Laɓɓitingol tagegol Aadama (2)

0
893
Natal Daari annabaabe
Natal Daari annabaabe

E tonngoode 188 en ngariino he daartol hee haa ɗoo :

 “Ko ɓuri heewde e tagoore wuurnde he dow leydi ndii ko ɗum jogii. Refti heen ko o waɗani mo juuɗe ɗiɗi, koyɗe ɗiɗi, ko jiidaa e ɗeen geɗe goɗɗe ceŋiiɗe e ɓalndu neɗɗo. Ko nih geɗe neɗɗo timmiri e tagoodi mum, moƴƴere woodanii geno tagɗo tagooje kala.”

Jooni, njokken …

Hono biyeteeɗo Abuu Muusa El Asraa’ii, o wiyi “ nde geno tagi Aadama ndee, o waɗani ɗum njogoram, geno wiyi ɗum : ɗumɗoo ko holaare am, hoto waɗ ɗum ko wonaa e jojjannde mum.”

Hono Ibnu Abbaas wiyi “geno tagi geɗe tati ko e juuɗe mum : geɗal gadanal ngal ko Aadama (JKM), ɗiɗi ko lekki ina wiyee ɗuubi, tati ko alluwal binndangal tawraata.” Juuɗe ɗee, ɗum firti ko konngol ngol geno wiynoo e nder Ɓuraana tedduɗo oo : “so o yiɗii waɗde huunde o wiyata ɗum tan yo laato, ɗum laatoo”. simoore yaasin, kaawise : 82. Hono kanko winndiyanke oo, o wiyi “nde Aadama (JKM) laatii no ɓakkere loonde nih, laatiima Ibliis kuɗaaɗo oo, waɗii sahaa gooto, Ibliis wirtii Aadama ina woni mahateeri ndi yooraani, o fiyi he dow reedu mum. Ko ɗum woni wuddere wuddu ndee. Etee Ibliis waɗiri noon ko haa annda reedu nduu ko saawdu walla ko muul ɓolo. Nde o anndunoo ko ɗum saawdu o naati toon, nde o naati ndee alaa ɗoo yettaaki e terɗe ɓalndu nduu, nder he boowal, haa heddii ɓernde ndee, ɗuum noon, alaa ko waawi yettaade ɗuum so wonaa geno ceniiɗo toowɗo oo. Ibliis haɗiraa yettaade ɓernde, ɗoon ko galle joomiraaɗo. Ko ɗum tagi yimɓe ina mbiya : sayɗaane ina doga e ɓalndu no ƴiiƴam ɗaɗi ɓalndu dogirta nih. Hono kanko winndianke oo, o wiyi “nde geno yiɗi wuttude e Aadama fiɗtaandu, rewni ɗum ko e hoore, ko ɗum tagi ɗum innireede hoore, nde fiɗtaandu naatnetee ndee, ndu huliino ndu naamndii geno hol no ndu naatirta e nder o nokku niɓɓo ? Joomiraaɗo wiyi : “galño tan naataa, ma a ɓennu !” Ndu galñii ndu naati, geno toowɗo oo wiyi : “haadi a galñiima a naatii, so aɗa yalta kadi ko noon wayata.”

Nde fittaandu naati nder ngaandi Aadama, ndu duumiima ɗoon duuɓi teemedere nde ndu fuɗɗii yettaade gite ɗee, gite ɗe peerti, o yiytii ɓalndu makko ina wayi no ɓakkere loonde. Caggal ɗuum, ndu tellii e kine makko, henndu naati he kine ɗee, o foofi ɗum heen seeɗa o isli, ndu jippii e hunuko koo, he ɗemngal, fof waɗti dillude, o waɗti haalde ; o fuɗɗorii e haala ko yettude geno toowɗo oo, geno wiyi mo “geno ina yurmo maa, ɗumɗoon noon ko aan e ngeñgu maa kala, kala e mooɗon isluɗo, yo wiy : “jettooɗe ngoodanii geno.” Nanɗo oo yo wiyi “yo geno yurmo ma”. Kala ɗemngal, ngal neɗɗo haali ɗuum ina selli. E nanallaaji, nde o yetti geno ndee, geno wiyi : “ko ɗum tagirmaa-mi.” Caggal ɗuum, fittaandu nduu tellii e nder ɓernde ndee, yaaɓani reedu, ɗum wattindii ko Aadama ina yiya no fiɗtaanndu nduu yahrata e nder ɓalndu makko, ummoo ɗoo, faya ɗoo, ndu naati e ƴiye, ndu telloyii to koyɗe haa ɓalndu nduu kala hawri. Ko ɗuum tagi Geno toowɗo oo wiyde : “neɗɗo tagaa ko e yaaccaare, maa mi hoollu on kaawisaaji am hoto njaacco-ɗee” simoore annabaaɓe, kaawise 37. Nde yahi haa geno hawridini fittaandu e ɓalndu Aadama e dow kattanɗe mum.

