Ñakki, koɗo tiiɗɗo hoore

0
1870
Ñakki, koowooje lelnde
Koowooje piɗooje

E ɗii duuɓi ɗiɗi haa tati cakkitiiɗi, yimɓe heewɓe e nder Nuwaasoot ina ngoytoo wondude e ñakki nder galleeji mum en. Hol no koɗo jaroowo ƴiiƴam haɓortee ?

E ɗii duuɓi ɗiɗi haa tati cakkitiiɗi, yimɓe heewɓe e nder Nuwaasoot ina ngoytoo wondude e ñakki nder galleeji mum en. Ñakki ko koowoyon ciiɓotookon ƴiiƴam, mettukon haɓde, ñookotookon e mbalndi neɗɗo, ina padi haa leloo ngam siiɓaade ƴiiƴam mum. Oo teskuya noon haaɗaani tan e Nuwaasoot, sibu Farayse ina teskii e ɗii duuɓi 2 ɓennuɗi, ñakki ɓeydiima heewde e leydi hee (e nder winndere ndee e sifaa ɓurɗo yaajde) hakke laabi laabi tati, ɗuum ko wonanade anndaaɓe ɓee tan !

Ko goonga nii, ɗe mbarataa, ɗe ñawnataa ɓalndu neɗɗo, kono aɗe owna hakkillaaji. Kala wonduɓe heen ceertat e ɗoyngol, ɓerɗe mum ceerataa kadi e daraade.

Ina sikkaa ine e jeyaa e ko addani ɗi ɓeydaade saraade, yah-ngartaa yimɓe, sibu ñakki ndiwataa, toŋƴotaaka, ŋaayat tan. Ɗum noon ko yimɓe ndoondotoo ɗi. Ɗi ɓuri horsinde ko comci niɓɓi gulɗi, ɓurɗi heewde taweede e kaake ɗannotooɓe walla e comci tunwuɗi, maa walla e jipporɗe e daabaaji jolnooji yimɓe (biisuuji, laaɗe njoorndi ekn…). Feccere otelaaji Farayse meeɗii heɓde ɗi. Baasal kadi ina jeyaa e ko ɓeydi ɗum, sibu joomum en heewde ko kocci kaake berlaaɗe ngam huutoraade ɗum en. Kono opitaaluuji e sinemaaji e ekkolaaji ndaɗaani heen.

Ñakki ko koowooje metteɗe haɓde sibu cuuɗotoo ko e nokkuuji ganiiɗi. Kono ɗi pawti heen kadi tiiɗde wonki e woowtude yoga e posone koowooje, sibu yoga heen (9 nder 10) mejataaɗi nii, nafataa e majji hay huunde. Yanti heen, Alla ina waɗi e ñaaki kaawis : njogoram ngori kii wayi seeɓde ko no meselal nii, ɗo heɓi e ɓalndu njarli kii fof ñippat heen, woppa heen kañtuli keewɗi, jibinoyooji ɓikkon keewkon.

Ɗum noon feere wootere kaɓgol e majji ɓurnde yuumtude, tawi kadi heewaani tanaa posoneeji, ko idii fof ko humpitde yimɓe ɓee e anndinde ɗum jikku kullel ngel, yanti heen ko hoolkisaade kaake mum caggal ɗanngal, e aadoraade ƴeewtaade mbertateeri. Ñaaki wayi ko no cumu nii, so yeebaama haa jaɓii, haɓde e mum ina metti, ɗum woni, so woppaama haa yeñii no feewi, ine metti haɓde. Ko waawi heen wonde fof ko hare naamniinde muñal no feewi. Feere woɗnde yuumtunde waawnde huutoreede ko nguleeki e ɓuuɓol.

Bookara Aamadu Bah

 

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.