“Geese” taggaama wortaaka, “geese” goɗɗo wertaama !

0
1636

 

E hitaande 2007, caggal wooteeji laaɓtuɗi hooreleydaagal e nder lewru saawiyee, Siidi Muhammed wul Sheex Abdallaahi fellitii darnude fedde lollirnde ANAIR fotnde huufde gartaangal mooliiɓe to Senegaal e daaynooɓe feewde Mali ngam naattinde ɓe e nder leydi hee, rokkita ɓe hakkeeji maɓɓe walla kam daama ɓe e lor mo ɓe kawrunoo oo.

Ko adii ɗum noon, o adii tawo ko yuɓɓinde ñalɗi diisnondiral e lewru oktoobar 2006, gollorɗi keewɗi njooɗii heen, liñciti caɗeele leydi ndii kala, ngostondiri heen hakkillaaji, woodi ɗo nanondiri heen, gartugol moolinooɓe Senegaal ko heen jeyaa, ko ɗum addani ɗum fuɗɗoreede.

Sosngo ANAIR (fedde jaɓɓotoonde, soɗa moolinooɓe e nder renndo hee)

E oon sahaa, yoga e artunooɓe njaɓɓaama no feewi, kono kadi won ko mbaɗanaa ko ina fuɗɗoo deeƴnude ɓerɗe  : artunooɓe e diwaan Rooso (yoga heen ko fulɓe), gaagaa ballal nguura ngal keɓi e fedde wiyeteende HCR, ndañii, to bannge laamu too, mahaneede koɗorɗe, ndokkaa jawdi (na’i e be’i), kono woodi heen kadi rokkaaɓe lowe ina ndema. Kono, ko ɗoon jam wayraa. Waɗi en wiyde noon, ko goonga, hay so tawii eɗen keɓtini wonde artunooɓe e diwanuuji keddiiɗi ɗii (Gorgol, Barakna…) won ko mbaɗanaa ko wayi no foorasuuji, jehe, duɗe ekn… walla won e foksineeruuji, teeŋti noon e won e soldateeɓe, ndokkaama ndaamordi (hedde miliyoŋ) ko woɗɗondiri e ko mbaasi koo (njoɓɗeele lewru ko ina tolnoo e duuɓi noogaas pawɗi). Kono, ko ɓuri maantinde e ko wonnoo ngoƴa dowrowo oo koo, alaa ko waɗaa heen  : so keɓtugol koɗorɗe maɓɓe, leyɗeele maɓɓe ɗe ɓe ndematnoo e jawdi maɓɓe ndi ɓe mbaasnoo. E raɓɓiɗinde haala tan, wayi ko no laamu jooni nguu heblanaaki diwde ɗoon, ɗum firti ko ñawndude warngooji baɗnooɗi ɗii, walla ruttude loranooɓe ɓee leyɗeele mum en, koɗorɗe mum en e jawɗeele mum en. Yeebaare ɗeen ɗoon geɗe noon, wayi ko no teyde woppa ñawu nguɗu e nder renndo Moritani. Ko e nder batu hilifaaɓe laamu nguu, ñalnde 21 lewru marsa, dekere ƴettaa ina bayyina wonde fedde ANAIR fusaama. Hol ko saabii ɗum ? En nganndaa. Kañum kam mate ANAIR ɓetii golle mum haa anndi yettinii paandaale mum, hade mum fuseede? En kaalanaaka. Mbele laamu nguu kam diisnondirii e ɓe gollodtonoo ɓee hade mum ƴettude ndee feere? Ko kumpa men. Hol fedde hebornde jokkitde ko timmaano koo? En kaalanaaka. Ɗee naamne fof ina poti heɓde jaabawol sabu, artunooɓe Senegaal ɓee fof, e ɓe cuwaa artude ɓee, ina mbaɗnoo yaakaare e ANAIR.

Sosngo ANLSESIPL (fedde faanditoraande mumtugol batte njiyaagu e leydi he e soɗde maccinanooɓe ɓe e nder tippudi faggudu leydi ndi e haɓaade basal)

Geese (ñawndugol caɗeele moolinooɓe) noon suwaa joofde tawo, laamu nguu werti geese goɗɗo e nder batu hilifaaɓe laamu ñalnde 21 marsa  : oon woni sosde Nokku paanditoraaɗo mumtugol batte njiyaagu e leydi hee e soɗde jiyɗinanooɓe ɓee e nder tippudi faggudu leydi ndii, e haɓaade baasal  : innde mum dooɓaande e farayse, ko ANLSESIPL. E nder sariya ƴeftaaɗo e nder batu hilifaaɓe laamu nguu, hollitaa heen tan ko faandaare ndee ko “mumtude batte njiyaagu e nder renndo hee”, “sosande jiyɗinanooɓe ɓee eɓɓaaɗe faggo ko ina wallita ɓe haɓaade basal, udditande ɓe janngirɗe ekn…”. E teskuya men, ɗum ko huunde woodnoonde ɗii duuɓi kala, sabu sarwiis biyeteeɗo CDHLCPI (Commissariat aux Droits de l’Homme, à la Lutte contre la Pauvreté et à l’Insertion  : Fedde daraniinde jojjanɗe aadee, haɓotoonde baasal, naattinoore e nder tippudi faggudu) nde sosetee ndee, wiyanoo faandaare mum ko wallitde dimɗingol jiyaaɓe, kono maa mbiyaa nde ɓuri naftude ko yimɓe alɗuɓe e ardiiɓe mo fof, kañum en e banndiraaɓe mum en. Ko ɗum waɗi, won wiyooɓe wonde (moƴƴinɓe njoorto ɓee) ko ANAIR dañaani waɗde koo, ko kayre jokkitta ɗum, kono bayyinaango batu hilifaaɓe ngoo wiyaani noon.

