Bakkaa 2021 : Pinen, weetii !

0
1093
Almuɓɓe duɗal he Muritani
Almuɓɓe duɗal he Muritani

Njeñtudi daawal gadanal bakkaa 2021 jibinii haala keewka he nder Muritani. He nder 100 kanndidaa kala, ko 8 fat keɓi heen, ko ñoggirtee nii 8%. Mbaaɗen ko no ɓe ciftortaa hay huunde nii, sibu duuɓi keewɗi jooni, njeñtudi bakkaa ko nii tan wayatnoo, walla nii ko jaasi njeñtudi hikka ndii, yeru he 2019 ko 7,26% wonnoo, he 2017 ko 7,95%. Heewɓe ngullii ɗum ko ɓooyi, kono ma a taw, ko jooni pin-ɗen ! Ɗum fof he waade noon, eɗen njaakorii hankadi maa en pooɗtu heen binndanɗe moƴƴe, ballooje leydi ndii ɓamtude jaŋde mum. 

Ko ardii fof naamnal : Mbele ɗuum ine haawnii he leydi ɗo ardiiɓe ɗum njeeyata janngirɗe, kela ɗum en, mbaɗta ɗoon jeeyirɗe ?

Tippudi Nehdi e Jaŋde (TNJ) Muritani ɓuri TNJ leyɗe catiiɗe ɗum ɗee kala leefde, to woɗɗi ! Ɗum ko seede wonde Muritani yahrii caggal, sibu hanki mo woɗɗaani tan, jaŋde ndee ine moƴƴunoo. Hol ko waɗi Muritani yahrude caggal kadi he oo fannu ?

Ko adii fof, eɗen teskoo, ko leydi ndii heɓi hoore mum faade hannde, ndi waɗii mbayliigaaji joy (5) TNJ. Hay ngootu heen heblaaka heblo moƴƴo, yeewtaaka, ɓetaaka haa anndee moƴƴii walla moƴƴaani. He 1979 laamu felliti jarribaade ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof, sosi Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije (DƊNG) ngam toppitaade golle ɗee : ɓetooji baɗanooɗi kollitii wonde ndeen jaŋde ine moƴƴi, ine waawi huuɓtodineede. Ko he 1984 mbayliigu tuugiingu he ɗemɗe ngenndiije fotnoo waɗde, ngu waɗaaka, nii woni jaŋde ndee heddorii noon e kuule cabborɗe haa 1999 (hitaande pusgol DƊNG). Mbayliigu 1999 waɗaa tawi yeewndaaka, heblaaka. Ko nguun mbayliigu wufti jooni, ko ine wona duuɗi sappo pawɗi.

Mbayliigu 1999

Mbayliigu 1999 fellitaa ko he keñe ɓurtuɗe. Jannginooɓe e horooɓe jaŋde, e jiknaaɓe sukaaɓe, e almuɓɓe, fanniyankooɓe, hay heen gooto diisnaaka. Mbayliigu nguu tuugii ko janngingol he nder ɗemɗe ɗiɗi : Arab e Farayse wonande sukaaɓe Muritani fof. Alaa e sago cukalel waawa ɗemɗe ɗiɗi ɗee kala, nde waawa ɓennude, sibu heen huunde e fannuuji njanngintee ko he Farayse (Hiisiwal, Ɓalliwal, Guurɗiwal), feccere woɗnde ndee (Daartol, Ganndal leydi, Falsafa ekn) janngintee ko he Arab, he nder jaŋde hakkundeere ndee.

Ine  jeyaa e baɗte majjum, joñgol sukaaɓe ɓe arab wonaa ɗemngal mum en neeniwal, he won ɗeen golle teeŋtuɗe he nguurndam leydi, ko wayi no wonde ardiiɓe njuɓɓudi laamu (guweneeruuji ekn), ñaawooɓe, jaaynooɓe, daartooɓe ekn (maale mum ko kawgel naatgol Enajm…)

Mbayliigu nguu siynaa tawi hoolkisaaka haa anndee ine yaha walla yahataa. “ Fotnoo tawo ko waɗaneede duɗe jarriborɗe he nder duuɓi ɗiɗi haa tati, ɓetee : so moƴƴii huuɓtodinee, so moƴƴaani woppee gila woɗɗoyaani ”.

