Kawgel HAPA : Go’o ɗemɗe ngenndiije ine tawtoree

0
891
Kawgel Hapa e ɗemɗe ngenndiije
Kawgel Hapa e ɗemɗe ngenndiije

He lewru mee 2021, HAPA (Ardorde Toownde Jaayɗe ) jokkondiri e pelle pinal ngenndiije ngam habrude ɗum ine anniyii ɓamtude ɗemɗe ngenndiije (FƁPM, AMPLCS e APROLAWO) he nder jaayɗe leydi Ndii.  Caggal ɗuum, nde yuɓɓinani jaaynooɓe he ɗemɗe ngenndiije heblo balɗe tati (ñalnde 1, 2 e 3 suwee 2021). Nde hunii maa ɗemɗe ngenndiije tawtore hikka kawgel “ jaaynooɓe ɓurɓe ŋarɗude golle to binndol, to haala walla to wideyoo. Jaaynooɓe he ɗemɗe ngenndiije tawtoraama ngeel kawgel, ngel njeñtudi mum saaktaa ñalnde alkamiisa 26/8/21… 

Ko jaayndiyankooɓe mbiyatee « jogiiɓe konngi ɓeen ɓe ngalaa konngi ». Nde tawnoo, won jogiiɓe ko kaali, kono mbaawaa haalde, sabu ngalaa ɗo kaali e no kaaldi. Won waawɓe haalde, jogiiɓe ɗo kaali, kono ngalaa ko kaali. Kono kadi won jogiiɓe ko kaali, mbaawi haalde, nduɗtii kadi njogii ɗo kaali. Sikke alaa kam, eɓe njogii kadi ɓe ɓe kaaldi, e ɓe ɓe kaalanani. Tawi kadi ko haala ceɗaaka seɗtaa, suɓaa suɓtaa, yerwaa, sinkaa suɗaa haa waawi haalaade ko aldaa e dennude, tawa kadi ko mbaawka heɗeede, naneede e faameede. Ko ɓeen ngoni ɓe mbiyaten Jaayndiyankooɓe. Walla jaaynooɓe. Won kadi wiyooɓe ɓe humpitooɓe.

Leyɗeele keewɗe (woni laamuuji keewɗi), ene calii rokkude jaayndiyankooɓe wellitaare e gollal mumen. Ko ɗuum waɗi, keew-ɗen nande ene heɗee toon, ene yeeɓee toon walla ene taree toon tan, ko jaaynirɗe laamu jeyi ɗee. Nde tawnoo jaayndiyankooɓe haalooɓe heen ɓee kaalata tan ko ko laamu nguu gollii. Ene waɗi noon, leyɗeele (Laamuuji) dokkuɗe jaayniyankooɓe wellitaare no kumpitiri, tawa aldaa e waawnere.  Ko e ɗeen leyɗeele njiyaten rajooji, teleeji walla jaayndeeji binndaaɗi keewɗi. Tawi ko ɓuri heewde e ɗeen jaaynirɗe, ko jaambureeje (Ko yimɓe walla pelle ɗe ngonaa laamuyankooje ndarni ɗumen).

Kono nde tawnoo so aadee woppidaama e sago mum ene heewi boyde, walla ama haa yalta dingiral, ko ɗuum waɗi, hay leyɗeele bellitɗe jaayndiyankooɓe ɗee ne, ene mbaɗi kanndal, woto gooto fof tan finde wiya ene jaayna, tawa anndaa no jaaynirta, anndaa ko foti jaaynude e ko fotaani jaaynude. Ko ɗuum waɗi, ɗoo e Muritani, Laamu sosi njuɓɓudi kalfinaandi rewindaade kala ko yowitii e jaaynirɗe binndeteeɗe, kaaleteeɗe, walla kollirooje nate ɓosooje (wideyooji). E tuubakoore, ndiin njuɓɓudi wiyetee ko HAPA.

Sikke alaa, maa won jooni duuɓi sappo e joy, HAPA ene yuɓɓina hitaande fof kawgel ngam suɓaade jaayndiyankooɓe ɓurɗo ŋarɗude golle to binndol, to haala walla to ayaawo (naɓoka). Kono tan, teskaama, heewnoo noddeede e ngeel kawgel tan ko jaayndiyankooɓe gollortooɓe ɗemngal Farayse e ɗemngal Arab. Hikka noon caggal nde pelle daraniiɗe ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof ɗaɓɓiti heblaneede jaayndiyankooɓe mumen, ndewni heen ko ñagaade yo ɓeen mbaɗtu jeyeede e ngel kawgel, mbele kanum en ne ɓeta mbaawka mumen.

Ko ɗuum waɗi, hikka, kawgel ngel yuɓɓinaa e ɗemɗe kaaleteeɗe e leydi ndii fof (Arabe, Pulaar, Sooninke, Wolof e Farayse). Jeyaama e kawgel hee, cappanɗe tato e njeenayo (39) jaayndiyanke.  Tawi heen 17 ko e Arab, heen 6 ko Pulaar, heen 5 ko Sooninke, heen 4 ko Wolof,  heen 7 ko e Farayse.  Gooto fof, fotnoo ko waɗde ciimtol roɓindo ko yowitii e Koronawiris tampinɗo hannde aduna oo. Nde golle ɗee cahtaa, e nder 15 gollortooɓe Pulaar, Sooninke e wolof ɓee, ko 7 tan ndañi suɓeede, ndokkaa njeenaaje mumen, ñalnde 26 lewru Ut 2021 e tawtoreede Jaagogal Cellal leydi ndii, e Jaagorgal Kalfinaangal Pinal, sukaaɓe e Coftal Ɓalli ruɗtii halfinaa konngol laamu nguu.

Ko nii noon njeñtude golle ɗee siforii:

• Pulaar, ardii Ko Raki Bookar Bah, rewi heen ko Sooyaa Mammadu Wat

•Sooninke, ardii ko Halima Jagana, rewi mum ko Karjatu Suleymaan Koytaa, tataɓo oo ko Maariyata Maamuudu Jara

• Wolof, ardii ko Leena Amar Gey, rewi e mum ko Baabakar Faal.

Caggal njettoor fayde e ardiiɓe fedde HAPA ɓe golle mumen laatii cemmbinooje ngootaagu ɓiɓɓe leydi sabu maɓɓe ittande gooto fof geɗal, eɗen kuccina njettoor keeriiɗo  fayde e rewɓe ɓee, sabu ɗee golle e ndii njeñtudi hollirii darnde maɓɓe, softeende maɓɓe et pellital maɓɓe daraade haa leƴƴi men ceera e kumpa, majjere e humambinnaagu. Alaa e sago kadi njetten Jaaynde men AIDES-TV, sabu jaaynirɗe ɗe terɗe mumen njeyaa e kawgel ɗee fof, ko kayre tan woni dilliroore laylayti renndo. Alla waɗi kadi ko ɗaɓɓitantnooɗo gummiiɗo e ndeen jaaynirde woni hoyre to bannge ayaawo (Raki Bookar Bah). Hikka welii, yoo mo wuuri ɓur.

Malal Sammba Gise

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.