Daɗndude Kayhayɗi

So wuro woodi e Muritani, ngo yimɓe fof kawri yahrii caggal, ko Kayhayɗi. Ƴeewaa tan, wuro ɓurngo mawnude to worgo leydi ndii, « wonnoongo kapitaal Fuuta, kapitaal ndema Muritani hannde » (Teen Yuusuf Gey) ina jogii daartol mawngol e kattanɗe keewɗe. Ko e maggo ekkol idii sompeede e Muritani e hitaande 1898, ekkol kebluɗo jagge garwaniije leydi ndii, kam e njuɓɓudi tafiindi 

Muritaninaaɓe e Basaar al Asad

E oon sahaa gooto mo laamu Basaar el Asad yooɓtoraa warhoore ɓesngu mum, ina ƴetta puudareeje ina posna yimɓe mum, huunde e Muritaninaaɓe kersataa darodaade e makko e fotodaade e makko. Ɓeen, lowre internet wiyeteende ‘’taquadoumy’’ wiyi (ñalnde 18 ut 2013) ko ɓeeɗoo : Mahfuud wul Asiis, Muhammed wul Tolba, Isselku wul Ahmed Umar, e Abdallaahi wul Siriif.

ONA wiyi maa Abdel Asiis tuubana ɗum !

Njuɓɓudi heedooɓe ñaawoore (ONA) Muritani wiyi yo hooreejo leydi oo, hono Muhammed wul Abdel Asiis yaafnoo, sibu e yeewtere makko Neema, o naamndanooma ko faati e ciimtol Ahmed Saalem wul Buuhubeyni, gardiiɗo njuɓɓudi ndii waɗi hikka ngol. Hooreejo leydi oo jaabtorii cekedele wiyi « hol jamirɗo mo haalde ɗuum… ». ONA jaabtiima, holliti wonde kaaɗoo haala « haanaani » tee,

Suukara : wonaa ko sikketee koo

Kooli ko suukara weli ! Ko suukara moƴƴi. Ko haaletee e suukara koo ina heewi. Hol ko foti teskeede heen ?  Ko adii fof, yimɓe ina cikka wonde suukara ina weeɓi heɓtinde sibu ko peñ, walla bek, walla ko conndi, walla tawetee ko e tanngal e sokkolaa e sirooji ekn…
Kono, annduɓe ɓee mbiyi « ko ɓuri heewde e ñaamdu men ina waɗi suukara », so yimɓe mbaawaa woppude ɗum ne, ina mbaawi hakindaade heen. 

Murtooki, ndaw nafooje !

Murotooki (teyshot e safatoore, sekene e sooninke, sump e wolof), ina anndiraa kadi « tamaroowi moraande » ina heewi ɓure. Innde makki siyaas ko « Balanites aegyptiaca ». Ɓiɗɓe makki ina korsinaa e nder Fuuta, sibu sukaaɓe e mawɓe fof ina mura ɗum (mucca ɗum), woni murtooɗe. Ndeen, so ƴiiwoonde siltii tan, sukaaɓe mbaɗdata ko idaa hoccoyde murotooɗe. 

Ɓoggee : « leydi men, nguurndam men»

Sukaaɓe ceppii to Ɓoggee ngam haɗde dokkitgol boowal leydi nder wuro ngoo ñalnde 14 mee 2013. Ko gooto e perfeeji Ɓoggee rokkunoo boowal ngal sosiyatee biyeteeɗo TIVISKI, toppitiiɗo njeeygu kocce, mo nganndu-ɗaa jeyi ɗum ko Nansi Abeydarahmaan. Sukaaɓe ɓee ko laawinooɓe no feewi : ko ɗum waɗi ɓe keli “birikaaji joowanooɗi ɗoon ɗii”. Nokku oo noon, haa e ooɗoo sahaa ko nokku ɗo ɓe pettatnoo bal. 

