Miijo : Jaayndeyaagal

0
1326
kuutorɗe jaaynde
kuutorɗe jaaynde

… Jaaynoowo ina foti wonde Jannguɗo, ɗigginɗo ɗemngal gollirta ngal, mbinndiin e njanngiin, jogaiiɗo pinal kuɓtodinngal jaajngal, deerɗuɗo e ɓeydude ganndal mum e sahaa kala, jiɗɗo ko gollata koo…

 

Jaayndeyaagal ko e golle ɓurɗe saɗtude e hulɓinaade jeyaa, waɗi noon ko batte majje nder renndo hina keewi doole no feewi, fotii noon ko binndol walla ayaawo maa haala, hina waawi moƴƴinde so moƴƴinaama, hina waawi kadi bonnude so bonnaama. Nder leyɗe jahruɗe yeeso to bannge potal e dimokaraasii ɗee, jaayndeyaagal ko mbaawka (laamu) nayaɓa, sabu leydi fof foti waɗde ko mbaawkaaji (laamuuji) tati : mbaaka laawɗinoowa, mbaawka ciynoowa e mbaawka ñaawoowa, jaaydeyaagal yantinaa heen, woni mbaawka nayaɓa kaa. Waɗi ɓe wiyde noon ko toon jaayɗe e jaaynooɓe hina mbaawi lamminde, hina mbaawi liɓde laamu kadi, nde wonnoo ko kañum en ɗowata renndo to baŋnge miijooji, walla nih heen sahaaji ko kañum en miijatoo e innde renndo. Won heen jaayɗe e jaaynooɓe, to nguurorii fof, ko toon keewal renndo heewi wuuroraade. Ko ɗuum waɗi jaaynoowo (jaayndeyaŋke) hina haani tawa won geɗe hina tawee e mum, ko ndeen o waawata yottinde nelal jaayndeyaagal ngal no haaniri nih. Hina jeyaa heen toɓɓe garooje ɗee :

Janngude, heertaroo jaaydeyaagal, annda nelal jaaydeyaagal, annda nehdiiji e loyi maggal, ko fawii jaaynoowo e fotdeeji mum ɗi kawre winndere lelnani ɗum, annda kadi sariyaaji leydi mum jowatiiɗi e jaayndeyaagal. Sabu leydi fof hina lelni njuɓɓudi mayri keeriindi ko yowatii e jaayndeyaagal, ko noon neh kadi jaaynirɗe laamu e jaaynirɗe jeyi keeriiɗo, wootere heen fof hina jogii dawrugol e kuule ɗe yuɓɓanirta golle mum. Ko jiidaa e won ko jaayɗe jeyi keeriiɗo kaalata tawa jaayɗe laamu kaalataa ɗuum, jaaynoowo hina haani anndude geɗe keewɗe paatuɗe e ɗum ɗoon.

Ɗigginde ɗemngal gollirta ngal, mbinndiin e njanngiin, ɗiggina celluka ɗemngal ngal, annda mahngo e doosɗe maggal, sabu ko ɗigginde ɗemngal gollirteengal ngal woni 60% e golle jaayndeyaagal. Nde wonnoo jaaynoowo, heen bannge ko jannginoowo, ngam haala makko e konnguɗi makko o huutortoo hina keewi ñemtineede, waɗde alaa e sago tawa ko o jannginta koo, e ko o ñemtintee koo, tawa hina selli, hina feewi, hay sinno noon ko ɗemngal goɗngal o janngiri. Hina haani kadi tawa hombo waawi ɗemɗe goɗɗe hay sinno ko gootal ko famɗi fof, teeŋti noon so tawii ɗemngal o gollirta ngal wonaa ngaal woni ɗemngal laamu leydi ndi o woni ndii huutortoo, yeru ɗoo e Muritani, hina haani tawa hombo ɗiggini Arab e Farayse, walla kam heen gootal.

Jogaade pinal kuɓtodinngal jaajngal. Jaaynoowo hina haani yaaja pinal, hay sinnoo anndude fof weeɓaani neh, tawa hombo faama ko heewi, teeŋti noon ko faati e njuɓɓudi dawrugol leydi makko e jokkondire mayri ɓurɗe himmude, wooda ko o anndi e dawrugol winndere, inɗe leyɗe, laamiiɓe leyɗe, gure mawɗe, laamorɗe, o annda kelme dooɓaaɗe yeru: RIM (Republique Islamique de mauritanie), USA (United States of America), UN (United Nations) AU (African Union) e ko nanndi heen, ɗuum noon heɓatoo ko e jaŋde jokkondirnde, e rewindaade jaaynirɗe ceertuɗe ɓurɗe yaajde e lollude.