Hono biyateeɗo Haafis Ismaayil Sadii wiyi : mi janngii e nder deftere innjiila nde geɗe keewɗe kaawniiɗe ko wayi no, lime sahaaji jamma e ñalawma ɗum woni 24 waktu kuutorteeɗi haa jooni ɗii. E kadi, ɓii Aadama, ina foofa e nder waktuuji noogaas e nay kala, capanɗe tati ujunere foofaandu, firti ko kala waktu neɗɗo ina foofa heen ujunere e teemedde ɗiɗi e capanɗe joy foofannde (1 250), ko ɗum kaawise sanne.

Hono winndiyanke Asiis wiyi : fiɗtaandu Aadama naati e ɓalndu ko ñalnde aljumaa, ndu hawridini ɓalndu nduu ko e nder balɗe jeeɗiɗi, ɗum woni yontere. Ko caggal ɗuum geno ɓoorni mo wutte ɓesnnooje ummiiɗo to aljannaaji, ɗum wayi ko no bagi toof nih, o hokki mo tenngaade ina sinkiraa cuɗaari kaŋŋe, kala ko njiy-ɗaa heen ina jalba ellee naange, e feggere teddungal laamɗo, o hokki mo nokku mo nganndu-ɗaa kala mbelemmaaji ina ɗoon, o feŋi e tiinde makko annoore no caafal naange, ina jalbani hoore mum, hono no annoore Mohammed (JKM). Caggal ɗuum, geno yamiri Maleyka yo roondo mo e walabo mum, wanngina mo denndaangal asamaanuuji ɗii jeeɗiɗi. Maleyka oo towi mo e dow walabo mum, yettini mo asamaanuuji jeeɗiɗi kaalateeɗi ɗii, e nder ngoolɗoon banngogol, ngo duumiima duuɓi teemedere. Alaa fof ko Aadama (JKM) yiiyaani e ngolɗoo banngagol to batte kaawisaaji. Refti heen ko Geno yamiri yo o darnane daŋkel imaam (min-mbara) kaŋŋe, ko ndeen Geno anndini Aadama inɗe kala. E konngol Geno toowɗo oo : “o anndi Aadama inɗe kala” simoore nagge, kaawise :31 Ko caggal ɗumɗoon Aadama ŋabbinaa dow daŋkel mum ina jogii sawru mum annoore, e no winndiyanke o wiyiri : ñalnde heen ina hawri e ñalawma Aljumaa saanga beetawe, Geno renndini wonande mo denndaangal maleykaaji, o darni ɗi e yeeso Aadama. Aadama wiyi : yo jam e kisal e yurmeende e moƴƴere mum ngon e mon Maleykaaji joomi am. Maleykaaji ɗii calmitii, ɗi mbiyi mo : yo jam e kisal ngon e maa, aan mo geno sifii e yurmeende mum e moƴƴere mum. Ko ɗoon Geno wiyi “eehey ma Aadama, nduuɗoo salminaandu ko aan jeyi, aan e ɓesngu maa haa ñalnde darnga”. Nde Aadama fayi e yeewtude, o yetti Geno o wiyi  “jettooɗe ngoodanii Geno.” Ko gila ndeen kamɓe annabaaɓe ɓee kala, heen mo ina yeewta ko faati he dewe Geno ko maa fuɗɗoroo ɗoon. So ɗum ɓennii Aadama (JKM), darii e dow dankel mum yeewti ko yeewtatnoo, refti heen ko Geno toowɗo oo, wejani maleykaaji ɗii inɗe kala, o wiyi ɗi  “kaalanee kam ɗeeɗoo inɗe kala so tawii ina laati oɗon ko on goongiranteeɓe”. Ɗi mbiyi mo : “senaare woodanii ma, minen kay ganndal alaanaa min so wonaa ko nganndinɗaa min.” Ko ɗoon geno heɓɓitii wiyi : “eehey maa Aadama anndin ɓe inɗe maɓɓe kala ”. Nde aadama anndini ɓe inɗe maɓɓe kala, geno wiyi “mbele mi wiyaano on ko miin ɓuri anndude ko suuɗii e leydi asamaan e ko miin ɓuri anndude kadi ko peññinton e ko cuuɗaton” simoore nagge, kaawise : 33.  