Woote : goonga walla gubbe

0
1583

 

Miijo makko ko sosde goomu diisnondiral njaajngu hakkunde laamu nguu e luulndo ngoo, ngam yeewtidde e faamonidrde e toɓɓe luurdaaɗe ɗee. Ina wiyee o wiyii omo “heɓii e yaajtinde CENI, ngam heƴnude heen luulndo ngoo”. Mesawuud ɗaɓɓiri mo jaabawol binndangol… E miijo heewɓe, ɗumɗoo firti tan ko Abdel Asiis jaɓaani feere Masawuud ndee…

 

Miijo makko ko sosde goomu diisnondiral njaajngu hakkunde laamu nguu e luulndo ngoo, ngam yeewtidde e faamonidrde e toɓɓe luurdaaɗe ɗee. Ina wiyee o wiyii omo “heɓii e yaajtinde CENI, ngam heƴnude heen luulndo ngoo”. Mesawuud ɗaɓɓiri mo jaabawol binndangol… E miijo heewɓe, ɗumɗoo firti tan ko Abdel Asiis jaɓaani feere Masawuud ndee…

Geɗe keewɗe ina teeŋtina oon faamamuya, sibu, caggal ɗuum, Abdel Asiis wiyii wonde “woote carɗinooje e minisipaal ko juɓɓinteeɗe e lajal dottangal ngal, sibu heblo majje gasii to bannge njuɓɓudi, tee laamu nguu tottii CENI denndaangal ngalu katojinaangu ngam waɗde golle mum“. Kaa haala noon, ina laaɓti, bonnii maslahaa Masawuud dogannoo e mum oo, sibu, ina jeyaa e nafoore diisnondiral potnongal waɗde ngal, nanondirde e lajal woote. Wul Maham, gooto e depiteeji laamu nguu, gooto e ɓurnooɓe mammude e ittugol Siidi e laamu, wiyii ko ɓooyaani koo “min ndirtintaa lajal woote ɗee hay hojom, njiɗɗo fof yo ar, mo yiɗaa yo jooɗo !” Ɗum noon, firti tan ko laamu nguu yiɗaa hay kaaldigal paatungal e woote : ngu fittii dingiral maggu haa laaɓi, ngu toɗɗiima ñaawooɓe maggu, ngu dikkiima heen heddiiɓe ɓee.

Kono COD, to bannge mum, yaltinii miijo mum ñalnde 15 mee 2013, ngam ɗaɓɓude woote “bellitiiɗe, nuunɗuɗe, laaɓtuɗe”, potɗe tuugaade e calɗi nay: 1. Ngardiigu politik koolniingu ; 2. Juɓɓule woote kattanɗe ; 3. Jaamburaagal laamu e denndaangal juɓɓule mum ; 4. Heblo moƴƴo to bannge karallaagal.

Wonande toɓɓere adannde ndee, hono ngardiigu politik koolniingu, COD wiyi ko “so mawɗo wunmii, wumtii anndii ko gite nafata”, ɗum noon, ko kewnoo 2009 koo, e no hooreejo leydi oo e mawɗo hilifaaɓe oo ngardorii leydi ndii nii, kollitii ɓeen mbaawaa yuɓɓinde woote nuunɗuɗe, ko “guwarnama nanondiraaɗo tan waawii gaddaade nuunɗal woote garooje ɗee”. Yanti heen, hooreejo hilifaaɓe oo e hilifaaɓe heddiiɓe ɓee ina poti hunaade waasde wonde kanndidaaji e woote garooje ɗee, ɓe kunoo ɓe keedantaa hay kanndidaa gooto. Wonande toɓɓere ɗiɗmere ndee (Juɓɓule woote kattanɗe). Yimɓe fof kawra e fotɓe ardaade ɗum en ɓee, haa arti noon e : hooreejo e terɗe Diiso Doosɗe ; Hooreejo etaa siwil ; Hooreejo doggol woote ; Hooreejo e terɗe CENI, Hooreeɓe jaaynirɗe dowla. Wonande toɓɓere tataɓere ndee, yimɓe fof ina nganndi, “kala mo laamu e jawdi mum e maaɗe mum nguuranii, ko oon hawata. Ko kanndidaaji gonduɗi e laamu kuutortoo jawdi laamu (otooji, abiyoŋaaji, kaalis leydi), foksineeruuji (siwil en e militeer en), yimɓe fof ina kucciti heen. Ɗum jiidaa e nomgol yimɓe e poostooji, e ustugol lemmpooji, dokkitgol golle laamu, keɓgol weccudi e comagol, ekn… ina kuutoree ngam soodde yimɓe. Yanti heen, kala ganndaaɗo heɓotaako, ittee e golle mum, haɗee hakkeeji mum fof, hulɓinee…” Ko ɗum tagi “woote mbaawaa wonde nuunɗuɗe e laaɓtude tawi jaamburaagal laamu tabitaani ; ngaal jaamburaagal noon ina ɗaɓɓi : 1. Ƴettugol sariya paatuɗo e jaamburaagal laamu ; 2. Seerndude dowla e politik, e nomgol, ko adii woote paaɗe, foksineeruuji tawa alaa ɗo tuugnaa so wonaa e kattanɗe mum en ; 3. Waasde naatnude politik e dokkitgol golle laamu ; 4. Dottugol ɗo bidseeji kampaañ woote potaani diwtude; 5. Ardiiɓe konuuji ɗii (konu, sanndarmori, garde, polis…) kunoo, ngoonda maa ngon jaambureeɓe ; 6. Jaaynirɗe dowla ɗee ngudditanee yimɓe fof, ardotooɓe ɗum en ɓee ngona hellifaaɓe anndiraaɓe jaamburaagal to bannge politik. “

Toɓɓere nayaɓere ndee, ‘’heblo moƴƴo to bannge karallaagal’’, e ngo ɗaɓɓi: go’o, juurnitagol sariyaaji woote tawa ko e nanondiral ; 2. Loskitgol doggol woote ngol ; 3. Dottugol lajal woote, so tawii en njenanaama fotde 90% yimɓe ɓee mbinnditaama, tee 80% (joyaɓe nay) ƴettii karte mum en dentitee ; 4. Waɗooɓe politik tawtoree keblugol doggol woote ngol ; 5. Bayyingol doggol woote ko adii nde kanndidaaji nganndetee ; 6. Yimɓe nanondira e lajal ñalɗi woote ɗee.

AP : « L’Alliance Patriotique » (Kaɓɓondiral ngenndiwal) denndinngal partiiji tati (RD mo Mustafa wul Abeydarahmaan, e MPR mo Kan Haamiidu Baaba e ADIL mo wul Waagef) hollitii, e bayyinaango yaltini ñalnde 21 mee 2013, wonde, e sahaa mo yimɓe ngoni e yiylaade maslahaa hakkunde ɓiɓɓe leydi ndii, alaa ko laamu nguu hollita ko ina wallita ngaal paamondiral. Ngu teskoraa boom ko golle ɗe mballittaa hoolaare. Yeru, Ceni ina jokki e yowitaade e laamu nguu, tawi noon ngu fotnoo ko jogaade kattanɗe timmuɗe. Lajal woote ngal, ko laamu nguu tan kadi anndani ɗum, ina waɗira no weliraa… tee darnde maggu laaɓaani. E oon sahaa gooto, yimɓe nana tan nomee fawaade e goobu mum en politik e nder njuɓɓudi laamu nguu. Hay balle aduna rokkata miskineeɓe, ummoriiɗe caggal leydi, nana celnee laawol potnoo rewde, ina kuutoree ngam soodde yimɓe.

Bookara Aamadu Bah