Koronaa hawii hanndiima ! “Makka, go’o koorka jurminiiɗo”

0
2013
Makka, ñalnde 1 koorka 2020
Makka, ñalnde 1 koorka 2020

Makka, ñalnde Aljumaa go’o koorka 1441 Hijriya, ine hawri e 24 abril 2020. Ñalnde heen kadi ko aljumaa hawri. Ɗuum haɗaani Kaaba, nokku ɓittatnooɗo yimɓe e sahaa kala, haa teeŋti e koorka e aljumaaji, wiiɗnude. Makka noon heeroraaki ɗum hikka. Gure mawɗe winndere ndee, ɓittatnooɗe yimɓe (Pari, New York e goɗɗe) fof ko nii ciforii. Hol baɗboniijo oo ? Ko Koronaa wiris Covid-19, woni baɗboniijo oo, ndee tagoore nde timmaani hay kullel. Kanngel ari siftinde aadee en hay huunde ngonaani. 

So tawii ko goonga, koronawiris hawii hanndiima aduna oo kala : hol miijinooɗo leyɗe Orop ɗe gannde mum en,  e tippudi cafrirɗe mum mbayi yahrude yeeso nii fof, ina ndonkana mboros ? Hol miijinooɗo leydi ɓurndi heewde doole he aduna oo, ina ɓura boomaade e nguuɗoo ñawu haa soldateeɓe mum, ko ina tolnoo e teemedde teemedde, ina maayra no buubi nii he laana ndiyam ka njolnoo ? Hol miijinooɗo wonde juulɓe ina egga jamaaji e jumaaji mum en, hijjoore haytinee ?

Koronawiris ko konngol  jaajngol e hitaande 2020 ndee. So hitaande hesere  dariima ina heewi ko yimɓe nduwondirta « yo hitaande ndee ardu en malu e cellal e ƴellitaare ». En nganndaa hikka, mbele e darorɗe mayre mbar en njaabanaama. Waɗi en wiyde noon ko tuggi lewru saawiyee 2020 feewde jooni, aduna oo fof yerɓii sabu ñawu ndaaɓ-ndaaɓtondiroowu biyeteengu Covid-19, lollirngu koronaa.

Hol ko woni Covid-19 ?

Covid-19 korona annomini kono “durmo” nii walla maɓɓo, tuubakooɓe mbiyi : “grippe” sabu joomum heewi ko faaweede, ɗojja ɗojjo yoorngo ngo aldaa e kaakte, becce mum muusa, foofaango saɗta. Ɗeen maale fof noon ko caggal nde ñawu nguu fuɗɗii heɓindaade mo sellaani oo. Ko adii ɗiiɗoo peeñɗi noon, alaa ko joomum hollirta tigi rigi kono so tawii neɗɗo ina wuuri he sato ɗo ñawngu nguu teskaa, omo foti, ko yaaccii, loskoyde ɓalndu makko to doktoor.

Hol ko saabii koronaa ?

Saabii koronaawiris 2019 ko mboros ganndiraaɗo « covid-19 ». Eɗen ceernda noon mborosaaji, mboros mo annduɓe mbiyata “bakteri” (bactérie) e mboros mo ɓe mbiyata “wiris”(virus). Caabotooɗo koronaa oo jeyaa ko he wirisaaji. Bakteri kam safaara mum ina woodaa sabu antibiotikaaji (antibiotiques) ina haɓoo ɗum. Wiris noon ina saɗti foolde, woodi tan ko leɗɗe kaɓotooɗe maale mum : paawle ɗee, ɗojjo ngoo, caɗtugol foofaandu nduu… So oɗon teskii hannde, safaara koronaa ganndaaɗo tan ko suraade, suumde hunuko e kine ngam falaade raaɓo-raaɓo ngoo, sooɗaade dañaa e wallitde joomum so ñawu nguu heɓindiima ɗum : newnande ɗum foofaandu mum haa nde seerti heen kala. Alaa safaara koronaa keɓtinaaɗo woodi tawo. Ko ganndo gooto, lollirɗo Didier Raoul fuɗɗii wasiyaade kuutoragol kolorokin (safaara pali), kono ɗuum suwaa faamondireede tawo, hay so tawii noon won wiyɓe njaribiima ɗuum, ndañii heen yitere moƴƴere (Senegaal).

