Goomu Muñal mawninii maanditaare mum joyaɓere

Goomu Muñal, e gardagol Isaa Joop, mawninii maanditaare mum joyaɓere, ñalnde 05 lewru duujal 2018 to dingiral pinal Galaksi (Galaxy). Faandaare ndee hikka, e dow golle gaadoranooɗe hitaande fof so mawningol Professeur Umaar Bah,...

8 marsa hikka (2018) , ñalngu winndereewu hakkeeji rewɓe

Ko e hitaande 1977, fedde Ngenndiiji Ndentuɗi toɗɗii ñalawma 8 marsa yo won « ñalngu winndereewu hakkeeji rewɓe ». Jibini nguuɗoo ñalngu noon ko kareeli tiiɗɗi ɗi rewɓe kaɓaa e nder leyɗeele hoyre-jawdiyankeeje Orop...

Stephen Hawking sankiima

Ganndo mawɗo ko faati e ɓalliwal (fisik), biyeteeɗo Stephan Hawkings sankiima ñalnde alarba 14 marse 2018. Ko o ganndo biritannaajo lolluɗo e nder annduɓe, fanniyanke ko faati e ɓalliwal miijiwal (physique théorique), e hiisiwal, haa...
Laana weeyo Siin (Tiangong-1) yanii e leydi

Laana weeyo leydi Siin ina jogori yande e Leydi

Ɗum tijjaa ko hakkunde 29 mars e 9 abriil 2018, laana weeyo leydi Siin (Tiangong-1) ina foti yande e leydi men hee. Ko ɗuum woni ko Nokku Orop toppitiiɗo geɗe weeyo (ESA) habri ñalnde...
Jaaynooɓe (Muusaa Sammba e Ahmed Sheex) e hooreejo leydi Muritani hono Muhammed wul Abdel Asiis

Hakkunde jaaynooɓe e hooreejo leydi

Jaaynooɓe ɗiɗo (Muusaa Sammba Sih (Quotidien de Nouakchott) e Ahmed wul Sheex (Le Calame) ) ina njaabtii yeewtere Muhammed wul Abdel Asiis waɗdunoo e jaaynde Jeune Afrique, yaltinaande e tonngoode 2 981 (25 feebariyee haa 3...

Woni hakkunde ɗemɗe ko galɗondiral

Yontere ɗemngal Farayse e Farankofoni (francophonie) yuɓɓinaama e leydi hee tuggi 17 marse 2018. Ɗum hawri kisa ko won ɓeen yimɓe jannguɓe ɗemngal Arab ina ñiŋa ngal, ina naamnoo yo Farayse yaltine leydi ndii....
Haala ɗemɗe e nder Muritani

Ko ɗemngal woni leñol

Geno tagi yimɓe fecci ɗum en e leñi (leƴƴi) ngam ɓe mbaawa anndondirde e gollondirde. O rokki kala leñol ɗemngal keeringal, yimɓe maggol hina nanondira e maggal, kala muuyaaɗe e paanditaaɗe mum en. Ko...
Ahmed wul Wejaa : pulaar, sooninke e wolof ko ɗemɗe lislameeje

Ahmed wul Wejaa : « Pulaar, Sooninke e Wolof ko ɗemɗe lislameeje, ko ɗemɗe ngenndiije »

Haala ɗemɗe : kadi ! Ndee tonngoode hawri ko e ñalɗi ɗemngal Arab e yontere ɗemngal Farayse (farankofoni) kam e ummanagol leydi Farayse ɓeydaade sarde ɗemngal mum en nder Afrik. E nder ɗuum, en teskiima huunde e...
Tonngoode 148 Fooyre Ɓamtaare hawrunde e duuɓi 40 Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani

Jaayɗe Muritani e peccugol ballel laamu

Hikka kadi, jaayɗe leydi ndii mbeltaaki e peccugol kaalis ballal laamu (miliyoŋaaji 200 ugiyya gadano oo) wonande Jaayɗe jaambureeje ɗee. Tee, mettere ndee ina mawni no feewi. Ko Muusaa Sammba Sih, gardiiɗo RPM (Fedde...
Ceerno Maajakatee Kah

Ziyaara noogaas e joyaɓo Ceerno Maajakate Kah to Siwol

Ko hikka waɗata duuɓi 25 ko ceerno Maajakate Kah waɗantee ñalɗi mawɗi diine e dewal toon to wuro men Aañam Siwol. Ko ñalnde Hoore-Biir (aset) 21 lewru Seeɗto (abriil) nduu ziyaara oo waɗetee hikka....
Njeenaari (buuñgol) nder winndere ndee

Hol to jawdi ɓuri laaɓde e winndere ndee ?

Hikka waɗi duuɓi 25 dewondirɗi, hitaande kala ciimtol ngol ina yalta. Teskuya : alaa ɗo njeenaari alaa ! Heddii ko ɓurondira to baange  peeje kaɓortorɗe. Ngam ɓetde ndee bonannde e nder leyɗe ɗee, ONG...
Duɗal Ɓuraana Seeku Aamadu to Ruumnde Sirru les Jammi

Laamuuji fulɓe e Afrik hirnaange

Ɗiin laamuuji ngoni laamu Maasina, nganndiraangu “Diina” e gardagol Seeku Ahmadu, Laamlaamu Sokoto (teeminannde 19ɓiire to rewo Niijeriyaa) e gardagol Usmaan Dan Fojo, e laamu “Tukuloor” (e leydi Mali hannde ndii) e gardagol Al...