–              Jannginooɓe ɓee ine potnoo hebliteede haa paama mbayliigu kesu nguu, hay gooto heblitaaka. Nder duɗe leslese ɗee, teemedde teemedde jannginooɓe ɓe keblaaka, ɓe meeɗa jannginde ƴettaa, mberliraa noon he nder duɗe yo njanngin. Ko ɓuri heewde e maɓɓe ko almuɓɓe ronkunooɓe ɓennude nder jaŋde mum en, kono joom berwe en keɓraaɗe « peeje » (eɗen nganndi no berwe keɓirtenoo). He nder duɗe hakkundeeje ɗee, jannginooɓe hiisiwal e ɓalliwal e guurɗiwal heewɓe keblanoo ko he ɗemngal Arab, ko heen njanngintunoo, alaa e sago ɓe keblitee haa ɓe mbaawa jannginde he nder ɗemngal Farayse : kono heblito maɓɓe yahraani no fotnoo yahrude, waɗde moƴƴaani.

Laawol jaŋde  kesol, baɗanaangol fuɗɗortooɓe jaŋde mum en he nder ɗemngal mum en neeniwal, addaa, wiyaa yo siyne he denndaangal Muritaninaaɓe, ɓe jaŋde ndee waɗaaka he ɗemɗe mum en neeniije (fannuuji gannde hiisiwal, ɓalliwal e guurɗiwal janngintee ko e Farayse). Heblo he nder oo ngaddiin keso feewaani, kadi jannginooɓe heewɓe ndañaani hebleede boom. Baɗte mum e jaŋde sukaaɓe ɓee moƴƴaani, sibu jannginooɓe heewɓe paamaani ngol saka pammina sukaaɓe.

Duɗe janngirɗe e jannginooɓe ine ŋakki. Duɗe ɗee ine ukki haa ɓurti (ine ɓura 100 almuudo he janngirde wootere), haa ko jaŋde waawaa feewde heen, haa teeŋti noon so tawii ko jannginooɓe ɓe ngalaa tolno, ɓe keblaaka, ɓe paamaani laabi jannginirɗe njannginta… Jaŋde waawaa moƴƴude e ooɗoo sifaa.

Duttorɗe wonande jannginooɓe, e defte janngirɗe ina ŋakki no feewi, walla njettotaako joomum en sibu njeeytete, toppitiiɓe ɗum ɓe ine ndaara…

Ngardiigu jaŋde nguu moƴƴaani : jannginooɓe ndewindaaka no haanirta nii, ngarata ko nde mbelaa, njannginira no mbeliraa… Wonaa ɓurɓe waawde, ɓurɓe nuunɗude he golle mum en ngardintee, njeenetee, fof fawii ko e doftaare to bannge politik, walla jiidigal, ganndondiral, ko anndiraa népotisme koo) ekn. haa ko jannginooɓe heewɓe petdaa nder birooji, ngollotaako, tawi jannginooɓe ine ŋakki…

Ngonka jannginooɓe, njoɓɗi mum en, e faayiida mum en nder renndo, moƴƴaani. Yoga e maɓɓe ɓerɗe mum en ngalaa e feewnude ko mbaɗata koo ; yoga heen ine ndawa, kono njanngintaa … Nde jaŋde moƴƴi ndee, jannginooɓe ine kormaa he nder renndo, hay almuɓɓe ine « njeeɓatnoo jannginooɓe mum en » ; hannde, hay gooto yiɗaa nanndude he « garraaya » !

