Natal daarti diine

Daartol Annabi Nuuhu (3)

Ɗoo njahratno-ɗen he tonngoode 198 : Wutte Aawaja. Aawaja meeɗii finde subaka o noddi yimɓe wuro maɓɓe o wiyi ɗum en mbiɗo yiɗi kettanon mi wutte bagi bukki, yimɓe wuro ngoo njooɗii njeewtidi...
Aji Saar e Usmaan Sonko - Nafisatu DSK

Aji Saar / Sonko : ko nafisatu / DSK ?

"So Nafisatu Jallo liɓiino DSK, ndeke Aji Saar foomniima Sonkoo" Aji Saar walla Nafisatu Jallo Senegaal, nanaaɗo ko neeɓaani caggal tuumaamuya ka o fawi e Soŋkoo, lollii kono kadi ...
Kaalden Goonga

So aduna wonno lacciri, laalndortee ko kaaldigal e kaaltidal, diisnondiral e coccondiral

Pulaar ene wiya : « so aduna wonno lacciri, laalndortee ko kaaldigal e kaaltidal, diisnondiral e coccondiral ». Ceerno men Njaay Saydu Aamadu ɓeydi heen « gondigal ko caanngol, jolataa e mum so wonaa joom...
Sala Rooso

Sala Rooso, en kooliima

Jaagorɗe Muritani e Senegaal e sosiyatee biyeteeɗo Polychangda Engineering Co Ltd ciifondirii, ñalnde alkamiisa 23/03/2021 to Rooso, nanondire puɗɗagol golle e huufo golle sala Rooso. Wonande Muritani ko jaagorgal kalfinaangal kaalis (Muhammed...
Usmaan Sileymaan Kan, fentande hoore mum golle

Usmaan Sileymaani Kan : fentande hoore mum golle

Yarham mum Jibi Hammee Lih wiynoo : “tuubaako siiɓiima neɗɗaagal men lomtinii tuubakaagal”. Eɗen mbaawi wiyde wonde ngolɗoo konngol ine heewi goonga, haa teeŋti noon to bannge jaŋde e nguurndam. Ine anndaa hannde, he...
Eggande Mbaañ, njirleewa e ndeegoowa

Weeyo : eggande Mbaañ !

Ɓeeynirɗe tati duñooɗe e lebbi suwee-sulyee 2020 faade Mbaañ (Mars), njettiima  toon e lewru feebariyee 2021 ɓennundu nduu. Heen ɓeeynirɗe ɗiɗi, ka Emiraat  leyɗe Aarabeeɓe inniraaka “Yaakaare” e ka Siin (Tianwen-1) ngidii yettaade,...

Losko Suudu Sarɗi yaaɓanii daawal kesal

So eɗen teskii, hitaande 2020 ndee beeli njowii ko e losko ngo goomu Suudu sarɗi Moritani umminnoo feewde e jiilgol laamu Abdul Ajiiju ko ina tolnoo e duuɓi sappo. Ngoon losko joofiino...
Maaɗe tati pelle pine ngenndiije

Toɗɗogol terɗe Diiso Ngenndiiwo Jaŋde : pelle pinal mbeltaaki

Jokkorde pelle pinal ngenndiije, hono FƁPM, AMPLCS, e APROLAWO, suniima nde nani terɗe Diiso Ngenndiiwo Jaŋde (DNJ) toɗɗaama, tawi hay heen gooto jooɗanaaki ɗum heen. Caggal mbayliigaaji jaŋde keewɗi,...
Ñalawma winndereejo ɗemngal neeniwal gollordu dallinannde

21 feebariyee, ñalawma winndereejo ɗemngal neeniwal : gollordu dallinannde

Caggal hooreejo, ko Dr Alasan Jah rokkaa konngol, ɗuum ko e udditgol ñalngu nguu. Caggal ɗuum, to joɗnde Dallinannde too, yeewtere heewnde faayiida yuɓɓinaama toon e gardagol cukko-hooreejo, hono Mammadu Haasi Mbay, e...
Natal Ñalawma ɗemngal neeniwal 2021

21 feebariyee, Ñalawma Ɗemngal neeniwal : « Semmbinde keewal ɗemɗe ngam naatnugol majje nder jaŋde...

Hikka kadi, Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani mawninii, ɗo joɗnde mum ɗoo, Ñalawma winndereejo Ɗemngal neeniwal, ñalnde alet 21 feebariyee 2021. Hade ɗuum, ñalnde aset 20, nulaaɓe cate jeegom (6) FƁPM gonɗo he...
Natal nyalawma winndereejo demngal neeniwal

21 feebariyee, Ñalawma winndereejo Ɗemngal neeniwal

No winndere ndee he kuuɓal mum nii, 21 feebariyee kala, pelle pinal ngenndiije, hono FƁPM, AMPLCS, APROLAWO, he dow ndeenka UNESCO, kam enne ine mawnina Ñalawma winndereejo ɗemngal neeniwal.
Daarol Sammba gelaajo

Daarol Sammba Gelaajo Jeegi

ngalu pinal winndere ? Muritani sakkitii (ɗaɓɓii e) UNESCO binndugol Daarol Sammba Gelaajo Jeegi he ngalu aadeewu (ngalu winndere). Ko jooni laamu Muritani felliti hankadi ɗaɓɓude he UNESCO nde waɗtata « Daarol Sammba...