Ciimtol cabborgol Philip Alston : Baasal e paltoor ina njaaji e Muritani

0
1483
esclavagistes_maut_u_5451.jpg

Ciimtoowo keeriiɗo Fedde Ndenndiije Dentuɗe (NgD) jilliiɗo Muritani hakkunde 2 e 11 mee 2016 oo, wiyetee ko Philip Alston (Filip Alston). Faandaare njillu nguu wonnoo ko ɓetde golle laamu Muritani to bannge hare kaaɗtudi baasal kam e ɗooftagol ko hunanii winndere ndee to bannge ɗooftagol jojjanɗe Aadee, e dow bismaango Laamu Muritani. 

Ciimtoowo keeriiɗo Fedde Ndenndiije Dentuɗe (NgD) jilliiɗo Muritani hakkunde 2 e 11 mee 2016 oo, wiyetee ko Philip Alston (Filip Alston). Faandaare njillu nguu wonnoo ko ɓetde golle laamu Muritani to bannge hare kaaɗtudi baasal kam e ɗooftagol ko hunanii winndere ndee to bannge ɗooftagol jojjanɗe Aadee, e dow bismaango Laamu Muritani. 

O wiyi kanko Filip Alston “Baasal noon wonaa tan waasde jogaade dañirgal. E ngal toɗɗii geɗe keewɗe, gila e ŋakkeende nguura haa e keɓal ndiyam e senaare, e nehdi e jaŋde e safaara e soklaaji tokoosi goɗɗi. E ngal joopii kadi joñeede e renndo, tee e ngal jotondiri no feewi e paltoor. Ɗooftagol jojjanɗe Aadee ko senngo teeŋtungo e nder hare basal.”

Ñalnde 11 mee 2016, o hollitii e nder ciimtol makko hee wonde « Muritani ko leydi ngalɗundi no feewi e banngeeji keewɗi. E ndi alɗi oogirɗe e liɗɗi e ndariindi e leydi ndema moƴƴiri daande maayo Senegaal. Ko ndi leydi ndi sariya mum natti jaɓde njiyaagu, ndeeƴndi, keɓndi balle ƴellitaare keewɗe ummoriiɗe e winndere ndee » kono « ko ɓuri yimɓe heewde e gorgolnaaɓe, tararsanaaɓe e baraknanaaɓe ɓe njokkondir-mi ɓee, nguuri ko baasal ɓalewal kurum, alaa ko teskii e nguun ngalu so wonaa ɓorƴitgol leyɗe mum en ».

O wiyi « Muritani ina waawi nattudedeeƴde sabu mum wonde e diiwaan mo deeƴaani, so wonaa noon njeñtudi ƴellitaare leydi ndii waɗtu fecciteede e potal ».  « Laamu Muritani ina foti ɓeydaade huuɓnude ko huninoo ko fayti e kaɓgol e batte njiyaagu, waasa yiyrude golle ɗee no sadak nii, annda muritaninaajo kala ina jogii hakke gorworo heɓde ndiyam e safreede e janngineede e heɓde nguura ». 

O jokki « Hardaneeɓe e ɓaleeɓe alaa fof ɗo njiyetee e denndaangal tolnooji laamu tamngu hattan, tee ko ɗawaaɓe e ceŋɗe faggudu e renndo keewɗe. Ɗii goomuuji ɗiɗi ɓurii tataɓe ɗiɗi yimɓe leydi ndii, kono faandaare politikaaji deweteeɗi ɗii ko majjinde soklaaji maɓɓe e hakkeeji maɓɓe.» E miijo makko « TADAMOUN fotnoo ko mahde janngirɗe goɗɗe kam e taarorɗe, wallita gollotooɓe e ekkolaaji ngonɗi e sawndooji ɗii, hatojinɓe heen no feewi, kono wonaa ƴettude 84 miliyoŋ ugiyya fof waɗa ɗum e mahngo ekkol bayɗo no Taj Mahal to Dar el Barka. »

« … Ko idii fof hardaneeɓe e ɓaleeɓe ina pamɗi e nokkuuji pewjooji. Caggal ɗum, e nder diiwanuuji rewo ɗi njillii-mi ɗii, caɗeele jaŋde ina toon sibu tataɓal sukaaɓe ɓee jahataa ekkol. Yanti heen jaŋde ndee moƴƴaani. Ko ɗuum tagi ko 10% (sappoɓal) fat ɓennata faade kolees, tee ko ɓuri heen heewde ngoppat gila keɓaani hay seedantaagal gootal.” 

