ?

Hiisiwal ko fannu ganndal doolnungu no feewi. Sirliwal ko lowre lobbere e nder Hiisiwal tamnde ganndal sirlu.E ndeeɗoo winndannde, e goɗɗe kadi dewooje e mayre, ndokkaten ko humpito adanngo toɗɗiingo ganndal sirlu,...
seppo ngam bittugol warngo Abbaas Jallo

Warngo Abbaas Jallo : Muritani ko nii tan ɗaccirtee ?

Muritani ina jeyaa e leyɗeele ɗe batu darni, mahi, ñiɓi ; ɗee leyɗeele compiraaɗe  heñaare, ko ɓuri heen yaajde, keewi wonde ko kebliraaɗe yoo fawto tan. Kono wonaa ɗum tan woni caɗeele ndiiɗoo...
deegowel, rover

Loskugol tagofeere Mars (Mbaañ) Ɓeeynirɗe tati (3) nduñii e mudda gooto

Nde Apollo 11 juurii e Lewru e hitaande 1969, heewɓe koddiri ko aadee heɓii kaaɗtudi ɗo waawi yettaade. Ƴeewaa noon, Lewru ko  yowitiinde Leydi tan (yowitii, taarotoo ko Leydi), tawi noon Mars...
Kaalden Goonga

KAALDEN GOONGA : So kodde nanndii e caakri, cuwaa koddo tawo

Ko noon ne, so ñiiri faaydaama e gosi, ñiiraaki tawo. Ɗee geɗe ɗiɗi fof kolli koko gollaa koo yonaani, yo liggey ɓeyde. Ene gasa tawa ko hono kaa ngonka addunoo konngol «gosoraaɗo...
kuudetaa he Mali, IBK yanii

Naamne 5 ngam paamen kewkewe Mali

Gila 10 suliyee 2020, Mali woni ko he iiñcuru mawndu. Seppooji he pelɓondire keewɗe mbaɗii toon hakkunde haa waɗi maayɓe heewɓe. Ñalnde alkamiisa 23 suliyee 2020 hooreeɓe leyɗe Ganaa, Niiseer, Senegaal, Koddiwaar e...