Ganndal Kuule Asamaan : Naange

0
2757

Naange nge njyaten e dow koyemen nge, ko deental keneeli keewɗi (gaasuuji keewɗi): ene tawee heen henndu ndiyameeru (gaas* ndiyameejo) wiyeteendu “hydrogène” e ɗemɗe tuubakooɓe, gaas biyeteeɗo eeliyom*, gaas asot*, gaas ƴulɓe (gaas Karbonik*), gaas nafnuurndam (gaas oksiseen*). Inɗe maantoraaɗe (*), wonaa inɗe fulfulde (wonaa pulal): ko konnguɗi leyɗeele tuubakooɓe, kono ko konnguɗi ganndal, hay gooto jeyaa, yimɓe fof ena mbaawi huutoraade ɗi;

Naange nge njyaten e dow koyemen nge, ko deental keneeli keewɗi (gaasuuji keewɗi): ene tawee heen henndu ndiyameeru (gaas* ndiyameejo) wiyeteendu “hydrogène” e ɗemɗe tuubakooɓe, gaas biyeteeɗo eeliyom*, gaas asot*, gaas ƴulɓe (gaas Karbonik*), gaas nafnuurndam (gaas oksiseen*). Inɗe maantoraaɗe (*), wonaa inɗe fulfulde (wonaa pulal): ko konnguɗi leyɗeele tuubakooɓe, kono ko konnguɗi ganndal, hay gooto jeyaa, yimɓe fof ena mbaawi huutoraade ɗi;

*gaas ko henndu, kono firtaani henndu duñooru ndu. Oɗon nganndi neɗɗo ena banoo ko uuri (ko nanndi e lati walla cuuraay), ena banoo ko luuɓi (henndu jiiba), ena banoo ko woynata gite haa ñitte njalta (ko poliseeji keewi werlaade e yimɓe murtuɓe ko). ɗum fof ko gaasuuji ceertuɗi fiyaaku, ceertuɗi uurgol walla luuɓgol, walla lammugol, baawɗi baneede e nder henndu ndu poofaten ndu: ko uuri, ko luuɓi, ko uuraani luuɓaani, ko banotaako. ɗum fof ko geɗe ceertuɗe baawɗe won’de e nder henndu duñooru ndu. ɗum woni gaas. Gaas ko konngol ganndal, leƴƴi fof ena mbaawi huutoraade ɗum.

ɓuri heewde to naange ko gaas ndiyameejo (gaas hidoroseen). Ooɗo gaas noon ɓuri gaasuuji ɗi fof hoyde. To jooɗorɗe metewo, ko ooɗo gaas feewnetee, wuttee e nder paali dalli (e nder mankaaji), ɗalee “haya” e weeyo, weɗoo faya dow. Ko ɗum metewo en ɓetirta kafeeje weeyo leydi, ko nanndi e doole henndu dow, wulɓuuɓndi e dummbo weeyo. Waɗi noon ooɗo gaas ɓuri henndu ndu poofaten ndu hoyde. To naange to, e nder 100 fof, gaas ndiyameejo ma roondo heen 70 e keewal.

Gaas ɗiɗaɓo e keewal, ko gaas eliyoom: ooɗoo-ne, e nder 100 fof, ma o roondo heen 29 e keewal. Ko ɗum waɗi, to naange to, e nder 100 fof, 99 roondii ɗum ko deental ɗii-ɗoo gaasuuji ɗiɗi (mo ndiyameejo o e mo eliyom o).

Ko fayti e tagoodi weeyo naange, ngo mahorii ko paɗe-paɗe:

-faɗo adanngo ngo wiyetee ko Fotosfeer: ko ngoo-ɗoo faɗo nuldata en caafe naange ɗe njiyaten ɗe. So en ndaarii naange ñalawma, e nge ranmi: ko faɗo ngo njiyaten ena ranma. E nder weeyo naange, ko ngoo-ɗo faɗo wiyeteengo Fotosfeer ɓuri ɓuuɓde, sabu tamperaatiir maggo (wulɓuuɓndi maggo) ko 4500° tan (ujunnaaje 4 pawɗe 500 degere). Mbaason yejjitde noon, hono ndiyam moƴƴam laaɓɗam so fasnaama haa fasii, nguleeki mum ko 100° (teemedere degere). Faɗo Fotosfeer ngo ma sowo ndiyam pasɗam wulde laabi 45, kono ko kanngo ɓuri ɓuudɓe e ko heddii e naange ko!

