Yeewtere RFI e Makki Sal : « Ko seerndi mi e Wad »

0
2052

 

Laurent Correau (RFI) : Ina wiyee ko a dono Abdullaay Wad. FAL 2012 en ina mbiya nii « wootooɓe ɓee poti suɓaade ko lekki kono wonaa kobjal mum ». Hol ko njaaboto-ɗaa heen ? Aɗa seerti e Abdullaay Wad ?

Macky Sall : E miijo am, miɗo seerti e Abdullaay Wad no feewi, tagooje fof nii ina ceerti.

Yimɓe Fal2012 ko haalooɓe tan, sibu ko e kampaañ wonaa, ko noon foti wayde. Kono kaan haala kay ɓaggaaki e goonga. Seerndi mi e Wad, ko amin ceerti no feewi no min njiyrata laamu e hol no laamortee. Sibu ko ceerungal wonno hakkunde mbaawkaaji ɗii, en ndañataano caɗeele.

Luural amen ko sabu tan Asaambele ngenndi noddii ɓiyiiko ngam yuurnitaade golle mum. Ɗoo tan, luural gorworal ina feeñi ɗoo to bannge ko haani wonde to bannge ngardiigu e hol no jeyi denndaaɗo foti yiyreede e hormoreede. E ooɗoo bannge, jiyle amen ko luurondirɗe ŋaddet.

Caggal ɗuum, amin njogodii luural gorworal to bannge peeñirɗe kewuuji laamu. Laamu hannde nguu, ko laamu mbonnoowu jawdi no feewi. Ko laamu mbaɗoowu jawdi leydi e golle ɗe njahdaani hay batte e ko woodi koo, ɗe ngalanaa faggudu e ƴellitaare leydi hay nafoore wootere. Miin, ɓurani mi ko ngardiigu hakindaare kono njuumtungu, tawa nafoore mum ina feeña to bannge faggudu leydi e ƴellitaare nguurndam renndo Senegaal. Ɗum noon, so mi toɗɗaama, maa seertu no feewi e ko woodi jooni koo. Ma on njiy, maa ɗum seertu no feewi, hay to bannge darnde laamu. Ma en ustu silkobilkooji ɗii, ɓeyden ñamri ndii e nafoore ndee e batte ɗee. Fof golloroytee ko e yeeso juumtingol e ittingol, mbele keɓe seeɗa ina njibina ko heewi.

Yanti heen, miin e Wad amin ceerti to bannge ƴellitgol demokaraasi. Miin, mi bonnataa doosɗe leydi, ko ɗum nii addani mi fellitde, so mi toɗɗaama, artirde manndaa e duuɗi 5, natta wonde duuɓi 7. Toɗɗantee-mi ko duuɓi jeeɗiɗi, kono ko joy mbaɗat-mi. Njiɗ-ɗen ko artirde dowla dartinoowo juɓɓule, ɗooftiiɗo ɗum en. Manndaaji e njuuteendi mum maa ndotte hankadi, piɓoo, ngontaa fiɓto, mbele hooreejo leydi ina natta waawde artirde no weliraa. Ɗum noon ko manndaaji ɗiɗi fat, heen gooto kala duuɓi joy. Winndee wonde ɗum firtotaako.

Joɗle ngenndi (Assises) njaɓiino ɗuum. Ma mi siynu ɗum. Ɗum noon, tiinde am ko tiiɗtinde demokaraasi men, ko sompude juɓɓule cemmbolinɗe e demokaraasi laaɓtuɗo, mo alaa jeddi.

  • Laurent Correau (RFI) : Aɗa waawi haalande min jibinannde maa e iwde maa ?