Ɓeydude ganndal. Jaaynoowo hina foti wonde neɗɗo kooliiɗo hoore mum mbo tinaani ustaare, kono kadi o fotaani yoneede ganndal makko e mbaawka makko haa o waasa ɓeydude humpito makko kala nde o dañi faraŋŋe no o ɓeydorii, bannge ɗemngal e karallaagal golle goɗngal fof, haa arti noon e gannde kese jooni ɗee, woni TEKNOLOOJI, ngam yonta hannde kaa naamnaade ɗum. Hannde, to won e leyɗeele, ko mbo waawaa huutoraade ngaal karallaagal woni humam-binndi, wonaa mbo waawaa janngude walla winndude ; ɓe njawtii ɗoon. Yantude heen kadi, INTERNET hannde ko ƴoogirde gannde e humpito mawnde.

Yiɗde ko gollata koo. Jaaynoowo ko maa yiɗa jaaydeyaagal, waasa naatirde heen aande e ronkude golle goɗɗe tan. So neɗɗo naatarii e golle ngaanumma, heewi gollirde ko yo fawto ɗum, wonaa yo feewu. Jaaynoowo neh so yiɗii golle mum, tuma fof yiɗata ko ɓeydaade e hesɗinde mbele maa waawu ɓeydaade fooɗde yimɓe heɗatooɓe (wonande Rajo), firtaani noon wiyde hina adda ko hesɗi tan woppa ko tawnoo ɗoon koo, alaa, ko woto joom mum wiy tan alaa ko ɓeydata e ko tawi hina haalee koo, hay sinno feewaani, teeŋti noon e konnguɗi kesi pirateeɗi ɗii, gollidooɓe hina kaani sahaa fof jooɗodaade ngam etaade wootoɗinde konngi (konnguɗi) mum en, so wonaa ɗuum tan, heɗatooɓe walla nii janngooɓe mbeemat.

Ɗee toɓɓe yantude e goɗɗe keewɗe, heɗe njeyaa e kaanɗe taweede e kala jaaynoowo mbele maa ɗe mballit ɗum yottinde nelal mum, sabu jaaynoowo ko nelaaɗo faade e renndo mum. So en teskiima ɗee toɓɓe kaalaaɗe dow ɗee, heɗe ŋakkiri jaaynooɓe men (Muritani) heewɓe, ɗemɗe ɗee fof noon, hay sinno ɗe ɓuri ŋakkirde ko ɗemɗe ngenndiije ɗee, ɓur-mi heewde rewindaade ko ɗemngal Arab ngal e ɗemngal Pulaar ngal, kono miɗa teskii ɗemɗe ngenndiije ɗee fof kam nanndi caɗeele. So mi rokkii yeru gollooɓe Rajo Muritani, ɗigginde ɗemngal gollirteengal ngal, alaa e maɓɓe etatooɗo winnditaade ko habratee koo e ɗemngal mum neeniwal, so tawii hina waawi nii boom, ko heewi heen mbaawaa winndude ɗemɗe mum en neeniije ɗe ngollirta ɗee, tawa kadi ɗigginaani ɗemɗe goɗɗe ɗe kabaruuji ɗii mbinndatee e mum en ɗee (Arab e Farayse). Ko faati e ekkiteede sahaa fof kadi, jaaynooɓe ɗemɗe ngenndiije ɓee ɓuri ɗaweede, Rajo hina ɗawi ɓe, kamɓe neh ɓe etotaako dañande koye maɓɓe heblooji tawa ko e ɗemɗe maɓɓe neeniije ɗee, ɓe njanngintee, wonaa heblireede ɗemngal tawa gollirta ko goɗngal, ɗuum hay sinno hina feewi neh, won ko ɓuri. Miɗa sikki pelle ɗemɗe ngenndiije ɗee hina mbaawi uddude ndee yolnde so kollitaama, paamondiraama, kadi miɗa sikki ko huunde haannde waɗeede sahaa fof, sabu paandale maɓɓe e paandale jaaynooɓe ɓee ko goote poti wonde.

So tawii noon ko ko yowatii e heertoraade jaayndeyaagal, e pinal kuuɓtodinngal, walla yiɗde golle ɗee, gollirooɓe ɗemɗe ngenndiije ɓee e gollirooɓe Arab e Farayse ɓee fof poti heen, ngam ko ɓuri heewde e maɓɓe ko hakkunde jaŋnginoowo tan, e mbo ngaanumma ronkere golle addi ngoni toon, heewaani e maɓɓe etatooɗo hesɗinde walla ɓeydaade, hay etatooɗo oo nih heewaani e maɓɓe cuusnoowo ɗum, saka ballitoowo ɗum, ɗuum hina waawi teskeede ko finnde alaa e maɓɓe jiɗɗo golle ɗee, keɓɗo heen gollal goɗngal fof woppata ko gila e lawu.

Abdullaay Yerel Soh, 
laayisoh@yahoo.com

 

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.