Iwdi ñawu ngu

uNgu adii feeñde ko leydi Siin e wuro wiyeteengo Wuhan. Ñalɗi gulɗi, heewɓe keddiima heen. Ina tuumaa ñawu nguu ummorii aadee ko e kullon ladde ɗiɗon : wilwilnde e « panngolen » (annama yeendu nii), kullon kon tebbuuli mum en korsinaa to Siin. Jehre heeriinde ɗo teewu mbarakon ladde njeeyetee ina e wuro hee, ndeen ko uddaande e ooɗoo sahaa ! Won ko Hooreejo leydi Amerik, hono Donald Trump, fuɗɗii feññinde, so wiyde « mboros oo ko nehaaɗo, ko leydi Siin aaynii ɗum he aduna oo, teeŋti noon e leydi Amerik », ɗum yimɓe njortaaki heen tawo, kiisii kaan haala ko luural leydi Amerik e Siin ɓurngal ɓaartaade to bannge faggudu (pompondiral), sabu ina laaɓi hannde, e nder aduna oo kala, Siin koko hoonii e dow Amerik e yoga fannuuji (faggudu, karallaagal, fiyakuuji renndo, safaruuji, jawdi kaalis ekn….).

Leyɗeele keewɗe njaayaama hannde ñawu nguu, kono maa mbiyaa to ngu umminoo too, ngu hanndaama toon law,  tawi noon he nder won leyɗeele Orop e to Amerik, ngu reɓii toon no feewi haa pittaali keewɗi mboomii heen.  Hono nguun ñawu ndaaɓoowu taccungo keeri leyɗeele wayri  yiyeede ko e kitaale 1920 to Orop, lollirngu « peste », mboomnoongu ko ɓuri 40 000 aadee, hay so ɗum yettaaki en gaa he Afrik, eɗen nganndi  “peste bovine”, kono nguun ñawu njanoowu he jawdi, fulɓe mbiyata ɗum ko “caaru”, ina seerti e “peste” janoowo he yimɓe oo.

Korona yettiima en ɗoo e Afrik tawde alaa ɗo heddi, yeru daɓɓo : Afrik Worgo ngu yooɓiima toon fotde 58 aadee, Senegaal yimɓe 7, Mali yimɓe 5 ekn… kono ɗuum waɗdetaake e bonannde ñawngu he nder leyɗe Orop walla won ɗeen he Amerik.

Batte Covid-19 he winndere ndee

Batte ñawu nguu he aduna hee ina heewii bonannde. Hannde (26/4/2020) ngu yooɓiima ko ɓuri 200  000 aadee he winndere ndee. Tengiti ngal dow, leydi Amerik heewii maayɓe (50 000 hannde), kadi, ko haawnii heen koo, ko ɓaleeɓe Amerik ɓuri  maayde heen, huunde fennoore jeeyngal jaajngal kollittunoongal wonde ñawu nguu ɓuri yaawrande ko guri boɗeeji.

Kono mbiyen tan batte ɗee ɓuri bonde ko e ngurndam yimɓe ɓee e faggudu aduna oo. Curagol yimɓe yeñcintunooɓe he nokkuuuji mum en, addanii gollorɗi keewɗi dartinde golle, ɗum addani gollotooɓe ɓee nattude gollaade, golle ɓeydii saɗtude he nder leyɗe ɗee kala. So en ƴettii yeru tan tawi en ngoɗɗoyaani, ɗoo he Muritani, yoga e sosiyeteeji uddii, sarwisaaji laamu ina caɗti yettaade, wuurnooɓe e ndoolon mum en, so wonaa ngolli ñaamataa (fitiram golleeɓe, restoraaji, yeeyooɓe ko wonaa nguura, jehe…).Ɗum jibinta ko heege, saaboo murtooji he won leyɗe (Afrik Worgo) tawde gooto e seppatnooɓe ɓee wiyi jaaynooɓe ɓee “ koronaa wara min, ɓurani-min heege wara min ”. PAM (Tuugnorgal Nguura Winndere) ina hiisoo hannde fuɗɗiiɓe heyɗude he aduna hee caggal ñawu koronaa tolniima e 130 miliyoŋ aadee tawta 136 miliyoŋ duuminooɓe he magge ɓee.

