Idirs deby itno

Sankaare Idiriis Debi Itno e baɗte mum

Tintaama ñalnde talaata 19 abiriil 2021, warngo Hooreejo leydi Caad, Idiriis Debi Itno. Ɗum kewi ko caggal nde o gaañii e wolde gaañanɗe ɓuusɗe, saraaji wuro Maaw, hedde kilooji 300 feewde Njamena,...
Bookara Aamadu Bah - Bocar Amadou Ba

Fulo jokkondiral men e Initiatives News

Jokkondiral hooreejo Fooyre Ɓamtaare e jaaynde Initiatives News : Ƴellitde ɗemɗe ngenndiije nder jaayɗe Fooyre Ɓamtaare ko jaaynde lewriire humpitoore, findinoore. Kayre woni wootere wajjere yaltoore e ɗemngal ngenndiwal...
seedtiiɓe fooyre ɓamtaare

Miijo maɓɓe he Fooyre Ɓamtaare

Seedantaagal Usmaan yook (John Holmes) “ Mboɗo heewi wiyde Fulɓe ɓe njokkondirat-mi ɓee, wonde Fooyre Ɓamtaare ɓuri heewde (e faayodinde) loowdi hay jaayɗe keewɗe...
Fooyre tonngoode 200

Tonngoode 200 yo juut yahde e cellal, kisal e mbaawka

Teemedere e cappanɗe nay e naye ujunere waktu (144 000 w), hawrata ko balɗe ujunnaaje jeegom (6 000). So waɗtaama e duuɓi, wona sappo e jeegom hitaande (16) e lebbi jeetati (8)....
Hamed Bakayoko

Sankaare Hamed Bakayoko

Hamed Bakayoko, lollirɗo Hambak wonnoo Jaagogal Garwanal e sabbordu sankiima ñalnde 10 Mbooy (marse) (marsa) 2021 to wuro Almaañ Fribourg, to o yahnoo safroyaade. Wiyaa noon nawti mo « fekkuru ɓernde »...
Fooyre Ɓamtaare tonngoode 200

FOOYRE ƁAMTAARE, 200 tonngoode !

Ko e lewru sulyee 2012, Fooyre Ɓamtaare yaltinnoo tonngoode mum 100, heen 30 tonngoode ko hakkunde 1980 e 1989, heen 70 tonngoode ko hakkunde 2006 e 2012. Jooni (abril 2021), woni duuɓi...

Hakkille njeerteejo II : Hoto kormo-ɗee miijooji !

Ndee winndannde jokkata ko winndannde wiyateende “Hakkille njeerteejo” yaltunoonde e Fooyre Ɓamtaare, tonngoode 198, feebariyee 2021. E nder ndeen winndannde, en mbertiino ndaɗɗudi tammbiindi miijo njeerteewo, en kollitii heen laabi miijorɗi e...
Kaalden Goonga

KAALDEN GOONGA : Miñi mum miijo, ko miijtaade

Haaliyankooɓe ene mbiya « Miñi mum miijo, ko miijtaade ». Kala ko aadee ene hunoo, yo o taw terɗe mum ene kattani gollaade. Miin e bayɗo no am, min teskiima, won e ngonkaaji, ene...
Natal ŋarɗinirgal yaynirde e binndi diine lislaam

Daartol Annabi Nuuhu (4)

Caggal ɗuum, nde Nuuhu yettii makka, o wanngii laabi jeeɗiɗi, refti heen ko o ñaaganii koreeji makko Geno toowɗo oo, Geno jaabii ñaagunde makko. Nde o gayni hijjoore o arti, geno tellinani...
Sonko e Ajji Saar

Sonko-sonko Usmaan waɗii oolel

Usmaan Sonko ko e luulndiiɓe laamu Makki Sal jeyaa gila e wooteeji 2019. Kanko ardii heerto PASTEF, kadi ko o sarɗiyanke to Suudu sarɗi dowla Senegaal. Suka debbo ina wiyee Aji Raabi...
Laylayti renndo

Kuutoragol laylayti : Kellife-ɗen !

WhatsApp, korsungel meeɗen ine waɗi haala e balɗe jawtuɗe ɗee. Addi haala ko WhatsApp wiyi ine hesɗitina sarɗiiji kuutoragol mum. Kala e miliyaaruuji ɗiɗi huutortooɓe WhatsApp ɓee caliiɗo ɗii sarɗiiji kesi, waawataa...
hakkille njeerteejo

Hakkille njeerteejo

he kuɗol Dr Muhammadu Faalil Sih Haala ko geɗal dowrowal nder renndooji yimɓe. Ko heen ngostondirten kabri e kala ko toɗɗii ɗum. Caggal jeewte goowaaɗe, yimɓe ina kuutoroo haala...