Ngolɗoo ciimtol noon addanii laamu nguu laawaade no feewi, e jaabtaade mo. Gardiiɗo Nokku Jojjanɗe aadee e faabuya laamu Muritani idii yande e makko e seyfitde mo, e takkude mo wonde « neɗɗo guuriiɗo sibu nanani tan ko won ɗeen pelle ɗe njiɗaa leydi ndii, ɗe alaa ko woni faandaare mum en so wonaa feccude yimɓe e yeddude golle paayodinɗe baɗaaɗe to bannge politik e faggudu e renndo.»  O takki Altson weleede waasde haalde nokkuuji ɗo golle paayodinɗe mbaɗaa e waɗtude hakkille mum fof e artiraaɓe Senegaal kam e yimɓe wiyooɓe laamu teettii jeyi mum en, tee o haalaani goonga so o wiyii hardaneeɓe e ɓaleeɓe ko ɗawaaɓe, tee o rokkii limooje ɗe tuugnaaki e ko woodi. Yimɓe laamu woɗɓe kadi takki mo famɗude ko anndi to bannge aadaaji dipolomasi (ganndiraaɗi mooytude goonga) kam e yaawde hoomteede sabu famɗude mo neɗɗaagu. Ɓe njahi haa ɓe njooɓtii heen Komisariyaa Toowɗo fedde Ngenndiije toppitiiɗo Jojjanɗe Aadee gonɗo ɗoo e Nuwaasoot, mo ɓe takki « waawde naatnude haralleeɓe juumre ».

To bannge renndo ngoo, ko goonga heewaani partiiji politik walla pelle renndo kaalɗi heen huunde tawo, kono yoga e yimɓe ina ngoongɗini ko Filip Alston winndi, haali koo. Yeru, mawɗo Dental Orop biynooɗo ñalnde 9 mee 2016, ko adii nde Alson saaktata wiɗto mum, wonde hay leydi ngootiri «waawaa ƴellitaade tawa ina ɗawi feccere e yimɓe mum ». O hunii maa Dental Orop jokku wallude Muritani kam e renndo Siwil mbele na « maha Muritani deeƴɗo, teskiiɗo yimɓe mum fof, teeŋtinɗo ngootaagu ngenndi, dariiɗo mbele leƴƴi Muritani fof e yimɓe mum fof ina nguurda e jam, ɓamtodoo ».

Won gollooɓe politik, ko wayi no  Sammba Caam, hooreejo FPC (senngo e FLAM) wiyi : “Haala nulaaɗo keeriiɗo Fedde ngenndiije dentuɗe paatuka e baasal addii duko mawngo sibu ka fiyi ko e ɗuure, ka fooɗtii hakillaaji yimɓe e jiiɓru ɗee caɗeele mbaawi jibinde so ñawndaaka… Ɗuum haawaani mi e jikku ɓeeɗoo yimɓe woowtuɓe waɗde nii so caɗeele kaalaama. Kono ina haawi mi ko loraaɓe ɓee e koye mum, walla ɓiɗɓe leydi ndii nuunɗuɓe tan, njaabtaaki ɗum koo !  Mi taar-taarnataa nii… mi haalat haa laaɓta : Alston alaa ko waɗi so wonaa sifaade ko woodi e Muritani koo. Miɗo wondi e ciimtol makko ngol gila e mbaadi haa e loowdi”.

Porfesoor Loh Gurmo, cukko gadano UFP,  kam ne wiyi « alaa ciimtol meeɗi haaldude nii goonga ngam sifaade ngonka faggudu e renndo Muritani ». Tee, « Ɗo diskuur mawɗo leydi oo to Neema takkunoo miskinɓe Alla, haa arti noon e hardaneeɓe saabaade kam en e koye mum en baasal mum en », rokkii ngolɗoo ciimtol faayiida teeŋtuɗo. 

E wiyde Gurmo, « Politik sadak » mo laamu « persidaa waasɓe » rewi oo ina wirna goonga mettuɗo guuraaɗo oo, teeŋti noon e joñgol hardaneeɓe, ɓorƴitgol leyɗe remooɓe daande maayo, penaale e ɓurondire puŋŋiniiɗe lorɗe yimɓe heewɓe, tawi ina ulla e gite yimɓe baɗe kaangaaɗe bayɗe no oo ekkol « bayɗo no Taj Mahal » mahraaɗo fotde 80 miliyoŋ e nder nokku ɗo o jogoraani naftude hay huunde sibu o timpaa ko hakkunde baasal ɓalewal kurum e nder ladde tuulaa heelaa.