Hono winndiyanke Wahab bun man-mbahi wiyi : “ko Aadama adii huuñtude kisal e nder winndere”. E nder nanalla, fiyaakuuji hay gooto waawaa teddinde kisal tawa o wonaa goongɗinɗo leepte e njoɓtoor. Refti heen ko Maleykaaji ɗi mbiyi : eehey maa deweteeɗo amen ! Mbele aɗa tagi tagoore ɓurnde teddude e amen ? Ko ɗoon Geno wiyi ɗi “ɗuum ne, oon ko miin tigi tagiri ɗum junngo am. Nde tagat-mi ɗum ndee, mbiy-mi tan ko “laato ! O laati”. Refti heen ko geno yamiri maleykaaji yo cujjan Aadama, etee maleyka gadiiɗo sujjude ko jibril (JKM). Refti heen ko Miikaayiil, e Asraafiil, caggal ɗuum maleykaaji ɓaɗtindiiɗi goɗɗi (yo juulɗeele geno e kisal mum ngon e majji) kañji kala ɗi cujjanii Aadama haa heddii Ibliis. Fawii heen ko Geno toowɗo oo, wiyi Ibliis “hol ko haɗ maa sujjande Aadama ?”. No geno wiyri e nder Ɓuraana mum tedduɗo : “ko haɗ maa sujjande ko tagir-mi junngo am ?  simmoore saad, kaawise : 75 . Ibliis wiyi : “ko miin ɓuri moƴƴude e makko ngam tag-ɗaa mi ko e jeynge, tag-ɗaa mo ko e ɓakkere, etee ko mi maccuɗo maa e aduna daawal juutngal ko adii nde aɗa taga mo.” Caggal ɗuum, Geno wiyi mo : “haadi a anndii ganndal am e maaɗa to bannge goofi, ndeke rewde geno alaa ko nafat maa. Ummo ɗoon, yaltu yurmeende am ! ٍSٍo ɗum ɓennii maa mi hebbin jeyngol jahnama aan e kala dewɗo e maa nder aduna.” E nder ɗuum, ibliis wiyi joomi am “ƴeewam haa ñalnde ummital”. Geno wiyi “aan kay ko e ƴeewateeɓe njeye-ɗaa”. Ko ndeen jiggu ibliis waylii wonti sayɗaani goɗɗitinaaɗo yurmeende. Ina laatii innde makko wiyatenoo ko Israayiil, ina laatii ko e maleykaaji ɓurɗi mawnude o jeyanoo. Ibliis alaa ko ɓurnoo ɗum waawde rewde Geno, kono goofol makko ngol addanii mo caɗeele mawɗe to bannge Geno. Addani mo wiyeede ibliis ko ɗamtindaare, ngam “ablasa” firti e arab ko ɗamtindaare. Naamndal, hol ko tagi Geno halkii denndaangal añɓe annabaaɓe haa heddii Ibliis, etee ko o gaño Aadama (JKM). Jaabowol : geno toowɗo oo, haɗi ɗum halkude Ibliis, ko haa wonana tagaaɓe kawgel, ngam nelaaɗo Geno Mohammed (JKM), wiyi : so Geno yiɗiino hay gooto waasa woofde, o tagataano Ibliis. O tagiri Ibliis ko haa wonana heefereeɓe leepte ñalnde darnga. Ngam, e nder fuɗɗoode ndeeɗoo winndannde geno toowɗo oo, wiiyiino maleykaaji ɗi : “ma o addu e dow leydi ndii tagoore duumotoonde e mum, won heen maa ngoongɗin mo, won heen maa ngoof mo”.

Jibriil Muusaa Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.