donnaay.jpg

Donnaay, oo filmo kaanduɗo e ko ɓuri « César »

So “Timbuktu” heɓii njeenaaje “Cesar” jeeɗiɗi to Pari, “Donnaay” ina haandi e ko ɓuri ɗuum !

440px-Singapore_Panorama_v2.jpg

Sinngapuur

Sinngapuur ko wuro-dowla wonngo to Asii Fuɗnaange-Worgo. Ɓeto wertallo leydi ndii (wuro ngoo) 699 km2. Ko ɗum 64 duunde. Ɓurnde mawnude ndee wiyetee ko Pulau Ujong (584,8 km2). 

o-MCHOIRE-facebook.jpg

En ɓeydoraama 400 000 hitaande !

“En”, ko enen aadee en. Haa e oo sahaa annduɓe kiisinoo duuɓi aadee e winndere ndee ko e miliyoŋaaji 2 e teemedde nay hitaande (2 400 000 hitaande). Kono won gabgal gootal aadee yiytaa to fuɗnaange Afrik too, tawi duuɓi mum ko miliyoŋaaji 2 e teemedde jeetati hitaande. 

Njoɓɗeele hooreeɓe leyɗe

Jaaynde CNN yerondirii njoɓɗeele hooreeɓe leyɗe e mawɓe hilifaaɓe leyɗe ɓurɗe mawnude e winndere ndee. Woni ko laamu rokkata ɓe sabu maɓɓe ardaade leyɗe maɓɓe. Hol ko ɓe tawi heen ? 

Cellal : Iwdi Sidaa anndaama

Haa e sahaa ngon-ɗen oo, ciiri wiris SIDA nganndidaaka. Ina anndaa tan ciirol VIH-1 ɓuri yaajde, haa teenti noon e Afrik. Kanko e hoore makko, omo waɗi ciiri 4. Ciirol M, ciirol N, ciirol O, e ciirol P. E nder teemedere ñawɓe SIDA fof, heen capanɗe njeenayo e njeenayo (99%) ngondi ko e ciirol M ngol. Ina anndanoo wonde ciirol M ngol e ciirol N ummorii aadee ko e baaɗi deemooɗi (chimpanzé). Kono hay huunde anndanooko e iwdi ciiri O e P ɗii.

Hitler : kaaɗi mawngu

 

Haa hannde geɗe Hitler gasdaani jangteede. Eɗen nganndi, ndeen  o anndii hankadi ko o jogorɗo naatde juuɗe konu Riisi e gardagol Seneraal mo “moɗaani ñale” biyeteeɗo Jukov, Hitler war ɓesngu mum, wartii, hoto “añɓe mum koynude ɗum”. Ndeke, e nder kaaɗi makko mawngu ɓurtuɗi, hay leydi makko, hono Almaañ, fotaani heddaade caggal makko. 

Kariim Wad : kasoo duuɓi 6 e 138 miliyaar !

Ɗiɗo heen noon ɗaccitaama, mbiyaa alaa ko mbaɗi. Baɗte majjum ɓurɗe ɓallaade ko Kariimu waawataa wonde kanndidaa e gardagol leydi Senegaal e woote garooje ɗee (2009 walla 2007 so ustugol manndaa Makki Sal yiɗi hollitde senegaalnaaɓe ngol jaɓaama). Ñalnde 21/03/2015 tan noon parti PDS e gardagol baaba makko hono Abdullaay Wad toɗɗinoo mo yo o won kanndidaa mum e woote hooreleydaagu garooje ɗee.

Go’o njogoram gorko ina jokkee

E tonngoode Fooyre yawtunde ndee, ko jokkere sammeere junngo wonnoo, ngolɗoo kadi ko jokkere tergal ɓurngal saɗtude, doktoreeɓe mbaɗi, so jokkande suka gorko jahroowo e duuɓi 21, njogoram ! Ina gasa ndeeɗoo jokkere ɓura haawde yimɓe, nde tawnoo, wonande sammeere junngo ndee, jokkananooɗo oo ko kañum jeyi sammeere junngo ndee, ɗooyene, suka oo jokkanaa ko tergal ittangal e neɗɗo maayɗo. Sammeere junngo, waɗi ko ƴiye e teewu e ɗaɗi,

Abdullaay Wad waawi mbonka

Ɗum wonaa bulet e Abdullaay Wad. Haalde ɓutta walla mbonka. Kono hay gooto meeɗaa miijaade omo waawi yettaade ɗo o yettii Makki Sal ɗoo, so wiccude ɗum mbonɗam e haalde coofka ka yooɗaani e hunuko neɗɗo baawɗo wonde fof, alaa ko haali mawɗo saka nayeejo, saka kadi dokkanooɗo teddungal ardaade leydi no diidorinoo. Kono, haal pulaar ina mbiya « hoto ƴeew ñiŋaaɗo, ƴeew ñiŋoowo » nde tawnoo haala mbonka, ina hasii yaltata ko e hunuko luuɓko.

Koolol pattamlamol rewɓe sooninkooɓe

 

Alaa ɗo yahnoo kadi artii ɗo wonnoo. Ko Sooninkooɓe ɓamnoo haawde leƴƴi ɗi koɗdi fof maa mbiyaa ko e ngolɗoo laawol ɓuri. Rewɓe sooninkooɓe Nuwaasot, catal e Fedde Muritaniire daraniinde ɓamtude Ɗemngal e Pinal Sooninkooɓe njuɓɓinii ñalɗi pinal pattamlami ñalnde 19, 20, 21 e ñalnde 22 marse 2015 e nder Nuwaasot. 

Juulde rewɓe to Likseyba

Hono no rewɓe winndere ndee e rewɓe Muritani mawniniri 8 marse 2015, ko noon rewɓe falnde Likseyba mawniniri ñalngu nguu. Denndaangal rewɓe komin oo mbaawii renndude e ñalawma oo gila puɗal haa mutal to dingiral yeeso galle gardiiɗo falnde ndee. Ko e mbaadi Moritani ñalawma oo yuɓɓinaa sabu ko safalɓe e fulɓe e sooninkooɓe fof ndenndi e ñalawma oo, e tawtoreede gardiiɗo falnde ndee e meer komin Likseyba, hono Mohammadu Mustafaa Kan e diisneteeɓe mum e hoohooɓe nokku oo.

Hiirde Catal Kayhayɗi

Ñalnde alet 15 marse, musiɗɗo Gumaalo Umaar Soh waɗii hiirde e nder heen o tonngii heblo ngo o waɗnoo Nuwaasoot, tuggude e 02 haa 07 marse. Hiirde ndee waɗi ko e ñiiɓirde fedde nde wonaa laamuyaŋkoore ESE. Terɗe catal FƁPM to kayhayɗi ngarii e keewal, almuɓɓe duɗal Gurel Saŋe kadi tawtoraama. Tiitoonde heblo ngoo e Farayse ko