Caad, hanndorde Sahel felɓii

0
1067
Debi, kooninke
Debi, kooninke

Bayyinaama ñalnde talaata 20 abril wonde « Idiriis Deebi  Itnoo, gonnooɗo hooreejo leydi Caad sankiima caggal nde gaañii e hare nde ardinoo feewde e murtuɓe ummoriiɓe to leydi Libi ». Nde wonde Idiriis Debi Itnoo (IDI) ina aadorii kala nde leydi mum yanaa (Caad ina heewi buklet baklet) o dadoo haa tiiɗa, o ardoo konu, o faloyoo añɓe, sabu e ko o heewi wiyde « tawde ko o soofa e nder konu, ko o deennaaɗo leydi, so tawii woodi ko jeemii ndi, woodani mo ko falaade ɗum ». Kono ngol laawol ko heen o heddii.

Jubbande seeɗa e daartol politik Caad.

Leydi Caad, no yoga e leyɗeele men, jeyanoo ko e tiimaandi koloñaal Farayse gila e hitaande 1900 caggal pelɓondiral hakkunde koloñaal Farayse e harbiyanke Sudaannaajo daraninooɗo tiimde leydi ndii e nokku biyeteeɗo Kuseeri sara wuro Njamenaa hannde ngoo. Eɗen poti teskaade noon e oon yonta ko wiyetee hannde Caad koo, feccitinoo ko e laamuyon njonkon e gardagol lawakooɓe, ma a taw nii ko ɗum saabii caɗeele ɗe leydi ndii hawri e pooɗondire politik yontaaɓe nokku oo e pollugol laamuuji. Leydi ndii heɓi jeytaare mum ko ñalnde 11 ut 1960, caggal nde nanondiri ɗum e leydi Farayse. Adii ardaade leydi ndii ko Faransuwaa TOMBALBAYE haa hitaande 1975.

Ko e maayirɗe 1965 caɗeele Caad puɗɗii, sabu ko ndeen hare ɓesngu fuɗɗii e cosgol fedde wiyeteende FROLINAT siforteende no murto leƴƴi rewankooji aarabeeɓe (sabu hiisaade ɓe wonde ko leƴƴi worgankooji ɗii njooɗii e jappeere laamu nguu e ballal leydi Farayse). Law Tommbalbaay hawri e caɗeele ummoraade e murtooji leƴƴi rewo ɗii, teeŋti noon e leñol Tubu en e gardagol Hisen Haabere, ko e nder nduun iñcuru woodi pelɓondiral joli e nder konu Caad, laamu Tommbabaay follaa, o waraa e hitaande 1975, lomtiimo ko Seneraal FELIX MAALUM, oon ne ɓooyaani heen, sabu e hitaande 1979 o woppiri Hisseyni Habre laamu, gollodiiɗo Gukkunii Wedey hay so wonaa e belaaɗe makko, murto rewankooɓe doolnii no feewi, ɗum ko e wolde adannde e nder Njamenaa.

E ballal leydi Libi e yarahmu Muammaar Kaddaafi, e hitaande 1980, e nder wolde ɗimmere e nder Njamenaa Gukkuni Wedey, folli laamu Hisen Haabere, fooli jaadiiɗo mum,  lomtii kono e hitaande 1982 maa Hisen Haabere rutto e laamu caggal nde riddi Gukkuni e ballal konu Farayse. Caggal nde laamu Libi ronki dentingol leydi Libi e Caad, ngu etiima jiimde Caad, kono ɗum laataaki sabu ƴaañgol konu Farayse haa addani konu Caad riiwtude konu Kaddaafi haa e lefol lollirngol AOUZOU, ɓe laŋki ɓe calii yaltude.

Ko e hitaande 1990 Idiris Debi ne lomi yolnde caggal nde ummini wolde, riddi Hisen Haabere. Laamu Habre e dumunna mum woyaama no feewi sabu ceddugol mum, daraniiɓe hakkeeji aadee limtanii mo bonanndeeji keewɗi : leɓte ; warkoyeeji, porlugol jawdi ɓesngu, kasooji teeŋti noon wonande luulndiiɓe laamu makko. O wattindi ko dogde (o nawori dimle jawdi, kaalis e cibooji)  o mooloyii Kameruun caggal ɗuum to Senegaal. Ko toon ñaawirde bonaandeeji adunankoore (C.P.I.) rullini mo, o ñaawaa, o taƴanaa kaso kaaɗdi nguurndam.

