Hitaande 30ɓiire FƁPM : Seppo cosaan

0
2377

Kewu o udditiri ko seppo cosaan : cate Nuwaasoot e huunde e cate nder leydi. Denndaangal pinal fulɓe e faggo mum en hollitaama ɗo : gila e koltu maɓɓe (comci e cuɗaari),

Kewu o udditiri ko seppo cosaan : cate Nuwaasoot e huunde e cate nder leydi. Denndaangal pinal fulɓe e faggo mum en hollitaama ɗo : gila e koltu maɓɓe (comci e cuɗaari), haa e golle maɓɓe (awo, ndema, ngaynaaka, mbayla, ɗatngo) kam huunde e geɗe pinal, ko wayi no juurgol koondi. Yejjitnooɓe ɗeen geɗe fof, ciftorii ɗe ñalnde heen, won heen ronkuɓe nanngude gonɗi mum en, ɓe nganndaano ɓee ne, won ko njiyi e pinal men ndeen. Ɗum jiidaani e jimɗi jahdooji heen ɗi kam e jime kese pentaaɗe ko ɓooyaani.

 Min njiyii toon sukaaɓe rewɓe waɗɓe ñarugal mum en haa timmi : paɗe mukke, gude goro, wutteeji rommbal, kaalaaji folmaat, ina tammbii lehe, beɗi, ina caddi cakkaaji ɗalawali, kaŋŋe mbuure, ina ceŋi kootone doɓɓe, jawe juuɗe, pegge, ina moorii jubbi tippaaɗi korbooje … Ko maa njiyraa gite maa tan, hunuko waawaa ɗum jantaade.

 Min njiyii toon rewɓe fulɓe ina njogii boloŋaaji baɗetenooɗi nebam sirme, ina tammbii beɗi hippirtenoonɗi lahe kosam, ñorɗe, kumballi, ɓirduɗe, kore, ɓoggol daɗorgol, burgal … A ɓe njogii baage ƴoogirɗe : ina siftina en yaraano na’i. Aɓe ndoondii lahe, aɓe cippa haaɗi haaɗa e barja….

 

Min njiyii toon pullo ina wuundii borti kecci, ina wakkii rajo e mo fawi heen Sammba Demmba, ina wakkii jammbere e saawdu, ina waɗi tenngaade, ina saddi talkuru makatuumru.

 

Min njiyii toon golle ndema : gila ina lewee, haa ina jabbee, haa yettii kiwal…

 

Min njiyii toon ndiftungu : no yombayɓe mbaɗirtunoo, ko ɓoornotonoo, no diftertenoo haa e juurgol koondi, haa e jimɗi muuɗum : gila e “mbay jalaala” haa yettii “caayoo ndella oolel” e “miin koy mi dañii belaa”

 

Min njiyii toon subalɓe awooɓe ina njogii saakitaaji, ina njima pekaan, ina mbakkoo.

 

Min njiyii toon wayluɓe ɓaleeri e kaŋŋe fof. Gooto e maɓɓe, hono “Baylo leñol” wiyi : “mbayla ko meccal gidingal tellaade e nder bani aadama en ngam wuurde, nguurda, mbaawa reenondirde.” “Ina woodi mbayla cuɗaari, mbayla nguurdeteeka(jale, jammbe, cakaaɗe, seremaaji, ) mbayla ndeentorteeka : (idii ko tafngo kaɓirɗe waaño, wolde). “Ina woodi mbayla ñarugal : jawe kalkal, cakkaaji …” Wayluɓe rewɓe kam en moorat, (jubbi karwaas, jubbol tiinde, jamana kura …) walla maha looɗe.

 

Min njiyii toon sakkeeɓe, ɗatooɓe paɗe mukke, ɓolɓolte e cumaaɗe kala.

 

Ko min njiyi toon ko jaŋtodtaako, ko maa njiyanaa hoyre maa tan !

 

Ciimtol Bookara Aamadu Bah