Kono ɗum fof won ko adii ɗum tawo, ko nanondirde tawo e ko wiyetee njiyaagu koo, ko woni? Sabu laamu nguu, so ruttaama e konngol mawɗo leydi ndii haalnoo e rajooji, wonde ko “njiyaagu woodaani e Moritani, heddii maccuɗo tan ko jiɗɗo wonde ɗum” , tawi noon kadi e hitaande 2007, sariya wootaama e nder Asaammbele ngenndi, kiisiiɗo njiyaagu ko “bonannde mawnde” nii, etee ina laawɗini kuuge pawaaɗe e nanngiraaɗo ɗum kala. Maa mbiyaa wonde yoga e ardiiɓe dowla ngoongɗinaani goodal njiyaagu (hay so tawii ina njaɓi kam ko wiyetee batte koo ina heddii e leydi hee, kuule ɗe ɓe ƴettata ɗee kala ko ngam deƴƴinde won ɓeen, fuunta ɓeya, ngam huutoraade ɗum en to bannge politigi.

Yiyannde ɗimmere ndee ko wiyɓe wonde njiyaagu kay ina heewti leydi ndii, etee ɗum ɓuri hedditaade ko e leñol safalɓe ngol, ko ɓuri heewde e ɓeen ko pelle jojjanɗe aadee baaɗe no SOS-Eslaves e IRA, pelle ɗe ngannduɗaa ina calii, e ko teeŋti, ko won heen cifortoo njiyaagu no geɗe battinɗe e maɓɓe tan nii. Ko wayi no fedde IRA, gila feeñi, kañum ko ko darii laŋ e sunnaade e lokkitoyde jiyaaɓe e nder galleeji, heen sahaaji nii e nde huutoroo peeje ceɓɓitte. Ko goonga nii won e peeje IRA, teeŋti noon e mawɗo maɓɓe, heen sahaaji ina huutoroo peeje ceɓɓitte (duppugol defte diine, jeeyngal añamnguraagu kuccinangal e safalɓe woɗeeɓe kala ekn…) ittaani, yimɓe ina poti heɓtinande mo, ko e jamaanu makko ndeeɗoo hare fuɗɗii dañde ngartam, yeru hilifaaɓe jiyaaɓe waɗtuɓe nanngeede, heen sahaaji ñaawee, ko meeɗaa miijeede e ko adii koo.

Yiyannde tataɓere ndee ko miijiiɓe wonde njiyaagu, e facciro mum to bannge sariya, (jeyaaɗo jeyaa ko roondii), ko hedditii heen e nder leydi hee, ina woodi kono ina famɗi. Ko ɓuri doolnude e leydi hee koo, ko senngo e renndo hee, ummiingo e ɓeen wonnooɓe maccuɓe, (teeŋti noon e hardaneeɓe) tawi hannde to bannge sariya alaa ɓoggol filaa e daaɗe mum en, ko e baasal ɓalewal kurum nguuri. Ngaal baasal noon ina joottoraa saabii ɗum ko wonnoode ɓe jiyaaɓe, kaan ngonka ka ɓe nguuri gila e jamanuuji jappondirɗi, ina rokki ɓe nehdi, ko ina addana ɓe sikkude wonde ko ɗum “fawre Alla”, won e maɓɓe nii njiyaani himme wiyde ina ɓooroo ɗum (galluŋkooɓe e nder haalpulaar en). Ɗum fof e wayde noon, ndeeɗoo yiyannde miiji ko kaɓtorɗe tati mbaawi mumtude njiyaagu  : siynude sariya karminɗo njiyaagu, nehtaade renndo ngoo e jiyaaɓe ɓee e koye mum en e bonannde njiyaagu e lelnude dawrugol to bannge faggudu ko ina ustana ɓe baasal.

