Hol nguleeki ɓernde leydi ?

2
1873

 

Gila ko ɓooyi annduɓe ina njiɗi anndude nguleeki ɓernde leydi ɗo tolnii. « Ɓernde leydi » woni aaludere mum : hakkunde 3 000 e 5 000 km nder leydi, so a asii ɗo ndari-ɗaa e mayri ɗoo. Toon, e oon nokku, leydi ko haayre yoornde, walla mbiyen ko njamndi tamiindi, tawi ɓernde mum ko « ngeeƴu » tamiingu, ngu nganndu-ɗaa, leydi ina ɓeydoo ɓuuɓde tan ina ɓeydoo mawnude.

Gila ko ɓooyi annduɓe ina njiɗi anndude nguleeki toon ɗo tolnii. Ɓe miijii asde haa ɓe njettoo toon. Kono, haa e ko ɓooyaani koo, denndaangal millooji baɗaaɗi ina luurdi e hiisaaji baɗeteeɗi, tuugiiɗi e ganndal hiisa. Ko ɗum tagi, ɓe ndonki yenaneede ko woni heen goonga. Kono, Alla e juumtugol cereeli caafe X masiŋ biyeteeɗo Synchrotron, annduɓe mbaawii millude nguleeki kii : ki tolnii ko e 3 800 e 5 500 °C. Yerondir ɗum e nguleeki ndiyam pasojam, hono 100°C fat !

2 JOWE

  1. Winndannde nde waɗi

    Winndannde nde waɗi faayiida

    Hollirii men won’de ko dow gural kayowal e dow loopal gulngal ngonɗen, etee duuɗe joy ganndaaɗe ɗe ( Afrik, Amerik, orop, Ostorali e Asi) ngoni tan ko e hayde e dow loopal he, ɗum waɗi nokkuuji peecotooɗi mboorkaaji ina njaltaa heen, ndeer ndiyam e dow njoorndi, nokkuuji goɗɗi ɗo lare ɗe kawriti waɗa kaaƴe mawɗe cortoo peewa kammu, hono no Himalaya nih.

  2. Waɗii faayiida

    Koɗo, haala maa kaa dey ina heewi faayiida, ɓeydii ganndal, rokkii min miijooji kesi. Yeru, kelme : loopal (magma?) e mboorka (volcan). A jaaraama no feewi. Yo Alla sellin doole.

Comments are closed.