Hafeere wul Naaji : njoftiigu Maawiyya e dow «tagooje» mum

0
1539
Maawiyya wul taaya
Maawiyya wul taaya

Muritani no diidorinoo hannde ko ko moɗti foofaandu, ina fadi e anndude ɗo «hafeere wul Naaji» jogori joofde. Gila e wonduɓe e laamu haa e luulndiiɓe, gila e gollooɓe faggudu luulndiiɓe maa ɓadiiɓe Abdel Asiis haa e jagge laamu calɓotooɗe e juuɗe laamɗo hannde o walla ɗuurtotooɓe ɗum en, gila e ɓesngu goongɗinoowu kala ko ari haa e ɗamtindiiɓe moƴƴere sabu laamaandi duuɓi 50 ndi feewaani, gila e foɓɓanooɓe golle persidaa hannde o haa e ñiŋooɓe ɗum, e wondude noon e dalillaaji.

Muritani no diidorinoo hannde ko ko moɗti foofaandu, ina fadi e anndude ɗo «hafeere wul Naaji» jogori joofde. Gila e wonduɓe e laamu haa e luulndiiɓe, gila e gollooɓe faggudu luulndiiɓe maa ɓadiiɓe Abdel Asiis haa e jagge laamu calɓotooɗe e juuɗe laamɗo hannde o walla ɗuurtotooɓe ɗum en, gila e ɓesngu goongɗinoowu kala ko ari haa e ɗamtindiiɓe moƴƴere sabu laamaandi duuɓi 50 ndi feewaani, gila e foɓɓanooɓe golle persidaa hannde o haa e ñiŋooɓe ɗum, e wondude noon e dalillaaji.

Kamɓe fof ɓe kaalata hannde ko haala wul Naaji, hol ko o haaldi e wiɗtooɓe ɓe, ko o jaɓaani haalde, noddaaɓe to polis toppitiiɗo ko fayti e warhoore faggudu*, walla kadi hol ɓe polis jogori noddude ko neeɓaani.

Kono so en ƴeewtindiima ma en tesko heen huunde haawniinde : denndaangal yimɓe waɗdooɓe e ndeeɗoo hafeere ko «tagooje» Maawiyya wul Siidi Ahmed Taaya : gila noon e Muhammed wul Abdel Asiis haa yettii polisiyee ɓurɗo famɗude toppitiiɗo anket (wiɗto) o !

Persidaa ñaawoowo hannde o woniino edkaa makko caggal ɗum kalfinaaɗo kisal makko, wul Naaji woniino guwerneer makko to banke leydi ndi, caggal ɗum kalifu, caggal ɗum ammbaasadeer, gollooɓe faggudu ɓe, haa teeŋti noon e neɗɗo mo jaayɗe etotoo laɓɓinde o, ko e laamu makko ndañi walla ɓeydi (walla ɗiɗi fof) jawdi mum en, rewrude e porlugol ngalu leydi ndi. Poliseeji baɗooji wiɗto ngo, kam en ngonnoo, e cappanɗe cakkitiiɗe ɗee kala, warooɓe makko e uurnantooɓe mo kunuɗe yimɓe !

Hay ɓesngu ngu, e ceŋɗe mum kala, wonaniino mo, foɓɓani mo, yimi mo, walla yeddi mo, yenni mo, walliti e rokkude mo faayiida !

Kono ko ɓuri haawnaade ko, ko kamɓe fof «mbardi mo» : Wul Abdel Asiis woni hoore moojobere ittunde mo e laamu, wul Naaji jaɓii, sibu alaa ko haali, gollooɓe faggudu ɓe muum, poɓɓaanii «barhoore baaba», ndagniri ɗum jawɗeele mum en ; poliseeji baɗooji anket ɗi cujjanii «barhoore» ; ɓesngu ngu faalkisii hade mum toɗɗaade ɓiy-yumma barɗo baaba !

Kono, ɗee dille fof ko ngoni ? Hol ko saabii ñaamdatnooɓe hanki e lahal gootal ina mbarondira hannde ? Ina weeɓi faamde : «tagooje» Maawiyya ina ñaamondira hono no ronooɓe pooɗondirta ndonu caggal nde ngarti wirwirnde baaba mum en.

Kono, ɓayri wul Abdel Asiis ɓaaftii kala ko moƴƴunoo e ndonu he (laamu e jawdi), hankadi alaa ko heddii so wonaa fooɗondirde ndonu geɗe ɗe moƴƴaani ɗe : ɓurɓe heen heewde doole hannde ɓe ina mbicca heddiiɓe ɓe mbonɗam, ɓe ɓami ko moƴƴi ko, ko boni ko ɓe mbeddii ɗum yahdiiɓe maɓɓe hanki, haa ko ɓesngu ngu ina sikka ko lammba hakkunde kokkolli mawɗi.

Kono, ɓuri weltaade hannde fof ko Maawiyya : omo jala wul Abdel Asiis, liɓɗo mo o, gonɗo hannde persidaa donkuɗo fuɗɗoraade manndaa mum no feewirta nii, e dow deeƴre e teylaare. Omo jala Wul Naaji kam e jagge ɗe o waɗnoo «huunde», siññooɓe hannde kulol yiyde Abdel Asiis ina udditana ɗum en doosiyee goodnooɗo walla tafaaɗo jooni jooni. Omo jala gollooɓe faggudu wonɓe hannde e siññude kulol, heɓiiɓe hay seerde e comci mbele ina ngoppee, jawdi mum hisa. Omo jala ɗii poliseeji  ɓoƴotooɗi wul Naaji, ina naamndoo ɗum kaalis mo kam en e koye mum peccinoo e mum. Omo jala ɓesngu puuntirteengu oo sinemaa baɗiraaɗo suddude caɗeele guuraaɗe kam e ngonka ka feewaani e battane ɗe moƴƴaani.

Maawiyya ina jala, too to o daayi hannde to, ngam miijtaade e battane daɓɓe Persidaa Muritaninaaɓe.

Mette makko cuyii e njofiigu ‘ɓooy’ : «warnooɓe» mo, ina mbarondira e koye mum en, tawi omo wuuri, omo ndaara : dakamme ɓurataa ɗo ! Tee, hoto cikkito-ɗee, ɗumɗoo ko fuɗɗoode tan : janfinooɓe Maawiyya mbellittaako abada : «hare luulndiinde bonanndeeji» woppataa wul Abdel Asiis, o woppataa hoore makko nii, o woppataa ɓadiiɓe mo, o woppataa wallitooɓe mo ɓe, tee laamu makko ko heen yiƴƴata so o jokkii, sibu sawru ndu o fiyrata woɗɓe ndu, ko nduun fiytata mo. So o woppii ko o ummini ko, hay gooto wontaa goongɗinde mo tee laamu makko feccoo.

Maawiyya koy dakmitiima sibu yiyde Abdel Asiis e caɗeele ! sibu yiyde yimɓe ɓe o tafnoo ina tuutnee ko o ñaminnoo ɗum en ! Ndaw dakamme, yiyde mo, e nguurndam makko, Alla ina yoftanoo mo janfinooɓe mo ! Dakamme mawɗo njoftiigu !

Aadama Soh, lollirɗo Yaayaa

Fulo : Bookara Aamadu Bah