Laamuuji Moritani e dawruɗi mum to bannge mumtugol njiyaagu

Goonga-goonga, sariyaaji ƴettaaɗi ngam haɓaade njiyaagu tuggi ko gila kitaale 40 e tiimaandi leydi Farayse, kadi e oon sahaa, hay so tawii tuubakooɓe mbaɗaani ɗum no ngoƴa mum en dowrowo nii, (ɗum ina faamnii sabu halfuɓe jiyaaɓe ɓee ko wallidiiɓe maɓɓe), haɗaani kala nde jiyaaɗo fiɗɗitii walla dogi kaliifa mum, moolii e maɓɓe, eɓe ndaɗnda ɗum, ɓe moola ɗum en e nder tuddule maɓɓe, ɓe kalfina ɓe gardeeɓe, heen sahaaji nii wooda e maɓɓe naatnaaɓe e larme maɓɓe. Ko ɗum sosi won e leeɗe e nder won gure ɗo ɓe tuddinnoo, yeru leegal liiberte to Ɓoggee, leegal Qadiima to Kiifa, leeɗe jaammbuur to Mbuun e Eeleega…

E hitaande 1981, sariya goɗɗo ƴettaama (ordonnance n° 81 234) ngam mumtugol njiyaagu e jamaanu gardagol Haydalla, ina jeyaa e ko saabii ɗum murtooji keewɗi peeñɗi e nder ceŋɗe remooɓe, teeŋti noon e hardaneeɓe e diwaan Gorgol e Asaaba (hare hakkunde remooɓe Qabra e jannduuji ɓe laamu ƴaañi e hitaande 1980), jiidaani ko e oon sahaa fedde wiyeteende “El Hor” (Dimo) sosaa, fuɗɗii mooɓde jiyaaɓe yoo taƴ ɓoggi mum en. Ko caggal ɗum ɗoon ne kay sariya ƴettaa ko yowitii e jeyi leydi (ordonnance 83 127 du 5 juin 1983), tawi faanditanoo heen ko rokkude jiyaaɓe rimɗinteeɓe ɓee fartaŋŋe no ndañiri leydi, mbaasa yowitaade e halifaaɓe mum en; ngoon miijo ina yantondiri e ko haaliyaŋke oo wiynoo koo  : “yah mi rimɗinii ma, kettel leydi a alaa, gabbel gawri a yooɓaaki, ɗum ko fuunti”. Sariya battindiiɗo oo, ko ƴeftaaɗo e hitaande 2007 oo, mo nganndu-ɗaa hesɗi e mum ko hiisoraade njiyaagu no “bonannde mawnde nii” (crime) e toɗɗaade kuuge paweteeɗe e nanngiraaɗo ɗum kala.

Ko hakkillaaji poti nanngude

Winndannde waawnde footteede e ɗee geɗe kala, ko faamde tan wonde fiɓnde tiiɗnde to bannge politigi ummoraade e laaminooɓe kala, woodaano e riiwtude ndee bonannde, sabu arɓe fof ngadortoo tawo ko wiyde ina njedda goodaangal njiyaagu e leydi hee, sabu, ma a taw, e ɗum hersinii nantaneede caggal leydi, njuɓɓudi laamu darnde mum no laamiiɓe ɓee nii ko yiɗde suddude bonannde ndee ɗo feeñi fof, so roŋkaama, so ɗum yettoyiima ñaawirɗe, ɓeen ne ndiwa njooɗoo heen, keeranoo nii halifaaɓe jiyaaɓe ɓee. Wonaani haajuji maɓɓe safrude ko woni ɗaɗi ñabbuuli ɗii koo, kono nde iñcuru waɗi fof, jayngol huɓɓi, wisee ndiyam deeƴta haa goɗngol kadi.

Ko woni goonga koo, hujjaaji mooloyinooɓe Senegaal njooltidaaka tawo, ɓe Maali ɓee kam haalaaka nii, ɗum noon noddi ko yo laamu laɓɓitinan yimɓe hol ko soomi, so tawii ko fedde hesere ndee difoytoo fiyakuuji artunooɓe Senegaal anndee, haalee haa laaɓta, laawɗinee e nder sariya. Hare ngam mumtugol njiyaagu wona goonga, sariya rewnee e nangtiiɓe heen haa jooni ɓee, ina calii woppude ɗum, walla hollirde kam nimsa mum en e ko wonnoo koo, tawa loranooɓe e ndee bonannde ina mbaɗtee hakkille teeŋtuɗo, mballee no keɓtorii ceŋɗe renndo keddiiɗe ɗeɗ to bannge ko moƴƴitinta nguurndam maɓɓe.

Hannde, won e caɗeele gonɗe e nder renndo hee, ina poti tigi-rigi fooɗtude hakkilaaji kala laamiiɗo, ko wayi no gagga ngenndi (koddigal hakkunde leƴƴi) e potal e nder renndo hee, ɗum woni mumtugol njiyaagu e kaɓagol basal, ɗum ɗoon noon ɗaɓɓi ko kaaldigal jaajngal hakkunde gollotooɓe politigi, e pelle renndo kala, ngam waawde darnude ɗo tiiɗi, tippudi men demokarasii. Ɗo potal alaa, kiiɗal e heedi heeda hoonii, tooñaŋnge duumii, heewi addude ko kelol e nder renndo, etee, ɗum ina hasii telɓina mahgol dowla, sara ngenndi, ko en nduwaaki koo.

Gelaajo