Makki Sal : Njibinaa mi ko ñalnde 11 deesammbar 1961, hitaande rewnde e jeytaare Senegaal. Baaba am, hono Aamadu Abdul Wuuri Sal, ko haalpulaar, umminooɗo Fuuta, luttuɗo to Siin Saalum gila e hitaande 1948. O wonii ubriyee caggal ɗuum o wonii gardiŋŋe to sarwiis ndema to Fatik. Neema am kadi ko Fuuta ummii. Ndeke ko mi haalpulaar teemedere nder teemedere, kono haalpulaar jibinaaɗo hakkunde Seereer en. Mawnu-mi, ndes-mi debbo jilluɗo, jogiiɗo koyngal e haalpulaar en, koyngal e Seereer en to bannge baaba mum. Yumma makko ko pullo. Ko oo nokku gaadanteejo Fatik mawnu-mi, seeɗa heen kadi to Fuñnjuñ, nder Siin Saalum, ɗo njanngu-mi jaŋde lesre e hakkundeere. Keɓ-mi Bakkaa ko to liisee Gaston Berger, Bakkaa C, fannu siyaas. Caggal ɗuum, mbaɗ-mi jaŋde am toownde fof ko ɗo Duɗal Jaaɓi haaɗtirde Ndakaaru ɗoo. Ndeke ko mi njeñtudi Ekkol Senegaal timmundi. Yeru kadi, mi janngii e Duɗal keblowal aasiñooruuji ganndal lelngo leydi. Caggal ɗuum timminoy-mi jaŋde am, heblo am, to Pari, to Duɗal Farayse toppitiingal petroŋ, rewrude e duɗal toowngal petroŋ e motoraaji to wuro Rueil-Malmaison.

  • Laurent Correau (RFI) : Aɗa heewi wiyde ko a neɗɗo denndinɗo iwdiiji keewɗi ?

Makki Sal : Ina woodi, ko mi neɗɗo denndinɗo iwdiiji keewɗi, sibu, no mbiyru-mi on nii, ko mi haalpulaar to bannge njibiniigu. Kono to bannge pinal ko mi Seereer e Wolof fof. Ko taani am debbo addani mi waawde Pulaar, sibu hay konngol gootol o waawaano e Wolof, hono ɗemngal ɓurngal haaleede e Senegaal. Ko Alla e makko addani mi waawde ɗemngal am neeniwal.  Ko e Fatik, Fuñnjuñ e Kawlak nder Sin Saalum, nokku Jolfuɓe e Seereraaɓe mawnu-mi , walla nii haa e Ñominka. Caggal ɗuum ko Ndakaaru, sibu ko ɗoon mbaɗ-mi jaŋde am toownde. Ɗum noon ndenndin-mi ko pinal Wolof e Seereer, miɗo haala kadi ɗemɗe mum en. Ko ɗum waɗi mi wonnde denndinɗo iwdiiji Senegaal. Ko mi Senegaalnaajo, iwdi Pulaar, neesu Seereer.

  • Laurent Correau (RFI) : Naamnal keeringal. Hol to njogor-ɗaa heednude jom suudu maa e sukaaɓe maa to bannge gardagol fiyakuuji ndenndaandi ?

Macky Sall : Jom suudu am ko debbo jontaaɗo ? Nganndu-moo-mi ko Jurbel, e gootal e ɗanle am wiɗto. Mi wiyii mo nii « So mi yiytaani petroŋ ne, mi yiytii ma ! Ndeke mi sooyaani ». Ko o Senegaalnaajo, o wiyetee ko Mayram Fay ! Jooni noon mbiyat-moo-mi ko Mayram Sal. Fay oo, mi joñii ɗum e oo sahaa. Min ndañdii sukaaɓe tato : ngoron ɗiɗon e dewel. Kono alaa fof geɗal, walla darnde, ɓe njogori daraade e jiilgol fiyakuuji ndenndaandi. Ko galle, ɗum noon ko huunde heeriinde. En potaani jaawondirde fiyakuuji galle e fiyakuuji denndaaɗi leydi.

  • Laurent Correau : Ɗum noon, so artii e maa, yimɓe njogoraani haalde donnugol laamu ?

Macky Sall : Alaa, mi sikkaani. Sibu, hay so mi waɗii duuɓi sappo e laamu, tawata ko ɓiyam ina yahra e duuɓi 26 walla 27. Doosɗe leydi ndokkaani jahroowo e duuɓi 27, hakke teeɗanaade wonde hooreejo leydi, sibu maa neɗɗo daña duuɓi 35 nde waawa wonde kanndidaa. Ndeke noon, ɗuum jogoraani kewde ɗo am ɗoo, Alla jaaraama. So mi toɗɗaama hooreejo leydi, ngonat-mi ko hooreejo leydi sukaajo. Ko heddii koo, jom suudu Hooreejo leydi ina jogii tiitoonde « dewbo gadano », kono diwataa ɗoon. So on teskiima nii, alaa fof ɗo njiy-ɗon mo e kampaañ hee ; heen sahaajo omo ara, kono o soomotoo tan ko e nder yimɓe, o jaɓataa feeñde.

Ñalnde 24 marse 2012

Firo : Bookara Aamadu Bah