Maayde wul Bederdiin, daande ko wootere

0
1150
Muhammed el Mustafa wul Bederdiin
Maayde wul Bederdiin, daande ko wootere

Sankaare Muhammed el Mustafa wul Bederdiin

Wul Bederdiin, gooto e Muritaninaaɓe ɓurɓe dowlude to bannge politik, baɗɗo nguurndam fof he haɓanaade nuunɗal nder renndo, e yooltude hujjaaji ñoolaaɓe e heedaaɓe, sankiima ñalnde 7 oktoobar 2020  to Tisi-Usu (Tizi-Ouzou) to Alaseri, to o safrotonoo ko ina wona lebbi tati. Teŋre makko artiraa he Nuwaasoot ko ñalnde aset 10 oktoobar 2020. Ko oon jamma kadi o wirnaa. Jamaanu keewngu nootiima e wir-wirnde makko, tee daande ko wootere, « Muritani waasii ɗoo neɗɗo tedduɗo, baɗɗo nguurndam fof e hare ngam potal e nuunɗal ».

Ndeen hare, o fuɗɗii ɗum ko gila he kitaale 1960 nde o tawtoraa cosgol senndikaa jannginooɓe arab, o toɗɗaa e yiilirde mum, hade makko waɗeede hooreejo mum e hakkunde 1966 e 1969. Omo jeyaa e yimɓe seeɗa sosɓe Dillere ngenndiire demokaraasi (lollirnde MND) ñalnde 1 abril 1968 to Tokomaaji. O nanngaama e cili keewɗi o sokaa sabu o aybinii fenaande walla o ɗaɓɓii nuunɗal.

Omo jeyaa e ɓe Dillere makko politik nelnoo yo njooɗodo e Goomu kalfinaangu geɗe renndo yonta laamu Goomu Konu ngam Kisal Ngenndi (CMSN) e hitaande 1979 ngam fewjude ƴellitgol ɗemɗe ngenndiije.

Omo jeyaa e yimɓe ɓurɓe maantinde e teskeede to Suudu sarɗi hakkunde 2007 e 2013 sabu laaɓtugol haala makko ngam yettinde caɗeele miskineeɓe e tooñaaɓe.

Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani e Fooyre Ɓamtaare ine ndennda sunu e ɓesngu makko e Muritani no diidorinoo sabu ngal baasal mawngal.

Innaa lillaahi wa innaa ileyhi raaji’uun.

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.