Idiriis Debii e laamu mum

Duuɓi capanɗe tati hikka ko o laamii ma a taw ko manndaa jeegoɓo mo o hebornoo fiileede oo, woni mo jigaani mo, sabu ko caggal balɗe ɗiɗi laawɗingol poolgu makko e woote hooreleydaagu ɓennuɗo oo, o hawri e lajal to o yahnoo faloyaade murto  woɗngo. Laamu Idiriis Debii seertaani no feewi e laamu Hisen Haabere, ngu maantorii ko lankugol e laamu, leɓtugol luulndiiɓe e boomde ɗum en, wuuranaade leñol mum e ɓesngu mum e mooɓde jawdi ko aldaa e happu. E ngu joofaa no feewi e baasgol hormaade jojjanɗi aadee.

Martaba IDI ɓuri mawnude ko e nder leyɗeele Afrik, teeŋti noon eɗe Saahel ɗee, sabu o hiisaa hannde ko o kanndal wonande ɗeen leyɗeele, baawɗo falaade musibbaaji beeyooji e mum en : o daɗndii Mali  e bonannde jihadiyaŋkooɓe, o helii gerñe Bokku Haraam to Niijeriyaa, o faddiima jihadiyaŋkooɓe to Niseer, jiidaani noon o eeraama e leyɗeele keewɗe (Santarafrik, Konngo ekn) yo o ar o walla laamuuji mum en no ndaɗiri. So tawii ko goonga, Caad ina jogii konu tigi rigi, yimɓe suusɓe, harbiyaŋkooɓe, jogitiiɓe. Ina walliti ɗum iwdi leƴƴi ɗii e golwole ɗe ɓe nguuri gila leydi ndii heɓi jeytaare mum, ina rokki ɓe tigi rigi humpito hare e karallaagal njogitaaje. Leydi Farayse kañum woni ƴaañgal tiiɗngal wonande laamu IDI walla nii mbiyen ndi meeɗaa ittude junngo mayri e fiyakuuji leydi Caad gila ndi heɓi « jeytaare » mayri sabu teski-ɗen ko kala dille ummii toon, maa en nan heen Farayse so tawi nii wonaa kayri sakkii. Eɗen teskii kadi leyɗeele keedɗe ndi rewo ɗee (Libi e Sudaan) ina mbaɗti e mayri hakkille, teeŋti noon e Libi e jamaanu laamu Kaddaafi, tawde endi etoo nii diwde keerol ngam fawde e mayri junngo (lefol Aouzou).

Pooɗondiral hakkunde ɗee leyɗeele ɗiɗi battinii tigi rigi e nguurndam Caad, haɗii ndi deeƴre etee saabii ɗum fof ko ngaluuji peeñɗi, maa ɗaminaaɗe ina kebori aggiteede e nder leydi. So tawii Farayse ina faami ɗum gila nde tiimi nokku oo, Kaddaafi ina tiimi nii leydi ngalɗundi, kono sabu mum yiɗde hoonaade e nokku hee e nder Afrik kala, mawmawu mum ina diwti aadi. Ko ɗum waɗi en teskaade laaminooɓe Caad kala ndeftii ko gooto e laamɓe maa Libi walla Farayse teeŋti noon e Farayse haa yettani maa battindiiɗo oo, hono IDI.

Saahal, Caad e Farayse

Sahaal ko nokku mo leydi Farayse waɗti hakkille mum tigi rigi, gaagaa wonde ɗum ƴaŋorgol daɓɓol hakkunde tiimaale mum leyɗe Magreb e leyɗe Afrik bannge worgo, ko nokku oogirɗe mooftuɗe oogaaɗe katojinaaɗe hannde e aduna oo teeŋti, kala pawɗo heen junngo mum maa hoono e nder aduna oo, teeŋti noon e nder leyɗe hirnaange ɗee. Ko ɗum waɗi deeyre ko e ngoƴa dowrowa hannde leydi Farayse e nder nokku hee sabu faggudu ƴellitaako ɗo deeyre alaa, kono kadi dawrugol leydi Farayse e kitaale 2011 feewde e Libi  e warngo Kaddaafi addii pusgu Libi gonnooɗo « saare korndolli » jihadiyaŋkooɓe walla mbiyaa terorist en, ɓe ndañaano ƴuuñde koye e laamu makko. Nguun pusgu sari kaɓirɗe bonɗe e yoga e leyɗeele sawndooji nokku oo haa yettoyii e won nokkuuji poocciiɗi e nder Afrik bannge worgo (Libi ko leydi  ɓurnoondi faggaade kaɓirɗe toosɗe), ƴaañgol leydi Farayse IDI e Caad ko jooɗtoraade ko nguun konu tan waawi falaade ownooɓe, daɗnda Saahal.