Faalkisaare laamu e nehgol jikkuuji bonɗi he nder renndo : Ine anndaa wonde jiknaaɓe,  e almuɓɓe, e ardiiɓe janngirɗe, e horooɓe ɗum en, kam en fof ko nanondirɓe yo almuɓɓe fof paasne, golliiɗo e mo gollaaki fof.  Almuɓɓe, gila naati ekkol haa njettoo bakkaa, koko paasata tan. Yimɓe fof ine nganndi no « kompooji » e « eksameeji » njahrata : ko ɓuri heewde heen, jannginooɓe e ardiiɓe ekkolaaji ndeenataa, walla nii ko kañum kollata almuɓɓe ɓee : ɓurii duuɓi noogaas jooni ko noon, wonande berwe haa e bakkaa fof, hay so tawii mbaadi ndii ine seerti. Ko ɗuum tagi ko ine ɓura 9 e nder 10 (90%) yettotooɓe bakkaa, ngalaa oon tolno (ko ɗuum feeñata duuɓi e kitaale jooni he nder njeñtudi bakkaa). Alaa e sago waya noon sibu sukaaɓe njiyaani nafoore janngude : hay so a janngaani ko a paasoowo walla keɓoowo berke, a tampintaa hoore maa janngude !. Ɗiiɗoo aadaaji bonɗi (nguyka) ɗi neh-ɗen he nder hakkillaaji sukaaɓe, ine njeyaa e ko ɓuri bonnude jaŋde ! Tee bonannde majjum ɓurii ɗoon hulɓinaade, sibu ko leydi ɗum boomata. Kala nehraaɓe jikku, ko oon njikku ngokkanta he nder nguurndam mum en kala.

Potal fartaŋŋe : Caɗeele mawɗe goɗɗe ine ngoodi sibu sukaaɓe ɓee potaani fartaŋŋeeji he nder jaŋde hee : ɓee ine njannginee he ɗemngal mum en neeniwal, heddiiɓe ine he ɗemɗe koɗe he mum en tawi ko he duɗal gootal : nuunɗal alaa ɗoo…

Eɗen kawri wonde, ɗee caɗeele fof ko laamu tekki roondii ɗum en. Kono jiknaaɓe sukaaɓe kam enne ine poti daraade hakke baawɗe mum ngam moƴƴinde jaŋde sukaaɓe mum en, walla kam mbaasa wallitde kala ko ine bonna nde. Yeru, toppitaade jaŋde sukaaɓe ɓee, e haɓde e nguyka nder jaŋde. Aɓe poti yuɓɓude, ɓe cosa pelle jiknaaɓe, ɓe mballondira e ardinaaɓe janngirɗe ɗee, ɓe ndaroo ngam heɓde jannginooɓe yonɓe, waɗooɓe golle mum en, kono kadi, kala mo janngintaa ɓe ngullitoo haa ittee he nokku maɓɓe, ɓe caloo paasnude kala mo haandaani heen.

Hol no njaltirten ɗee caɗeele ?

Ɗo ñawu nguu tolnii ɗoo, alaa e sago mbayliigu luggu jaŋde ummanee ko jaaccii.

Nguun mbayliigu ine foti ñawndude caɗeele teskaaɗe ɗee, bonnuɗe jaŋde ndee. Ko adii fof ko ngardiigu nuunɗungu, ngoɗɗitiingu politik e jinngere. Kalfingol golle tuugoo he mbaawka e nuunɗal : kala moƴƴinɗo golle mum semmbinee, mo waɗaani golle mum fawee kuugal…

Mbayliigu kesu nguu foti tuugaade ko he jaŋde ɗemɗe neeniije, gila he duɗe gaggaaji, jaŋde lesre, haa ɗo ɓuri toowde, fawaade e humpito e heblo, sibu ko hakke wonande sukaaɓe ɓee fof, jaŋde gaddotoonde potal fartaŋŋeeji. Aduna oo fof ine hawri ko ndeen jaŋde ɓurata yuumtude, tee Muritani ine jogii heen humpito hay sinno ko wonande jaŋde lesre ndee tan. He nder ɗuum, farlinee e kala Muritaninaajo waawde ko famɗi fof ɗemɗe 2 ngenndiije, kam e jaŋde, ko famɗi fof, ɗemɗe 2 mawɗe, ngam cukalel waawa yahdude e aduna karallaagal e julyultondiral winndere ndee.