Les Fotosteer (fayde e nder naange) woni toon ko faɗo pattoowo, no fayannde (no barme) fattirta nih.
So en ngummiima faɗo Fotosfeer ngo eɗen njippoo en e nder naange, ngadotoɗen jippaade ko e faɗo wiyeteengo Koromosfeer. E nder ngoo-ɗo faɗo, nguleeki wonata ko e ɓeydaade haa sowoo 10.000° laabi keewɗi. Tekkeendi faɗo Koromosfeer ngo ko hakkunde 12.000 haa 15.000 km. Jirgitte e gawuuji mawɗi ena mbaɗa e nder ngoo faɗo. ɗee jirgitte so pettii ena njaha haa naatoyaa e faɗo won’ngo dow wiyeteengo Kuuroon naange, walla so en njiɗii mbiyen ɗum e pulaar Kaala naange. Kaala naange ko faɗo weeyo naange ɓurngo toowde. E nder maggo, nguleeki ena ɓeydoo haa yettoyoo walla ɓura degerrji milioq! Jirgitte baɗooje e nder faɗo Koromosfeer ngo, ena njaha haa naatoyaa e lefol naange ngol (kaala naange ka). Njuuteeki jirgitte ɗe ena cowoo kilomeeteruuji ujunere.

No mbiyno-ɗen nih, faɗo Fotosfeer ngo ɓuri tigi ɓuuɓde e paɗe goɗɗe ɗe. Ngo’o faɗo Fotosfeer fawii ko e ɓanndu naange; ndu ɓanndu noon fattat no barme fattirta nih, no fayannde e dow jeyngol nih. Pattanɗe ɗee noon ena mbaɗa dille keewɗe nannduɗe e diiraali e piyanɗe. Diiraali e piyanɗe gummotooɗe e ɓanndu naange  ndu, fiyaaku mumen e fiyaaku mbommboo atomik nanndi, kono kañum en ɓuri bommbooji atomik doole ɗo woɗɗi. E nder ɓanndu naange fattooru ndu, aɗa ɓeydoo mutde e nder heen tan, nguleeki ena ɓeydoo mawnude, haa ɗum ɓura milioqaaji e milioqaaji degereeji.

So wiyaama nguleeki naange ko milioqaaji degereeji, ɗum jommbaani etee yedekinaaki, sabu ƴeewen ɗum tan e hakkilllaji men.

Xeewee tan jeyle kuɓɓaten walla cumu ladde, nguleeki mum ena ɓura degereeji ujunnaaje e ko fawi. Kono so cumu waɗi, walla so jeyngol mawngol huɓɓaama, so a woɗɗitiima ko foti meeteruuji 100, a tinataa nguleeki ki. Xeewee tan, enen ngoytoo sahaa fof nguleeki naange, tawii noon ngoɗɗeeki hakkunde naange nge to woni to e men ko kilomeeteruuji 149.600.000 (hedde Kilomeeteruuji 150 milioq)! 

Eɗen poti faamde kadi, laana ndiwoowa so fayii to naange ena ƴeewa ɓetde nguleeki mum, yettotaako tawa taayii wontii henndu ko yaawi ! Haawnaaki maa heewɓe mbiy hol no ɗum anndiraa, hol no ki nguleeki ɓetiraa.

Kono paamen tan, geɗe keewde paytuɗe e naange ɓetiraa ko hiisa, etee ko hiisa luggo ɓetirtee. Ngannden kadi, ko fayti e Lewru, hade yimɓe yahde toon, annduɓe kiisinooma kala ko fayti e mayru. Nde Ameriknaaɓe njahnoo toon ñande 20 lewru Suliyee e hitaande 1969, tawaa kala ko hiisannoo hade maɓɓe yahde toon ko goonga. Yahnoo toon ko Neel Mastrong e Aldrin, laana maɓɓe wiyetenoo ko « appoloo » 11. (Ko ndeen ñabbuuli  gite ngari e men, nginnirɗen ɗum  “appolo”).
Umar Abdalla Wele
Ina jokki