E fannuuji goɗɗi, kala ko yowitii e jaŋde e pinal koko dartii : ekkolaaji e duɗe jaaɓi-haaɗtirde uddii, jumaaji nattii juuleede , nokkuuji  beytorɗi e pijirlooji pine (nokkuuji fuku bal, sinemaaji, galleeji pine ekn…) haala mum en haaletaake, kono eɗen teskoo ɗiin nokkuuji kala ko nokkuuji ɗi yimɓe heewɓe nguurnoo sabu dañal ummotoongal heen.

Uddo keeri hakkunde leyɗeele, alaa ndi ɗacci, alaa ko naatata, alaa ko yaltata, gila e yimɓe haa e marsandiis e kuutorɗe karalleeje telɓinii yoga e golle ballittunooɗe ɓamtaare leyɗeele doofole ɗee. Ina jeyaa hannde kadi e ngoƴa  men, uddo hakkunde diwanuuji leydi Muritani sabu yah-ngarta gollotooɓe sarwisaaji laamu, julaaɓe, yiilooɓe eɓɓooji nder leydi, jom soklaaji en e laamorgo   leydi… fof dartiima.

Cofte keewɗe adunayankooje  paɓɓaama walla nii kaaytaama (fuku koyɗe, cofte ɓalli, batuuji mawɗi hakkunde dowlaaji  ekn), to bannge politigi geɗe fof ko jowaaɗe, dingire politigi ko eggaaɗe maa mbiya hannde laamiiɓe ngalaa luulndiiɓe, ma a taw ko “ko ɓuri  sasa yanii e woyndu”. Hay woytortonooɓe waɗi ɗum en yuɓɓinde wooteeji ko mbele ina kormoo doosɗe leydi mum en, njuɓɓinii wooteeji “kersiniiɗi” tawde wonii ko ɓuri heewde e ɓesngu hee nootitaaki heen (Mali e Gine), mbar nii ɗiin wooteeji ina ndagii ?

So tawii goonga haalaama, koronawiris, hay so tawii yiyotaako, memotaako, sabu pamɗugol mum, hawii hanndiima aduna oo kala : hol miijinooɗo wonde leyɗe Orop ɗe gannde mum en,  e tippudi cafrirɗe mum mbayi yahrude yeeso nii fof, ina ndonkana mboros ? Hol miijinooɗo leydi ɓurndi heewde doole he aduna oo, ina ɓura boomaade e nguuɗoo ñawu haa soldateeɓe mum, ko ina tolnoo e teemedde teemedde, ina maayra no buubi nii he laana ndiyam ka njolnoo ? Hol miijinooɗo wonde juulɓe ina egga jamaaji e jumaaji mum en, hijjoore haytinee ? Ɗum hollitii tan wonde doole tago nganndodtaako, ganndal fof e yahrude yeeso, won ko heddoraa.  Ameriik ina foti faamde doole ko luɓal tan, kadi gannde ko beñondirɗe, aadee fof ne kay ina foti ɗum faamde mbele toowal ngal Alla waawi rokkude ɗum fof ina waɗda heen yankinaare, miijtoo no feewi wasiya Nelson Manndelaa : “…yankinaare  jeyaa ko e ɓure aadee, so neɗɗo wonii jankiniiɗo, hollirii yimɓe ɓee wonde ɓuraaani ɗum en, ko ndeen ɓe kormotoo mo, korsina mo”.

Maamuudu Haaruuna Joob

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.