Ciimtol ngol memii politik laamu tuugiiɗo e paltoor goomuuji yimɓe no ngoorunoo haa arti noon e hardaneeɓe e leƴƴi ɓaleeɓe, ɓe laamu nguu joopii e politikaaji mum paltoor jaajɗi.

Ko wonaa ɗuum, ko ganndo gooto ine wiyee Mariella VILLASANTE CERVELLO, karallo Muritani e Peru, ganndo ko faati e yimɓe e renndo, winndii heen huunde. O wiyi : « Ko Filip Alston haali koo ina yahdi e ngonka Muritani woni e mum kaa, ɓeydotooka bonde ñalnde kala, tawi noon laamu Muritani ina muɓɓi gite mum, ina salii ƴeewde goonga, ina yedda kaa ngonka renndo puŋŋiniika ɗo ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii ngondi e caɗeele nguura e ɗomka e rafi cellal e ɗawre sarwisaaji laamu. »

Sariya keso karminoowo njiyaagu ƴettaaɗo oo « teskaaki ngonka yoga e dente guurɗe e njiyaagu, dimɗuɗe, bellitiiɗe e haala, kono joñaaɗe nder renndo sabu jotondire mahiiɗe e hakkillaaji gonɗe hakkunde iwdi njiyaagu e tunwugol asko. E nder oo fannu, sariya oo alaa ko haali e ngooroondi caɗeele gonɗe e renndo Muritani hannde ɗee, so caɗeele goomuuji capatooji e afriknaaji keddiiɗi e ɓoggi njiyaagu ».

Laaɓtitinen wonde kuutoragol kelme « njiyaagu » e « jiyaaɓe” ina saɗti nde tawnoo ɗe peeñninaani ngonka yowitaare e yowitaare mawnde yimɓe e galleeji no ngoorunoo, ɗe cuɓii-mi innirde « goomuuji jiyɗuɗi ». E wiyde makko, « no muritaninaaɓe daraniiɓe haɓde e njiyaagu mbiyrata ina nawde « jeygol innama aadee » e kelme “njiyaagu/jiyaaɓe” yahdaani e goonga, weleede ɓe e metteede ɓe fof, hay so tawii ɓe kuutorirtoo ɗee kelme ko ngam ɓeydaade fooɗtude hakkillaaji yimɓe e hujjaaji potal nder renndo e to bannge hakkeeji. E nder ɗuum, kuutoragol helmere « hardaneeɓe » ngam joopaade « jiyaaɓe » walla « ummiiɓe e jiyaaɓe » ko coowgol jilɓungol coomngol mbaadiiji keewɗi yowitaare nder renndo safalɓe, tawi noon ko wayi noon ina woodi e nder renndooji haalpulaar en e soninkooɓe ».

« Winndere ndee kam e laamu Muritani e hoore mum, ina nganndi paltoor « goomuuji jiyɗuɗi » kam e leƴƴi ɓaleeji Muritani, hono haalpulaar en e sooninkooɓe e jolfuɓe ina woodi e leydi hee, ɗum noon, so ɗum haalaama, fotaani mettude walla bettude hay gooto. »

Kanko Doktoor Mariella o wiyi « hol no laamu ƴettirta sariya laaɓtuɗo (karmingol njiyaagu) tawi alaa limooje, walla wiɗto ngonka mum ?» Ndeen toɓɓere, e wiyde makko, ine feeñi e ciimtol Filip Alston ɗo wiyata « Muritani ina jogii Nokku limtooje (Office national des statistiques) moƴƴo, kono ina laaɓti, no geɗe ɗee lelniraa nii, ko politik rewi ɗoon ». Kono, nde tawnoo laamu nguu jaɓaani feeñninde facciro geɗe jowitiiɗe e leƴƴi e ɗemɗe walla geɗe goɗɗe kimmuɗe, anndude ngonka renndo ngoo tigi rigi, ina saɗti no feewi. »

« Eɗen padi e caaktugol ciimtol cakkitol jowitiingol e kaaɗtudi baasal e paltoor e lewru suwee 2017 ngam heɓde kabaruuji ɓurɗi laaɓtude. Ɗoo e ndeen, ina moƴƴi, ina heñoraa paamen wonde yimɓe mbaawaa jokkude e yeddude huunde fuŋŋiniinde, foti kay ko fuɗɗaade yuɓɓinde jaabawuuji e safaruuji moƴƴi wonande soklaaji mawɗi ɓesngu Muritani, nguurngu hannde e caɗeele mettuɗe no feewi. »

Bookara Aamadu Bah

« Täj Mahal » ko galle mawɗo mo hono mum e yooɗde weeɓaani, gonɗo Inndo.