Maayde IDI e kapanɗe Caad

Wiya wonde « IDI saŋkii ko caggal gaañanɗe ɗe heɓnoo e hare nde dañdunoo e murto ummorinoongo libi (FACT : Maalde ngam lomlomtondiral e Kawral to Caad) e nder diwaan Kanem ». Ngoon murto noon ngo Mahamat Mahdi Ali ardii (jeyaa ko e leñol Hisen Haabere en) ina tuumaa ko Khalifa Haftaar (mo leydi Farayse ngemmbi) gardiiɗo murto to leydi Libi ƴaañi ngo, en tawii ɗoo kadi ɓarakke Farayse no aadorinoo e luure e nder leydi Caad, so ngemmbude kala mo ɗaminii ɓuri waawde heedannde ɗum e nafooje mum e nokku hee.

So tawii ɗum laatiima, hol ko aldi Farayse e IDI ? Hollitaama gila e hitaande 2017, IDI ko caltiiɗo wonde kuutorgal maɓɓe e nder dawruɗi mayri e nokku hee, ko ɗum waɗi o jaɓaani wallitde pollugol laamu Justin Tuedra to Santarafrik (ngu laamu Farayse itodtaako) haa  oon nii fiiltanaa lefol goɗngol e manndaa mum ɗimmo. IDI ñiŋii no feewi fedde OTAN (leyɗeele Erop kuufɗe geec atlantik) nde o tuumi ko kam “fusi leydi libi, wari Muammaar Kaddaafi” (so malol sañtii jubol tiinde…) etee e miijo makko, ko ɗuum saabii iñcuru hannde e nder sahaal e koonagol jihadiyaŋkooɓe. Ɗum addani heewɓe wiyde wonde ko waɗi Caad koo, ko kuudetaa. Ine nanndi heen tawde doosgal leydi yowaama, mo doosgal ngal rokkunoo mbaawka so hooreejo leydi nattii heɓaade, ko hooreejo Asammbele lomtotoo ɗum haa wooteeji njuɓɓinee, kono oon joñaama, sukkuɓe mo miijaaka, militeer en tafii goomu mum en “yo ardo laamu nguu e cabbagol wooteeji potɗi yuɓɓineede ɗoo e lebbi 18”, ɓe ngardini nguun goomu ko ɓiyum IDI, Seneraal Mahamat Debi. Ko haawnii koo kay, ko Farayse e woƴeede yo “Doosgal leydi horme, kuudetaaji karmine” dillaani, diwii ɗoon nii wii “ina teskii wonde laamu sabbordu ndu no fuɗɗorii ina feewi” ina ɗaminii “ɓooyataa siwil en keɓta laamu e juuɗe militeer en”. “feewɓe juuɗe” ina mbiya IDI waraaka e nder wolde, ko soldateeɓe mum mbari ɗum etee Farayse humpaaka ɗum, so tawii kay ɓe cakkaaki les (ɗum ko miijo am). Ɗum ina ɗeɓa siftinde en warngo Kabila to Konngo, ɓiyum lomtii ɗum e jappeere.

Maayde IDI jibinii faayre e nder Caad e diwaan Saahal kala sabu amo waɗanoo yaakaare mawnde ngam falaade jihaadiyaŋkooɓe reɓooɓe ina telloo ɓee, murto Mahamat Mahdi wiinooɓe ina ɓuuɓna seeɗa, ina keblanii haaldeede njaltii e ɗuum tawde ɓe mbii “ko Debi goɗɗo ari”, luulndo leydi ndii inan haɓoo ko ɓe kiisii ko “kuudetaa” koo, ɗuum fof firti tan ko leydi Caad ina hulanaa nde ruttotoo e aadaaji mum pelɓondiral ɓesngu mum e iñcuru mawndu e duuɓi paaɗi.

Maamuudu H. Joob

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.