Mbayliigu nguu ine foti teeŋtinde darnde jannginooɓe, gila e heblo mum en, haa e ngonka mum en to bannge nguurndam, ngonka mum en he nder jaŋde, kaɓirɗe mum en.. Jannginooɓe poti ƴetteede ko he nder Muritaninaaɓe ɓurɓe yuumtude hakkilaaji, ɓe keblee heblo moƴƴo he nder duuɓi jonɗi to Duɗe keblorɗe jannginooɓe. Ɗumɗoon noon ine anndaa ko waawi fooɗtude yimɓe he janngingol… Yeru ngam naatde duɗal keblorgal jannginooɓe toowngal, wiyee ƴettetee heen ko wonɓe hoore he nder kawgel Bakkaa…

Duɗe (ekkolaaji) jonɗe mahee, mbaɗee kaɓirɗe jaŋde jonɗe, e jannginooɓe timmuɓe, tawa rogere jaŋde ɓurataa 30 almuudo (Muritani heewaani yimɓe). Yaajtinde « kantijaaji », so dañaama wuurtinde « enternaaji » ngam ɓeydaade hisindaade janngooɓe ɓee, e wallude sukaaɓe waasɓe (won ɗeen moɓe ɓesngu joñaaɗe) kam e jaŋde sukaaɓe rewɓe.

Waylude loowdi jaŋde ndee haa yahda e soklaaji leydi ndii to bannge faggudu e ƴellitaare. Sosde janngirɗe mecce keewɗe ngam tiindinde toon ko ɓuri heewde e janngooɓe. Naatnude he jaŋde hee, gila he law, jaŋde karallaagal kesal (KK), haa teeŋti e internet e kuutorɗe jahdooje heen, sabu mum waylude nguurndam aadee he nder winndere ndee eɗii duuɓi 30 cakkitiiɗi, gila to bannge jokkondiral, kumpital, keɓagol ganndal, e kuutorɗe…, tee mbayliigaaji ɓurɗi luggiɗde kadi ine keti. Alaa e sago sukaaɓe men keblee he ɗuum mbele ine naftoroo fartaŋŋeeji keewɗi coomiiɗi heen. 

Waylude hakilantaagal jaŋde ronaande he kalifaandi, nde alaa ko heblata so wonaa foksineeruuji ɗi ngalaa ko mbaawi feewnude, ɗi alaa ko pentata. Heblude fentoyooɓe, yiilotooɓe, ñawndooɓe caɗeele, miijantooɓe koye mum en golle mum en, ngolaanoo koye mum en, tawa kadi ko geɗe naftooje renndo .

Kono, so en cuusii, ko gila e hitaande jaŋde aroore njaɓaten ooñtude huunde e juume goodnooɗe : puɗɗoro-ɗen ɓetde almuɓɓe fotɓe waɗde bakkaa, walla berwe, kala mo alaa heen tolno katojinaaɗo oo, ruttinee ɗo foti wonde ɗoo.

Bookara Aamadu Bah

MIIJO

“Heɗen njenanaa, e ballal masiŋ, darnde jannginoowo nattat wonde tan jogaade ganndal, tee, jannginde nder “ekkol janngo” hay huunde nanndataa e jaŋde no nganndir-ɗen ɗum hannde nii. Karallaagal maa waylu no feewi darnde jannginoowo. 

– He ballal masiŋ, darnde jannginoowo nattat wonde darnde jogiiɗo ganndal tan, kono ko kanko gaddii ƴoƴre nder njiylawu e denndinngol gannde;

– Nder “ekkol janngo” wonaa deftere wootere e laawol jaŋde tuugorgol gootol tan ngoodi ngam janngude. Almuudo kala maa sañan hoore mum humpito jaŋde heeriingo, e ballal keɓe keewɗe ɗe waawi huutoraade (e-learning, binndanɗe, golle goomuuji, jaŋde he ɓoggol) jahduɗe he tolno mum, e kattanɗe mum, kam e ko yiɗi naftoraade ko janngata koo.

– Jolɗe nattii woodde, woodi tan ko jehre huuɓtodinnde ɗo kala jeyaaɗo he silsil jaŋde waawi ferde bolol mum ngam woodde … (ko he maayo wooto hee yimɓe fof tuuɓata…)

– He nder ɗuum, jannginooɓe maa njuɓɓine he nder eddaaji keewɗi : wiɗtooɓe, haralleeɓe, halfinaaɓe Ɗowo Golle, ekn.”

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.