Hooreejo leydi Mali : IBK lomtiima ATT

Duuɓi makko : 68.
Laabi o birgi gardagol leydi Mali : 3 (2002, 2007 e 2013).
IBK, woni Ibraahim Bubakar Koytaa, ko neɗɗo ɓooyɗo waɗde politik, sibu o woniino kalifu caggal leydi e hitaande 1993, hade makko wonde gardiiɗo hilifaaɓe leydi Mali tuggi 1994 haa 2000, o woniino hooreejo suudu sarɗi, hakkunde 2002 e 2007. Ɗum ko hade makko sosde parti makko ganndiraaɗo RPM (Rassemblement pour le Mali : Dental wonande Mali).

Nguurndam ɗoo e duuɓi 20

Wonaani duuɓi 10 tawo ko neɗɗo waawi jooɗaade nder dunndu Ciikon, (sara Ɓoggee) ina haalda e gonɗo Pari, walla miijoo neɗɗo gonɗo ɗo waawi wonde e winndere ndee fof tan, nodda ɗum, wona e haaldude e mum… Ɓooyaani ko wonɓe Amerik mbaɗti habrude Nuwaanaaɓe ko kewi e Nuwaa e hoore mum. 

Pottital e ɓesngu 2013

Hono no o heewnoo waɗde hitaande kala, hooreejo leydi ndii, Muhammed Abdel Asiis, «fottii» kadi e ɓesngu. Hikka noon ko to Neema. Tee wonaa ñalnde 6 ut, ko ñalnde 13 ut, sibu ko o jahnooɗo Farayse ƴeewtoyaade ɓalndu makko. Teskuyaaji ɓurɗi ɓadaade : «rawane o ɓurnoo neyɓude»,  «kala ko wonnoo ɗoo e jaggal laamu, walla ko wiɗi yiyeede, ko kam ɓuri yiytinaade toon»,

Nuwaasoot yooliima

Gila 2010, so ndunngu arii, Nuwaasootnaaɓe ceerataa e duwaade yo ƴiiwoole toɓoy ladde, ngoora wuro ngoo. Waɗi noon ko toɓoyal seeɗa, tawata ko boli fof uddii, galleeji keewɗi ilii, haa arti noon e leegal joyaɓal, jeegoɓal, Socogim PS, Tafrak Seyna … Hay gudoroŋaaji cakkitiiɗi waɗeede hakkunde wuro ngoo, tuɗat kaa keewa.
Hikka kadi maa mbiyaa ɓuri fof bonde. Balɗe jooni miskineeɓe hoɗɓe e leeɗe saraaji Nuwaasoot ngoni ko e nder ndiyam, tee hay gooto faabaaki ɗum en : ellee laamu ko ko eggi leydi ndii.

Portaabe ittii hakkillaaji

 

Alkamiisa 11 sulyee 2013, saraaji jehre mawnde Nuwaasoot ndee, yimɓe fof njiyii gorko gooto ina yaha, ina fawi junngo e nofru no muusaaɗo heen nii. Ɗo o yahatnoo, o dartii, o woni e weesaade, omo waɗa yiiloo banngoo, ɗoon tan o feɗɗitii jaleeɗe. Ko o darinooɗo, o fokkiti kadi. Ɗoon tan, o woni e yomnaade yeeso makko, junngo ina yaha ina arta, no dirotooɗo huunde nii. Kadi, ɗoon e ɗoon o dartii tem, omo haala daande dow, omo hooynii asamaan, omo tami womre. 

Cellal sukaaɓe

Ndeeɗoo winndannde ko winndannde karallaagal e wiɗto ngam daɗndude sukaaɓe, rewɓe sowiiɓe kam e muyninooɓe. Ɗii wiɗtooji e hoolkisooji ngonaano ganndaaɗi no feewi e leydi Moritani ; kono sabu ŋakkeende toɓo e ilam, heege mawnge duumiima e leydi men, yooɓii pittaali sukaaɓe heewɓe, kam e rewɓe heewɓe muuyninooɓe e sowiiɓe. Faayre mawnde e kulol nduumii. Ballal leyɗeele mawɗe kam e pelle mawɗe ɗe ngonaa laamuyankooje ina ɗaɓɓaa. Ngam anndude fotɓe walleede tawa koko yaaccii, pelle ɗee mbataɗa ko gurel yoo gurel , galle yoo galeyel, ina ɓeta sukaaɓe kam e rewɓe sowiiɓe e muyninooɓe mbele ɓeen kam ina ndaɗndee e heege.